{"id":1180,"date":"2019-07-24T17:11:51","date_gmt":"2019-07-24T15:11:51","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?page_id=1180"},"modified":"2023-05-15T14:28:56","modified_gmt":"2023-05-15T12:28:56","slug":"kaptol","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/kaptol\/","title":{"rendered":"Kaptol"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Kaptol (Zagreb)<\/span><\/font><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Slavonian Frontier<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Author:<\/b> Filip \u0160imunjak
(\u00a92019.)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

D<\/span><\/span>ana\u0161nji grad Zagreb u 16. stolje\u0107u sastojao se od dvije gradske cjeline i \u010dak tri fortifikacijske cjeline. Na dana\u0161njem brdu Gri\u010d nalazilo se naselje Gradec, opasano zidinama jo\u0161 iz 13. stolje\u0107a, dok se na drugom brdu (Kaptolu) nalazilo biskupsko i kanoni\u010dko naselje te dvije fortifikacije \u2013 biskupska tvr\u0111ava oko katedrale te zidine Kaptola koje su ogra\u0111ivale cijelo brdo. U ovom \u0107emo eseju sagledati razvoj i karakteristike\u00a0zidina Kaptola, tj. naselja kanonika.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Kaptol u 16. stolje\u0107u<\/b><\/span><\/span>
Izradio: Filip \u0160imunjak<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

*Svi planovi, slike i fotografije preuzeti su iz literature navedene na kraju rada
* Interaktivni zoom aktivira se prelaskom mi\u0161a preko slike<\/strong><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Po\u010detak<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

na dana\u0161njem kaptolskom brdu postojalo je sigurno i prije 11. stolje\u0107a. Naime, 1094. godine kralj Ladislav osniva zagreba\u010dku biskupiju, \u0161to govori da se ovdje od prije nalazi nekakvo naselje i da je o\u010dito bilo va\u017eno budu\u0107i da dobiva biskupski status. O osnivanju biskupije u Zagrebu saznajemo iz njenog \u201ekrsnog lista\u201c, tj. Felicijanove isprave iz 1134. godine. Tada zapo\u010dinje razvoj naselja koja su bitna za kontekst 16. stolje\u0107a \u2013 biskupsko naselje oko same katedrale te kanoni\u010dko naselje <\/strong>(Area Capitularis<\/em>) na bre\u017euljku<\/strong> koje \u0107e vremenom prerasti u zasebnu fortifikacijsku cjelinu, tj. bit \u0107e opasano zidom.<\/strong> Najve\u0107i problem pri pisanju o kaptolskom naselju i njegovoj fortifikaciji predstavlja nedostatna istra\u017eenost. Naime, osim Lelje Dobroni\u0107 nitko se nije previ\u0161e bavio kaptolskim zidinama i kulama, a \u010dak se i ona njima bavila puno manje nego biskupskom utvrdom ili zidinama Gradeca. Nedostatak interesa rezultirao je gotovo potpunim izostankom arheolo\u0161kih istra\u017eivanja zbog \u010dega ne znamo za lokaciju nijedne kule osim onih koje su nam\u00a0pre\u017eivjele\u00a0<\/span>do danas.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Najranije doba<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Prostor kaptolskog bre\u017euljka bio je u po\u010detku za\u0161ti\u0107en i zatvoren jarkom i drvenim kolcima <\/em>(L. Dobroni\u0107, \u201eZagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a,\u201c str. 5.), barem tako govori jedan pre\u017eivjeli dokument iz 1387. godine. Ubrzo po dolasku osmanske opasnosti javlja se inicijativa utvr\u0111ivanja kanoni\u010dkog prostora \u2013 tako ve\u0107 1469. godine kralj Matija\u0161 Korvin dopu\u0161ta kanonicima da svoje podru\u010dje smiju okru\u017eiti ogradama i utvrditi jarcima i poduprijeti kulama i izgraditi, te moraju sami oni i svi njihovi nasljednici utvr\u0111eno i sagra\u0111eno odr\u017eavati i posjedovati<\/em> (L. Dobroni\u0107, \u201eZagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a,\u201c str. 9.). Kanonici su neko vrijeme odga\u0111ali gradnju zbog nedostatka novca zbog \u010dega je gradnja zapo\u010dela 1473. godine<\/strong>. Ve\u0107 1476. godine<\/strong>, dakle tri godine kasnije, kralj Korvin u jednoj ispravi <\/strong>spominje<\/span> <\/span>\u201ekaptolsku utvrdu\u201c, \u0161to nam govori da je do tada ve\u0107ina gradnje gotova.<\/strong> Iste godine biskup Osvald, onaj isti koji \u0107e od 1473. do 1476. podi\u0107i prvo utvr\u0111enje oko katedrale, poti\u010de kanonike da oko kurija podignu <\/span>krajnje nu\u017eno utvr\u0111enje<\/em> te, ono \u0161to je posebno va\u017eno za razvoj kanoni\u010dkog naselja, poti\u010de kanonike da podijele dijelove svojih kurija <\/span>laicima oba spola <\/strong>i sve\u0107enicima<\/span> koji bi se naselili unutar zidina i tako pomogli braniti utvrdu u slu\u010daju napada<\/strong>.<\/span><\/p>\n

Ve\u0107 spomenuti spis kralja Korvina bavio se problemom cistercita, tj. njihovog naselja oko crkve i samostana sv. Marije na prostoru dana\u0161njeg Dolca. Naime, cisterciti su sa zapadne strane, prema potoku Medve\u0161\u010daku, imali drvene kolibe u kojima je \u017eivjelo njihovo stanovni\u0161tvo. Kanonici su inzistirali da se kolibe poru\u0161e i da se stanovni\u0161tvo preseli na njihov prostor. U kona\u010dnici su pred kralja do\u0161li<\/span> <\/span>s pri\u010dom kako drvene kolibe predstavljaju opasnost za obranu grada jer bi se u slu\u010daju napada mogle zapaliti. Kralj je poslu\u0161ao kanonike te naredio cistercitima da kolibe poru\u0161e, a stanovni\u0161tvo prebace unutar zidina. O\u010dito je da cisterciti nisu dobro primili ovaj \u201eporaz\u201c jer ih ve\u0107 1510. godine nema (tj. napustili su naselje i crkvu sv. Marije u kojoj su bili od 1307.\/15. godine). Ubrzo je u napu\u0161tenu crkvu preseljena stolna crkva kanoni\u010dkog naselja (nakon ru\u0161enja crkve sv. Emerike 1513. godine koja je smetala gradnji zidina biskupske utvrde). Cisterciti su ipak ostavili \u201etrag\u201c na zagreba\u010dku povijest u jednom svim Zagrep\u010danima znanom nazivu \u2013 Opatovina. \u201eOpatovina\u201c je originalno bio naziv za sve \u0161to pripada cistercitskom <\/span>opatu<\/strong>, tj. ku\u0107e u neposrednoj blizini samostana. Kada je Kaptol utvr\u0111en 1476. godine kanonici su donijeli odluku da \u0107e na prostor novog naselja doista naseliti laike \u201eiz vana\u201c. Kako bi se otvorilo dovoljno mjesta za prido\u0161lice kanonici su ustupili dijelove svojih vrtova uz zapadni zid te se tada naziv \u201eOpatovina\u201c pro\u0161irio prema sjeveru \u2013 od tada postoje dvije Opatovine: \u201ekaptolska Opatovina\u201c (nova) i \u201eopatovina sv. Marije\u201c (stara). Opatovine su se \u010dak razlikovale u privilegijama tijekom ranog novog vijeka te su stanovnici \u201ekaptolske Opatovine\u201c pla\u0107ali manja davanja.<\/span><\/p>\n

Osvrnimo se za kraj na ve\u0107 spomenuto naseljavanje novog stanovni\u0161tva i neka prava koja su dobili. Godine 1478. (2. sije\u010dnja) izdali su kanonici dokument na latinskom u kojima se navode prava i obaveze stanovni\u0161tva koje do\u0111e na kaptolski prostor. Za nas je posebno vrijedan dora\u0111eni prijepis tog dokumenta iz 1573. godine budu\u0107i da je pisan starom kajkav\u0161tinom<\/strong> te je tako postao posebno vrijedan izvor za prou\u010davanje kajkavskog dijalekta na prostoru Zagreba (cijeli dokument na latinskom i kajkavskom vidjeti u: L. Dobroni\u0107, \u201eBiskupski i kaptolski Zagreb,\u201c str. 174 \u2013 179.). Iz dokumenta se mo\u017ee vidjeti da prava i obveze kaptolskih svjetovnjaka manje-vi\u0161e odgovaraju onima iz kaptolskog naselja Nova Ves (osnovanog 1344. godine).<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Zidine<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Zidine oko Kaptola podignute su ve\u0107inom izme\u0111u\u00a01473. i 1476. godine<\/strong>, prije svega zalaganjem kaptolskih kmetova koji su imali obvezu podi\u0107i zidine i iskopati jarak oko njih. Grad je tada opasan drvenim, a ne kamenim zidinama<\/b>, tj. kolcima (takozvana\u00a0palisada<\/strong>). Vi\u0161e dokumenata govori u prilog tome kao recimo spomenuti iz 1476. godine gdje kanonike brine da \u0107e drvene ku\u0107e ispod zida biti zapaljene i ugroziti grad. Nadalje, sli\u010dna vijest dolazi i oko 1480. godine kada se Kaptol \u017eali kralju na pona\u0161anje vojnika: vidi Va\u0161e Veli\u010danstvo kako smo spali na ni\u0161ta, i kako je ograda Kaptola ili utvr\u0111enje po onima koji dolaze na konak uni\u0161tena i spaljena<\/strong> …\u00a0<\/em>(L. Dobroni\u0107, \u201eBiskupski i kaptolski Zagreb,\u201c str. 180.). Najraniji prikaz Kaptola iz 16. stolje\u0107a tako\u0111er uglavnom prikazuje palisadu, a ne kameni zid, \u0161to se najbolje vidi ako izgled zida usporedimo sa susjednim Gradecom. Na istom planu stoji napisano da je ukupna du\u017eina zidina Kaptola \u201e540 koraka\u201c (za usporedbu zidine oko Gradeca duga\u010dke su \u201e991 korak\u201c), a udaljenost od Kamenitih vrata do Kaptola iznosi \u201e162 koraka\u201c. Zidine su o\u0161te\u0107ene tijekom habsbur\u0161ke opsade 1529. godine te je trebalo neko vrijeme da se \u0161teta sanira (\u010dak 30 godina nakon Kaptol se jo\u0161 uvijek \u017eali na o\u0161te\u0107ena ku\u0107a).<\/p>

Kameni zid<\/strong>, koji se djelomi\u010dno vidi i danas,\u00a0podignut je tek po\u010detkom 17. stolje\u0107a, oko 1609. godine.<\/strong> O tome svjedo\u010di iskaz pod\u017eupana zagreba\u010dkog, Grgura Jagati\u0107a, iz 1637. godine koji ka\u017ee da je Zagreba\u010dki kaptol prije otprilike trideset godina po\u010deo svoje Kaptolsko podru\u010dje opasati zidom, znam da su kmetovi sjekli drva za paljenje vapna, pripremali kamen i za nastanak pojasa Kaptolskog podru\u010dja pribavljali taj kamen, vapno i drugo potrebno za izradbu zida\u201c<\/em>. Iste godine svjedo\u010danstvo je dao i protonotar Kraljevine i kaptolski bilje\u017enik Petar Znika koji je 1609. godine preuzeo funkciju bilje\u017enika te ka\u017ee \u201eda je Kaptol malo prije mog dolaska po\u010deo zidom opasavati svoje podru\u010dje. Znam da su kmetovi lomili kamenje za taj zid … dovozili kamen i vapno …\u00a0<\/em>(L. Dobroni\u0107, \u201eZagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a,\u201c str. 10.).<\/p>

Kameni zidovi Kaptola bili su relativno tanki, oko 80 cm.<\/strong> Do danas su zidine manje-vi\u0161e nestale, a najbolje se mogu vidjeti na sjeverozapadnom rubu Kaptola u dana\u0161njem parku Opatovina. Osim u parku dijelovi zida vidljivi su jo\u0161 mjestimi\u010dno na nekim lokacijama du\u017e zapadnog i isto\u010dnog poteza, posebice iz parka Ribnjak. Na ju\u017enoj strani zid se o\u010duvao isklju\u010divo u imenu ulice \u201ePod zidom\u201c.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Gradska vrata<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Spomenuli smo ve\u0107 povelju iz 1573. godine koja propisuje obveze i prava stanovnika Kaptola. Me\u0111u obvezama koje su dodane 1573. godine (u odnosu na 1478. godinu) je i ona o imenovanju \u010duvara za gradska vrata (svaka vrata imala su svog vratara). Tada se spominju samo Donja i Gornja vrata, \u0161to nam govori da u 16. stolje\u0107u jo\u0161 ne postoje mala gradska vrata, tzv. Dverce.<\/p>

Gornja vrata, Sjeverna vrata ili Porta superior<\/em><\/u><\/strong><\/p>

Nalazila su se na sjevernoj strani izme\u0111u dana\u0161njih ku\u0107a na adresi Kaptol 15 i 17. Mo\u017ee ih se vidjeti jo\u0161 na prikazu iz 16. stolje\u0107a gdje su prikazana kao jednokatna te natkrivena krovom. Gotovo sigurno su imala vanjski most prema Novoj Vesi. Izgled vrata nam je djelomi\u010dno poznat zahvaljuju\u0107i fotografiji Ludwiga Schwoisera iz 1864. godine te ne\u0161to kasnijoj litografiji Branka \u0160enoe (vrata su sru\u0161ena tri godine prije njegova ro\u0111enja, no o\u010dito je imao neke podatke o njihovom izgledu, mogu\u0107e \u010dak od oca Augusta \u0160enoe, velikog ljubitelja Zagreba). Barem pribli\u017ene dimenzije i oblik vrata mogu se vidjeti na katastarskoj karti iz 1862. godine. U vratima se na prvom katu nalazio i zatvor \u0161to doznajemo iz isprave (godina 1785.) kojom Kaptol odlu\u010duje popraviti zatvor u oba glavna gradska vrata. Vrata su sru\u0161ena 1876. godine.<\/p>

Donja vrata, Ju\u017ena vrata ili Porta inferior<\/em><\/u><\/strong><\/p>

Vrata su stajala na kri\u017eanju Vla\u0161ke i Baka\u010deve ulice. Vide se na najranijem prikazu Kaptola iz 16. stolje\u0107a gdje imaju jedan kat i natkrivena su krovom. Mogu\u0107e je da su originalna vrata o\u0161te\u0107ena u habsbur\u0161koj opsadi 1529. godine jer se 1559. godine navode kao nova vrata koja vode prema izvoru Mandu\u0161evcu<\/em>. Kao i sjeverna vrata imala su samo jedan kat u kojem se kasnije nalazio zatvor. Izgled ovih vrata nam je mnogo poznatiji \u2013 sa\u010duvan je likovni prikaz iz 18. stolje\u0107a (veduta Zagreba na cehovskoj majstorskoj svjedod\u017ebi iz 1796. godine), a vide se i na litografiji Juliusa H\u00fchna iz oko 1860. godine te kasnijoj litografiji Branka \u0160enoe s po\u010detka 20. st. (tada su ve\u0107 sru\u0161ena). Iz godine njenog ru\u0161enja, dakle 1862., imamo cijeli niz izvora \u2013 prije svega katastarski plan iz 1862. godine te puno va\u017enije \u2013 plan rekonstrukcije vrata<\/strong>. Izgleda da su vrata bila u veoma lo\u0161em stanju te je Kaptol raspisao natje\u010daj za njihovu obnovu. Sa\u010duvana su nam dva nacrta prijedloga obnove, a autori su im bili Janko Jambri\u0161ak i Franjo Klein. U kona\u010dnici se od projekta obnove odustalo te su vrata jo\u0161 iste godine sru\u0161ena.<\/p>

Mala gradska vrata ili Dverce<\/u><\/strong><\/p>

Vrata su podignuta nakon 16. stolje\u0107a, a nalazila su se u dana\u0161njoj Skalinskoj ulici (ne spominju se na popisu naoru\u017eanja gradskih vrata iz 1567. godine). Slu\u017eila su kao izlaz stanovnika Kaptola prema potoku Medve\u0161\u010daku. Nepoznato nam je kako su izgledala, a jedini grafi\u010dki izvor o njima je katastarski plan iz 1862. godine. Pretpostavlja se da su imala samo prvi kat (kao i prestala vrata) jer se u dokumentu iz 1786. godine spominje iznajmljivanje prvog kata dok prizemlje zadr\u017eava kaptolska uprava. Ispred vrata su se nalazile stepenice, tj. \u201eskale\u201c (lat. scalarum<\/i>), koje Kaptol 1793. godine obnavlja. Upravo \u0107e od tih \u201eskala\u201c do\u0107i naziv dana\u0161nje ulice u kojoj su ova vrata stajala. Kaptol je gradskoj upravi prepustio vrata 1862\/3. godine, a ubrzo nakon toga su i sru\u0161ena.<\/p>

Vrata\u0161ca prema Ribnjaku<\/u><\/strong><\/p>

Ova gradska vrata\u00a0u ispravama se\u00a0<\/span>spominju samo jednom, 1690. godine, na adresi Kaptol 23. Zapis spominje <\/span>nadsvo\u0111enu kulicu (turricula) iznad pokrajnih kaptolskih vrata\u00a0<\/em>(L. Dobroni\u0107, \u201eZagreba\u010dki Kaptol i Gornji Grad,\u201c str. 83.). Dobroni\u0107 zaklju\u010duje da je mo\u017eda mogu\u0107e da su vrata na kaptolskom zidu (koja se i danas vide) slu\u017eila jedno vrijeme kao javna vrata, a da je iznad njih podignuta <\/span>kakva osmatra\u010dnica ili sli\u010dno\u00a0<\/em>jer je malo vjerojatno da bi Kaptol krajem 17. stolje\u0107a podizao obrambenu kulu.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Zagreb\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kretanje broja kraji\u0161kih postrojbi u Zagrebu<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Zagreb\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Najstariji sa\u010duvani nacrt Zagreba, oko 1566. godine, Nicolo Angielini<\/strong>
Krmpoti\u0107, Ljudevit, ur.,\u00a0Izvje\u0161taji o utvr\u0111ivanju granica hrvatskog kraljevstva od 16. do 18. stolje\u0107a\u00a0<\/em>(Hannover, Karlobag, \u010cakovec: Nakladni zavod Hrvatski zapisnik, 1997), 220.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Zagreb\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Zagreb, 1639. godine, Johannes Ledentu<\/strong>
Krmpoti\u0107, Ljudevit, ur.,\u00a0Izvje\u0161taji o utvr\u0111ivanju granica hrvatskog kraljevstva od 16. do 18. stolje\u0107a\u00a0<\/em>(Hannover, Karlobag, \u010cakovec: Nakladni zavod Hrvatski zapisnik, 1997), 255.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Zagreb\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Zagreb, 1738. godine, M.A.Weiss<\/strong>
Krmpoti\u0107, Ljudevit, ur.,\u00a0Izvje\u0161taji o utvr\u0111ivanju granica hrvatskog kraljevstva od 16. do 18. stolje\u0107a\u00a0<\/em>(Hannover, Karlobag, \u010cakovec: Nakladni zavod Hrvatski zapisnik, 1997), 344.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Zagreb\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Veduta Zagreba na cehovskoj majstorskoj svjedod\u017ebi iz 1796. godine\u00a0
<\/strong>Muzej Grada Zagreba 702<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Kaptol\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Zid Kaptola u Parku Ribnjak
<\/strong>HRT<\/a><\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Kaptol\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Struktura kaptolskog zida\u00a0
<\/strong>L. Dobroni\u0107 “Biskupski i kaptolski Zagreb,” str. 174<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Gradske kule<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Najraniji prikaz Kaptola iz 16. stolje\u0107a prikazuje 4 kvadratne kule te 12 kru\u017enih polukula (polukula je kamena kula kod koje je strana okrenuta dvori\u0161tu ili naselju otvorena). Do danas su pre\u017eivjele samo dvije kvadratne kule i jedna polukru\u017ena. Postoje izvori koji potvr\u0111uju postojanje jo\u0161 tri kule \u2013 jedna kru\u017ena kula (ne polukule) koja je kasnije sru\u0161ena i za koju imamo i nekoliko fotografija (vidi prikaz na po\u010detku eseja) te dvije kule koje se spominju u pisanim izvorima.<\/p>

Sjeveroisto\u010dna kula<\/u><\/strong><\/p>

Kula je ugra\u0111ena u kuriju na adresi Kaptol 18. Iznajmljuje se kao stan kanonika ve\u0107 1668. godine. Ubrzo, 1674. godine, ovaj prostor grada stradao je u po\u017earu pa je kanonik Stoklas kulu ubrzo dao pregraditi u jednu cjelinu s obli\u017enjom. U takvom se obliku kula odr\u017eala do danas. Ima podrum, prizemlje i prvi kat, a u prizemlju se mogu vidjeti ostaci strijelnica, dok na prvom katu postoje ostaci pu\u0161karnica.<\/p>

Sjeverozapadna kula ili Pri\u0161linova kula<\/u><\/strong><\/p>

Ova kula je jedina koja danas stoji \u201eslobodno\u201c i do nje se mogu vidjeti ostaci kaptolskog zida. Nalazi se na sjeverozapadnom uglu parka Opatovina. Niska je, ima prizemlje i prvi kat te potkrovlje. Graditelj je nepoznat, ali L. Dobroni\u0107 zaklju\u010duje da se u gradnji vidi da je bio renesansno osvije\u0161ten. Kula je bila sastavni dio kurije na adresi Kaptol 15, tj. nalazila se u njenom vrtu. Kako je kula bila dosta udaljena od kurije mnogi stanovnici se o njoj nisu pretjerano brinuli. Svakako je najpoznatiji stanovnik ove adrese bio kanonik Baltazar Adam Kr\u010deli\u0107, koji umire 1778. godine. Ve\u0107 se njegov nasljednik po\u017ealio kako kula nije odr\u017eavana. Nakon zavr\u0161etka Drugoga svjetskog rata vrtovi uz zapadni zid pretvoreni\u00a0su<\/span>\u00a0<\/span>u javni prostor i ure\u0111eni kao park.<\/span><\/p>

Kru\u017ena polukula u parku Opatovina<\/u><\/strong><\/p>

Kula je neko\u0107 bila dio vrta u sklopu kurije na adresi Kaptol 13. Nakon Drugoga svjetskog rata postaje dio parka na sjeverozapadnom dijelu Kaptola. Jedina je pre\u017eivjela kru\u017ena polukula, a mo\u017ee se vidjeti ve\u0107 na prikazu iz 16. stolje\u0107a. Lelja Dobroni\u0107 u svoje je vrijeme napadala nesvjesno ru\u0161enje dijela kule 1984. godine, kada su stanovnici Tkal\u010di\u0107eve ulice\u00a0kroz kulu<\/span>\u00a0<\/span>probili prolaz do parka. Kula je me\u0111uvremenu obnovljena te se danas mo\u017ee vidjeti u parku Opatovina.<\/span><\/p>

Jugozapadna kru\u017ena kula, Plemi\u0107eva kula ili Pata\u010di\u0107eva kula<\/strong><\/span><\/p>

Izgled kule je poznat po akvarelu iz 18. st. (u neobjavljenom rukopisu \u201eStatus familiae Pata\u010di\u0107\u201c) te rijetkim prikazima, primjerice grafici Du\u0161ana Kokotovi\u0107a (po\u010detak 20. st.), grafici Milenka Gjuri\u0107a (po\u010detak 20. st.), grafici Vladimira Kirina (po\u010detak 20. st.), a djelomi\u010dno se vidi i na veduti s kraja 19. st. (veduta Zagreba na cehovskoj majstorskoj svjedod\u017ebi iz 1796. godine, MGZ 702). Posebno su vrijedne rijetke fotografije s po\u010detka 20. stolje\u0107a. Sru\u0161ena je nakon 1925. godine kada se prostor Dolca po\u010dinje preure\u0111ivati u svrhu podizanja nove tr\u017enice. Na prijelazu iz 17. u 18. st. njen vlasnik bio je Juraj Plemi\u0107 (kraljevski protonotar) koji je uz kulu imao i svoju ku\u0107u. Kasnije je kula do\u0161la u vlasni\u0161tvo Pata\u010di\u0107a.<\/p>

Jugoisto\u010dna kula<\/u><\/strong><\/p>

Spominje se u vizitaciji kaptolskih kurija iz 1687. godine, ali to nam je jedini podatak o njoj.<\/p>

Kula u ulici Pod zidom<\/u><\/strong><\/p>

\u201eGra\u0111ani zagreba\u010dki tra\u017ee da se sru\u0161i kula u ulici Pod zidom<\/b>\u201c sadr\u017eaj je izgubljenog spisa iz 1844. godine koji mora slu\u017eiti kao informacija u nedostatku drugih podataka. Nije vjerojatno da je kula ve\u0107 tada sru\u0161ena, to vi\u0161e \u0161to se od kaptolskih gra\u0111ana zahtijevalo da poprave zid, ako su ga gdje o\u0161tetili<\/em> (L. Dobroni\u0107, \u201eZagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a,\u201c str. 12.). Mogu\u0107e je da se ovaj spis odnosi na kru\u017enu polukulu ili jednu od dvije kvadratne kule koje se mogu vidjeti na ju\u017enom zidu na prikazu iz 16. stolje\u0107a.<\/p>

Kasnije kulice na adresi Kaptol 29<\/u><\/strong><\/p>

Danas se u parku Ribnjak sjeverno od katedrale mogu vidjeti dvije male polukru\u017ene kulice koje\u00a0na prvi pogled\u00a0<\/span>mogu zavarati promatra\u010de. Naime, rije\u010d je o kulama <\/span>podignutim znatno kasnije, tek u 19. stolje\u0107u.<\/strong> Godine 1830. biskup Aleksandar Alagovi\u0107 zapo\u010deo je ure\u0111ivanje parka Ribnjak, a tom se prilikom odlu\u010dio za ure\u0111ivanje isto\u010dnog krila sjemeni\u0161ta, tj. zgrade koja danas stoji na istoj adresi i slu\u017ei kao Nadbiskupsko bogoslovno sjemeni\u0161te. U svrhu ure\u0111enja podigao je perivoj. Radove opisuje I. K. Tkal\u010di\u0107 koji je i sam bio suvremenik gradnje: <\/span>Dozidao je onaj dio \u0161to imade izgled u biskupski vrt, bli\u017enje vinograde i na La\u0161\u0107insku viso\u010dicu… Budu\u0107 da je s one strane strmina, stoga da temelj bude imao \u010dvr\u0161\u0107e podno\u017eje, prizidan je komadi\u0107 od biskupova vrta, zemljom nabit i poduprt dvjema kulama<\/strong><\/em>\u00a0(D. Arbutina, \u201eRazvoj kaptolskog vrta Ribnjaka u Zagrebu i planovi za ure\u0111enje perivoja,\u201c str. 261.). Dakle dvije su kule, spojene zidom, slu\u017eile tek kao potporanj novog pro\u0161irenja te nisu dio originalne fortifikacije Kaptola.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Naoru\u017eanje<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Prvo naoru\u017eanje kanonici dobivaju ubrzo nakon po\u010detka gradnje zidina, ve\u0107 1473\/4. godine.<\/span> Ukupno je kanonicima podijeljeno pedesetak pu\u0161aka ili ru\u010dnih topova, i to tako da je ve\u0107ina kanonika dobila po jedan komad oru\u017eja, a neki dva, tri ili \u010detiri, o\u010dito za uku\u0107ane, tzv. dru\u017einu <\/i>(L. Dobroni\u0107, \u201eBiskupski i kaptolski Zagreb,\u201c str. 171.). Kako je kaptolskim statutom bilo odre\u0111eno da u kanoni\u010dkom naselju mo\u017ee \u017eivjeti najvi\u0161e 32 kanonika (broj je \u010desto bio i ne\u0161to manji), a podijeljeno je pedesetak pu\u0161aka to zna\u010di da sredinom 1470-ih na Kaptolu \u017eivi samo toliko mu\u0161karaca sposobnih za borbu. S tim u vidu postaje jasnije za\u0161to je zagreba\u010dki biskup u ispravi iz 1476. godine inzistirao na tome da se na prostor Kaptola nasele ljudi \u201eizvana\u201c te \u010dak poticao kanonike da odvoje dijelove svojih kurija i predaju novoprido\u0161lom stanovni\u0161tvu \u2013 zidine bez ljudi na njima nisu mnogo zna\u010dile. Iste godine (1473.) dobili su kanonici i 34 bedemske bombarde za obranu od Turaka, a dva topa mogu se vidjeti i danas u Muzeju grada Zagreba (HPM\/PMH 16 i 17).<\/p>\n

Kaptol je \u010desto, kao i Gradec, u kriznim vremenima tra\u017eio kraljevu pomo\u0107<\/span>. No, isto kao i u slu\u010daju njihovih susjeda, pomo\u0107 nije uvijek bila od pomo\u0107i. Tako pronalazimo jedan veoma zanimljiv dokument iz 1539. godine u kojem se kanonici \u017eale kralju Ferdinandu na pona\u0161anje kraljevskih \u010deta koje su im tobo\u017ee do\u0161le pomo\u0107i: <\/span>Odakle se o\u010dekivao spas, odandle je do\u0161la nesre\u0107a; naime, oni \u0160panjolci koje je Va\u0161e Veli\u010danstvo poslalo zajedno s nekim ugarskim konjanicima da brane ovo Kraljevstvo tako zatiru na\u0161 stale\u017e ve\u0107 petnaest dana i ne prestaju ga zatirati … U\u0161li su najprije nasilno i neprijateljski u na\u0161e ku\u0107e i, dovev\u0161i gotovo tri stotine nekih drolja, izbacili su sramotno na\u0161e osobe kao sasvim bezvredne i proste iz ku\u0107e i poplijenili sve stvari koje su na\u0161li u ku\u0107i, a na\u0161e dru\u017eine dijelom su odveli, a dijelom oslabljene okrutnim batinama natjerali da slu\u017ee njima i njihovim droljama … kmetove dijelom su ubili, dijelom batinom i udarcima oslabili … stoku ubili, sve vrste \u017eita, vina i sijena, kojima smo mogli hraniti nas same i vojsku Va\u0161eg Veli\u010danstva, tako\u0111er su pretvorili u plja\u010dku, sasvim beskorisno <\/em>(L. Dobroni\u0107, \u201eBiskupski i kaptolski Zagreb,\u201c str. 181.).<\/span><\/p>\n

Iz 1567. godine imamo sa\u010duvan popis naoru\u017eanja u gradskim vratima. Tako se u Gornjim ili Sjevernim vratima nalazi: \u010detiri lokota, jedan \u017eeljezni lanac, 91 lanac za vezanje … devet bedemskih pu\u0161aka bradatica s priborom, sedam \u0161ipaka za njih i jedna \u017eeljezna, \u010detiri stotine \u017eeljeznih kugli za pu\u0161ke bradatice, funta i pol praha, malo kamenih zrna i jedan \u0161tit.<\/em> U Donjim ili Ju\u017enim vratima nalazilo se: tri lokota, jedan \u017eeljezni lanac, 35 za vezanje. Jedan \u0161tit, deset pra\u0161kih bedemskih pu\u0161aka bradatica, tri okovane pu\u0161ke, devet drvenih \u0161ipaka s priborom, jedna \u017eeljezna \u0161ipka, jedan \u017eeljezni kalup (za lijevanje metaka) i jo\u0161 neke posude <\/em>(L. Dobroni\u0107, \u201eBiskupski i kaptolski Zagreb,\u201c str. 181.).<\/p>\n

Krajem 16. stolje\u0107a, 1588. godine, Kaptol izravno moli \u0161tajerske predstavnike da im po\u0161alju pixidaricsa<\/i>, tj. pu\u0161kara (za izradu pu\u0161aka). Na kraju je Kaptolu iz Graza poslano tek 24 pu\u0161aka duppelhachen<\/i>, pu\u0161\u010dani prah i ne\u0161to metaka.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Literatura:<\/u><\/b><\/p>

  • Arbutina, Dra\u017een. \u201eRazvoj kaptolskog vrta Ribnjaka u Zagrebu i planovi za ure|enje perivoja.\u201c Prostor<\/em> 4\/2 (1996): 253 \u2013 270.<\/li>
  • Buntak, Franjo. \u201eLikovni prikazi Zagreba od 16. do 19. stolje\u0107a.\u201c Kaj <\/em>7-8 (1972): 41 \u2013 76.<\/li>
  • Buntak, Franjo. Povijest Zagreba<\/em>. Zagreb: Matica hrvatska, 1996.<\/li>
  • Dobroni\u0107, Lelja. Stari planovi Zagreba<\/em>. Zagreb: Urbanisti\u010dki zavod Grada Zagreba, 1961.<\/li>
  • Dobroni\u0107, Lelja. Zagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a<\/em>. Zagreb: \u0160kolska knjiga, 1988.<\/li>
  • Dobroni\u0107, Lelja. Zagreba\u010dki Kaptol i Gornji Grad nekad i danas<\/em>. Zagreb: \u0160kolska knjiga, 1986.<\/li>
  • Dobroni\u0107, Lelja. Biskupski i kaptolski Zagreb<\/em>. Zagreb: \u0160kolska knjiga, 1991.<\/li>
  • Gra\u010danin, Hrvoje, Zrina Nikoli\u0107 Jakus, Borislav Grgin, Nata\u0161a \u0160tefanec, Hrvoje Petri\u0107, Drago Roksandi\u0107, Kre\u0161imir Regan, \u017deljko Holjevac et al. Povijest Grada Zagreba<\/em>. Sv. 1, Od prethistorije do 1918.<\/em> Zagreb: Novi Liber, 2012.<\/li>
  • Hirc, Dragutin. Stari Zagreb<\/em>. Sv. 2, Kaptol i Donji grad<\/em>. Zagreb: Matica hrvatska, 2008.<\/li>
  • Kampu\u0161, Ivan, Igor Karaman. Tisu\u0107ljetni Zagreb: od davnih naselja do suvremenog velegrada<\/em>. Zagreb: \u0160kolska knjiga, 1984.<\/li>
  • Klai\u0107, Nada. Zagreb u srednjem vijeku<\/em>. Zagreb: Liber, 1982.<\/li>
  • Markovi\u0107, Mirko. Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama<\/em>. Zagreb: AGM, 2001.<\/li>
  • Markovi\u0107, Mirko. Zagreba\u010dke starine: prilozi poznavanju pro\u0161losti grada Zagreba<\/em>. Zagreb: Jesenski i Turk, 2006.<\/li>
  • Szabo, Gjuro. \u201eSlike Zagreba iz \u010detiri stolje\u0107a (1914).\u201c U O Zagrebu<\/em>, ur. Snje\u0161ka Kne\u017eevi\u0107, 7 \u2013 31. Zagreb: AGM, 2012.<\/li>
  • Szabo, Gjuro. Stari Zagreb<\/em>. Zagreb: Spektar, Znanje, 1971.<\/li><\/ul>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Kaptol (Zagreb) Slavonska krajina Pi\u0161e: Filip \u0160imunjak(\u00a92019.) Dana\u0161nji grad Zagreb u 16. stolje\u0107u sastojao se od dvije gradske cjeline i \u010dak tri fortifikacijske cjeline. Na dana\u0161njem brdu Gri\u010d nalazilo se naselje Gradec, opasano zidinama jo\u0161 iz 13. stolje\u0107a, dok se na drugom brdu (Kaptolu) nalazilo biskupsko i kanoni\u010dko naselje te dvije fortifikacije \u2013 biskupska tvr\u0111ava […]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"site-sidebar-layout":"no-sidebar","site-content-layout":"page-builder","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"disabled","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"disabled","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"class_list":["post-1180","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"\nBulwark of Europe - Vojna krajina u 16. stolje\u0107u - Kaptol<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Zagreb, Kaptol - Bulwark of Europe - digitalizirana povijest Vojne krajine. Istra\u017eite povijest Hrvatske i Slavonske vojne krajine u 16. stolje\u0107u.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/kaptol\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_GB\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Bulwark of Europe - Vojna krajina u 16. stolje\u0107u - Kaptol\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Zagreb, Kaptol - Bulwark of Europe - digitalizirana povijest Vojne krajine. Istra\u017eite povijest Hrvatske i Slavonske vojne krajine u 16. stolje\u0107u.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/kaptol\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Bulwark of Europe\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-05-15T12:28:56+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Plakat-Kaptol-Web-verzija-min-scaled.jpg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Estimated reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"17 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/\",\"url\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/\",\"name\":\"Bulwark of Europe - Vojna krajina u 16. stolje\u0107u - Kaptol\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Plakat-Kaptol-Web-verzija-min-scaled.jpg\",\"datePublished\":\"2019-07-24T15:11:51+00:00\",\"dateModified\":\"2023-05-15T12:28:56+00:00\",\"description\":\"Zagreb, Kaptol - Bulwark of Europe - digitalizirana povijest Vojne krajine. Istra\u017eite povijest Hrvatske i Slavonske vojne krajine u 16. stolje\u0107u.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Plakat-Kaptol-Web-verzija-min-scaled.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Plakat-Kaptol-Web-verzija-min-scaled.jpg\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Kaptol\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/\",\"name\":\"Bulwark of Europe - Vojna krajina u 16. stolje\u0107u\",\"description\":\"Digitizing Habsburg-Ottoman Border\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-GB\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Bulwark of Europe - Vojna krajina u 16. stolje\u0107u - Kaptol","description":"Zagreb, Kaptol - Bulwark of Europe - digitalizirana povijest Vojne krajine. Istra\u017eite povijest Hrvatske i Slavonske vojne krajine u 16. stolje\u0107u.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/kaptol\/","og_locale":"en_GB","og_type":"article","og_title":"Bulwark of Europe - Vojna krajina u 16. stolje\u0107u - Kaptol","og_description":"Zagreb, Kaptol - Bulwark of Europe - digitalizirana povijest Vojne krajine. Istra\u017eite povijest Hrvatske i Slavonske vojne krajine u 16. stolje\u0107u.","og_url":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/kaptol\/","og_site_name":"Bulwark of Europe","article_modified_time":"2023-05-15T12:28:56+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Plakat-Kaptol-Web-verzija-min-scaled.jpg","type":"","width":"","height":""}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Estimated reading time":"17 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/","url":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/","name":"Bulwark of Europe - Vojna krajina u 16. stolje\u0107u - Kaptol","isPartOf":{"@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Plakat-Kaptol-Web-verzija-min-scaled.jpg","datePublished":"2019-07-24T15:11:51+00:00","dateModified":"2023-05-15T12:28:56+00:00","description":"Zagreb, Kaptol - Bulwark of Europe - digitalizirana povijest Vojne krajine. Istra\u017eite povijest Hrvatske i Slavonske vojne krajine u 16. stolje\u0107u.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/#primaryimage","url":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Plakat-Kaptol-Web-verzija-min-scaled.jpg","contentUrl":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Plakat-Kaptol-Web-verzija-min-scaled.jpg"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/kaptol\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Kaptol"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#website","url":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/","name":"Bulwark of Europe - Vojna krajina u 16. stolje\u0107u","description":"Digitizing Habsburg-Ottoman Border","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-GB"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1180","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1180"}],"version-history":[{"count":52,"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1180\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3772,"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1180\/revisions\/3772"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1180"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}