{"id":1193,"date":"2019-07-24T18:30:44","date_gmt":"2019-07-24T16:30:44","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?page_id=1193"},"modified":"2023-05-15T12:10:48","modified_gmt":"2023-05-15T10:10:48","slug":"zagrebacka-biskupska-utvrda","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/zagrebacka-biskupska-utvrda\/","title":{"rendered":"Zagrebacka biskupska utvrda"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Episcopal Fortress<\/span><\/font><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Slavonian Frontier<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Author:<\/b> Filip \u0160imunjak
(\u00a92019.)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Dana\u0161nji grad Zagreb u 16. stolje\u0107u sastojao se od dvije gradske cjeline i \u010dak tri fortifikacijske cjeline. Na dana\u0161njem brdu Gri\u010d nalazilo se naselje Gradec, opasano zidinama jo\u0161 iz 13. stolje\u0107a, dok se na drugom brdu (Kaptolu) nalazilo biskupsko i kanoni\u010dko naselje te dvije fortifikacije \u2013 biskupska tvr\u0111ava oko katedrale te zidine Kaptola koje su ogra\u0111ivale cijelo brdo. U ovom \u0107emo eseju sagledati razvoj i karakteristike biskupske utvrde, a kao dodatnu vizualizaciju ni\u017ee u eseju donosimo i 3D rekonstrukcije biskupske utvrde.<\/b><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Biskupska utvrda u 16. stolje\u0107u<\/b><\/span><\/span>
Izradio: Filip \u0160imunjak<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"Biskupska\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

*Svi planovi, slike i fotografije preuzeti su iz literature navedene na kraju rada
* Interaktivni zoom aktivira se prelaskom mi\u0161a preko slike<\/strong><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Po\u010detak<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Naselje na dana\u0161njem kaptolskom brdu postojalo je sigurno i prije 11. stolje\u0107a. Naime, 1094. godine kralj Ladislav osniva zagreba\u010dku biskupiju, \u0161to govori da se ovdje od prije nalazi nekakvo naselje i da je o\u010dito bilo va\u017eno budu\u0107i da dobiva biskupski status. O osnivanju biskupije u Zagrebu saznajemo iz njenog \u201ekrsnog lista\u201c, tj. Felicijanove isprave iz 1134. godine. Od tada zapo\u010dinje razvoj naselja koja su bitna za kontekst 16. stolje\u0107a \u2013 kanoni\u010dkog naselja na bre\u017euljku te biskupskog naselja oko same katedrale<\/strong> koje \u0107e vremenom prerasti u zasebnu fortifikacijsku cjelinu, tj. biskupsku utvrdu<\/strong>.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Najranije doba<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Crkva na prostoru Kaptola stradala je 1242. godine tijekom provale Mongola. Jedno vrijeme biskupija nije imala novca za obnovu crkve te je privremeno podignuta kapela sv. Stjepana (postoji do danas u ju\u017enom krilu biskupske pala\u010de). Isprava iz 1272. godine govori da je u vrijeme biskupa Timoteja crkva ve\u0107 uvelike obnovljena. Provala Mongola i razaranje crkve potaknut \u0107e zagreba\u010dkog biskupa i kanonike da utvrde svoje naselje kako ne bi ponovno do\u0161lo do istog scenarija. Prostor kaptolskog bre\u017euljka bio je u po\u010detku<\/strong> za\u0161ti\u0107en i zatvoren jarkom i drvenim kolcima\u00a0<\/em>(L. Dobroni\u0107, \u201eZagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a,\u201c str. 5.), barem tako govori jedan pre\u017eivjeli dokument iz 1387. godine<\/strong>. Dolazak Osmanlija i njihov prodor preko Bosne prema hrvatskim krajevima prisilio je zagreba\u010dke biskupe da po\u010dnu razmi\u0161ljati o boljem utvr\u0111ivanju. Osmanske provale postale se u zadnjim desetlje\u0107ima 15. stolje\u0107a \u010desta pojava te je u njima stradao i dominikanski samostan i crkva sv. Nikole (u dana\u0161njoj Vla\u0161koj ulici). Tako se dominikanci 1473. godine sele na Gradec<\/strong> gdje su od ranije ve\u0107 imali zidanu ku\u0107u na dvije parcele i kapelu sv. Katarine (no izgleda da je objekt u Vla\u0161koj ulici jo\u0161 neko vrijeme ostao u funkciji). Osmanska opasnost potaknula je biskupa Osvalda Thuza (1466. \u2013 1499.) da kona\u010dno zapo\u010dne radove na za\u0161titi zagreba\u010dke katedrale \u2013 izme\u0111u 1473. i 1476. godine podigao je jednostavni pojas oko crkve (jarak, nasip i niski zid)<\/strong>. Ovaj najraniji pojas obrane brzo je nestao gradnjom novog, zidanog<\/b>, ali njegov djelomi\u010dan opis saznajemo iz jedne izjave biskupa Benedikta Vinkovi\u0107a iz 1642. godine (tada je pojas odavno nestao, ali je biskup dobro poznavao pro\u0161lost podru\u010dja). On ka\u017ee da katedrala: prije bila osigurana zidom, tankim i niskim, i velikim jarkom izvan tog tankog i niskog zida … s isto\u010dne strane namjesto jarka stari pojas crkve osiguravala su dva ribnjaka …\u00a0<\/em>(L. Dobroni\u0107, \u201eZagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a,\u201c str. 6.), a biskup isto tako ka\u017ee da su dijelovi jarka i nasipa tada, sredinom 17. stolje\u0107a, jo\u0161 uvijek djelomi\u010dno vidljivi. Prema svemu sude\u0107i opseg tog najranijeg pojasa oko katedrale bio je ve\u0107i od kasnije zidane utvrde.<\/p>

Biskup Osvald preminuo je 1499. godine, a iza sebe je ostavio veliku svotu od 10 000 forinti za nastavak gradnje crkve i pojasa. Njegov nasljednik Luka (1500. \u2013 1510.) ipak nije proveo neke ve\u0107e zahvate na obrambenom pojasu, ve\u0107 je novce ulo\u017eio u druge radove (npr. na svod crkve). Iako biskup tada nije imao novca za po\u010deti graditi novi pojas ipak je vodio ra\u010duna o njemu i planirao ga podi\u0107i kada smogne sredstava. Iz tog je razloga zatra\u017eio od pape dozvolu za ru\u0161enje crkvice sv. Emerika (stajala zapadno od katedrale) jer se nalazila na putu predvi\u0111enih zahvata daljnje fortifikacije. Papa je u odgovoru 1510. godine izjavio da je svjestan nu\u017enosti podizanja novog pojasa te je dopustio preseljenje stolne crkve kanoni\u010dkog naselja (Kaptolskog podru\u010dja ili Area Capitularis<\/em>; stolna crkva kanonika do tada bila upravo ona sv. Emerika) u napu\u0161teni kompleks cistercita na Dolcu, tj. u crkvu sv. Marije. Kona\u010dna dozvola za ru\u0161enje crkvice do\u0107i \u0107e 1511. godine odlukom pape Julija II., kratko nakon smrti biskupa Luke. Zagreb neko vrijeme ne\u0107e dobiti novog biskupa ve\u0107 \u0107e tu funkciju kao upravitelj (tj. administrator<\/em>) obna\u0161ati ostrogonski nadbiskup Toma\u0161 Baka\u010d-Erdody.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Novi pojas obrane
(Arx episcopalis Zagrabiensis)<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Radovi na novom pojasu obrane zapo\u010deli su ve\u0107 1512. godine <\/strong>\u2013 tada se u ispravama mo\u017ee prona\u0107i zapis o lomljenju kamenja za gradnju tvr\u0111ave u obli\u017enjem kamenolomu u Marku\u0161evcu. Tijek gradnje, koja je trajala do 1520. godine<\/strong>, mo\u017ee se dobro rekonstruirati na temelju zapisa kanonika Jurja, a kratak i sustavni pregled ve\u0107 je donijela Lelja Dobroni\u0107 u svojoj knjizi \u201eZagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a\u201c (vidi str. 19. \u2013 29.). Glavni dio gradnje biskupske utvrde zavr\u0161io je sredinom 1520. godine, a ukupni tro\u0161ak osmogodi\u0161nje izgradnje iznosio je 12 140 forinti. Nadopunu dokumentima ponovno nudi ve\u0107 spomenuti biskup Benedikt Vinkovi\u0107 koji 1642. godine iznosi mnoge zanimljive podatke o gradnji: … nekad je u tom starom vrtu <\/em>(misli se na prostor po\u010detka Vla\u0161ke ulice, op. a.) stajao kameni dvor zagreba\u010dkog biskupa poput nekog ka\u0161tela<\/em><\/strong>, koji je imao vrt i dvori\u0161te sa stajama i drugim zgradama … Taj zagreba\u010dki biskupski dvor spominje se u mnogim starim spisima … dvor je kardinal Toma sru\u0161io i ugradio u zid tvr\u0111e, isto kao i samostan dominikanaca sa samostanskom crkvom kraj izvora Zagreba <\/em>(misli se na potok Zagreb, op. a.) … tada je bila sru\u0161ena i \u017eupna crkva sv. Emerika i pretvorena u zid utvrde … u biskupskoj La\u0161koj Vesi bijahu mnoge kamene ku\u0107e Mle\u010dana i Mad\u017eara trgovaca … kad je prestala trgovina i uskladi\u0161tavanje robe, prestalo je i poslovanje <\/em>(zbog osmanske opasnosti trgovci su napustili neza\u0161ti\u0107eni prostor ispod naselja, op. a.) … kad su kamene ku\u0107e napu\u0161tene, njih je kardinal dao sru\u0161iti i pretvoriti u zid tvr\u0111e. I tako, od kamenog biskupskog dvora, od dominikanskog samostana i crkve sv. Nikole, od \u017eupne crkve sv. Emerika i od kamenih ku\u0107a u La\u0161koj Vesi, a tako\u0111er i od tankog i niskog zida kojim su prije katedralna crkva i taj stari dvor bili opasani, sagra\u0111ena je zagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a oko katedralne crkve<\/strong><\/em> … <\/em>(L. Dobroni\u0107, \u201eZagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a,\u201c str. 29.). Tu je zanimljivo istaknuti spomenuti kameni biskupski dvor koji je postojao jo\u0161 prije prve utvrde oko katedrale. Vinkovi\u0107 nastavlja: da je u spomenutom vrtu stajao tako velik dvor od kamena, vidi se po njegovim temeljima, koji su jo\u0161 u na\u0161e doba <\/em>(prva polovina 17. stolje\u0107a, op. a.) bili vidljivi i nama poznati. Iz njih je veliku masu kamena dao iskopati pre\u010dasni pokojni Petar Domitrovi\u0107, koji je 1619. godine dao iz temelja sagraditi ve\u0107i novi biskupski dvor i tri druge zgrade do njega … <\/em>(L. Dobroni\u0107, \u201eZagreba\u010dki Kaptol i Gornji Grad,\u201c str. 97.). Saznajemo da je u gradnji kori\u0161ten ne samo kamen iz obli\u017enjih kamenoloma ve\u0107 i gra\u0111a iz sru\u0161ene crkvice sv. Emerika, ali i dominikanskog samostana, \u0161to nam govori da je taj objekt sve do 1510-ih jo\u0161 uvijek stajao u susjedstvu katedrale. Zagreba\u010dka biskupija odlu\u010dila je dodatno osigurati svoje sredi\u0161te u Zagrebu (ali i va\u017ene sisa\u010dke posjede) gradnjom utvrde Sisak 1544. godine <\/strong>koja \u0107e postati va\u017ena to\u010dka obrane od Osmanlija. Po\u010detkom 17. stolje\u0107a, to\u010dnije 1607. godine, biskup \u0160imun Bratuli\u0107 spojio je biskupsku (dvor) kulu vise\u0107im mostom s katedralom. Bili su to zadnji dodaci biskupskoj utvrdi koje mo\u017eemo povezati s fortifikacijskom funkcijom \u2013 u narednim \u0107e stolje\u0107ima zidine pomalo biti pretvorene u pala\u010du i razne objekte te \u0107e potpuno izgubiti svoju obrambenu funkciju.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Zidine<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Biskupska tvr\u0111ava kao cjelina \u010dinila je jugoisto\u010dni ugao kaptolskog obrambenog kompleksa, tj. nakon podizanja zida oko kanoni\u010dkog naselja utvrda je postala ugao nove fortifikacijske cjeline. Zidine su podignute istovremeno kad i kule, a u kasnijim stolje\u0107ima \u0107e biti vi\u0161e puta popravljane. Ju\u017eni zid duga\u010dak je 101.5 m, sjeverni 136 m, isto\u010dni 62.25 m, a zapadni (danas ne postoji) 69 m. Ukupna du\u017eina iznosila je oko 340 m, a prosje\u010dna \u0161irina oko 2.25 m. Do danas se slobodno odr\u017eao samo sjeverni zid, dodu\u0161e tek djelomi\u010dno jer je krajem 20. st. podignuto vi\u0161e objekata s njegove unutarnje strane. Na vrhu bedema nalazili su se \u201eobrambeni hodnici\u201c (njem. wehrg\u00e4nge<\/em>) gra\u0111eni od drveta, a povezivali su me\u0111usobno kule. Do danas su izlazi iz kule sa\u010duvani jedino na srednjoj kuli sjevernog zida (\u201eKula prema Kaptolu\u201c). Hodnike je sru\u0161io biskup Alagovi\u0107 1833. godine, a iz njegovog opisa saznajemo da su se hodnici nalazili s unutarnje strane zida (tj. hodnik nije str\u0161io simetri\u010dno na obje strane zida ve\u0107 samo prema unutarnjoj strani).<\/p>

Manje je poznata informacija da je biskupska utvrda imala i vanjski zid<\/strong> – opsegom naravno \u0161iri od glavnog zida \u2013 koji je zapo\u010dinjao kod jugozapadne kule i prolazio iznad dana\u0161nje Vla\u0161ke ulice. Njegovi dijelovi se i danas mogu vidjeti u parku ku\u0107e na adresi Vla\u0161ka 25 (a tamo se odli\u010dno vide i stari kameni kontrafori), a najvidljiviji je na po\u010detku Vla\u0161ke, na kri\u017eanju s Baka\u010devom ulicom, gdje se pored novih ulaznih vrata mogu vidjeti ostaci zida (u novije vrijeme se ispred njega nalazi terasa ugostiteljskog objekta). Debljine je oko 2 m i bio je znatno ni\u017ei od glavnog zida \u2013 izme\u0111u njega i glavnog zida bila je povr\u0161ina koja je slu\u017eila za bolju obranu utvrda (njem. zwinger<\/em>, \u010desta pojava u srednjovjekovnom fortifikacijskom graditeljstvu).<\/p>

O ru\u0161enju zida raspravljalo se ve\u0107 u 18. stolje\u0107u \u2013 biskup Franjo Thauszy htio ga je sru\u0161iti povodom posjeta Marije Terezije kako bi \u201eotvorio\u201c\u00a0katedralu<\/span>, ali kraljica na kraju nije posjetila Zagreb jer je 1755. godine izbila velika selja\u010dka buna pa je tako i plan ru\u0161enja propao. Biskup Vrhovac probio je dva velika ulaza lijevo i desno od Baka\u010deve kule te zazidao ulaz kroz kulu. Dio vanjskog zida, na njegovom samom po\u010detku, dao je sru\u0161iti biskup Alagovi\u0107 1832. godine kako bi otvorio kolni put do ju\u017enog ulaza u biskupsku utvrdu \u2013 taj ulaz se i danas mo\u017ee vidjeti na samom kri\u017eanju Vla\u0161ke i Baka\u010deve. Po\u010detkom 20. stolje\u0107a, nakon vi\u0161e od dva desetlje\u0107a obnove katedrale pod palicom Hermanna Boll\u00e9a, sru\u0161eni su zapadni zid i Baka\u010deva kula (1906. godine) \u010dime je pro\u010delje katedrale \u201eotvoreno\u201c prema trgu ispred. <\/span>Dragutin Hirc<\/strong>\u00a0prije ru\u0161enja izmjerio je veli\u010dinu zida na zapadnoj strani te zaklju\u010dio da je od jugozapadne kule do Baka\u010deve kule zid bio duga\u010dak 32 m, a visok 16 m, dok je od Baka\u010deve do sjeverozapadne kule bio dug 28.8 m te ne\u0161to malo vi\u0161i. Za debljinu zapadnog zida ka\u017ee da je iznosila oko 2.4 m.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Gradske kule i vrata<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Znamo da je katedralna utvrda imala osam kula u kasnijim razdobljima. Za najranije doba posebno su nam va\u017ena tri izvora s kraja 16. i po\u010detka 17. stolje\u0107a (1584., 1598. i 1602. godina) koji donose popis inventara po kulama. Popis iz 1584. godine popisuje oru\u017eje, a spominje sljede\u0107e kule (L. Dobroni\u0107, \u201eZagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a,\u201c str. 30.):<\/p>

\u201e1. kula Nebojan
2. mala vrata
3. kula prema Kaptolu
4. velika vrata
5. kula u kojoj se dr\u017ei \u017eito
6. kula iza sijena\u201c<\/p>

Popis iz 1598. godine popisuje oru\u017eje, a spominju pet\u00a0 kula i jednu prostoriju (L. Dobroni\u0107, \u201eZagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a,\u201c str. 30.):<\/p>

\u201e1. kula nad vratima prema Kaptolu
2. mala vrata (s lan\u010danim mostom)
3. kula iza crkve
4. kula s velikim vratima (s lan\u010danim mostom)
5. kula iza pala\u010de
6. pala\u010da.\u201c<\/p>

Popis iz 1602. godine popisuje hranu, a spominje \u0161est kula i dvije prostorije (L. Dobroni\u0107, \u201eZagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a,\u201c str. 30.):<\/p>

\u201e1. kula nad vratima prema Kaptolu
2. kula Nebojan
3. kula nad vratima prema La\u0161koj Vesi
4. kula dolje gdje se nalazi sijeno
5. kula prema Kaptolu
6. kula prema La\u0161koj Vesi
7. pala\u010da
8. kapela.\u201c<\/p>

Kao \u0161to se vidi iz prilo\u017eenog jedna kula \u201enedostaje\u201c, tj. u popisima se spominje \u0161est ili sedam kula \u2013 pretpostavlja se da jedna kula nije bila podignuta (ili nije dovr\u0161ena) u 16. stolje\u0107u \u2013 tzv. Dimitrovi\u0107eva ili sjeverozapadna kula. Za kraj mo\u017eemo jo\u0161 donijeti sistematizaciju kula i njihovih naziva kako ih donosi Lelja Dobroni\u0107 (\u201eZagreba\u010dka biskupska tvr\u0111a,\u201c str. 31.):<\/p>

\u201e1. kula Nebojan \u2013 jugozapadna kula
<\/strong>2. kula malih vrata, kula nad vratima prema Kaptolu (kasnije Baka\u010deva) \u2013 srednja zapadna kula<\/strong>
3. kula velikih vrata, kula nad vratima prema La\u0161koj Vesi \u2013 \u010detverokuta kula na istoku<\/strong>
4. kula kod sijena, kula gdje se nalazi sijeno, kula iza crkve, vrtna kula \u2013 sjeveroisto\u010dna kula
<\/strong>5. kula u kojoj se dr\u017ei \u017eito, kula iza pala\u010de, kula prema La\u0161koj Vesi \u2013 jugoisto\u010dna kula
<\/strong>6. kula prema Kaptolu, kula kraj sakristije, pu\u0161karnica \u2013 srednja sjeverna kula<\/strong>
7. pala\u010da \u2013 biskupov stan na ju\u017enoj strani utvrde<\/strong>; uz njega i kapela sv. Stjepana.\u201c<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Zagreb\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kretanje broja kraji\u0161kih postrojbi u Zagrebu<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Zagreb\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Najstariji sa\u010duvani nacrt Zagreba, oko 1566. godine, Nicolo Angielini<\/strong>
Krmpoti\u0107, Ljudevit, ur.,\u00a0Izvje\u0161taji o utvr\u0111ivanju granica hrvatskog kraljevstva od 16. do 18. stolje\u0107a\u00a0<\/em>(Hannover, Karlobag, \u010cakovec: Nakladni zavod Hrvatski zapisnik, 1997), 220.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Zagreb\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Zagreb, 1639. godine, Johannes Ledentu<\/strong>
Krmpoti\u0107, Ljudevit, ur.,\u00a0Izvje\u0161taji o utvr\u0111ivanju granica hrvatskog kraljevstva od 16. do 18. stolje\u0107a\u00a0<\/em>(Hannover, Karlobag, \u010cakovec: Nakladni zavod Hrvatski zapisnik, 1997), 255.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Zagreb\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Zagreb, 1738. godine, M.A.Weiss<\/strong>
Krmpoti\u0107, Ljudevit, ur.,\u00a0Izvje\u0161taji o utvr\u0111ivanju granica hrvatskog kraljevstva od 16. do 18. stolje\u0107a\u00a0<\/em>(Hannover, Karlobag, \u010cakovec: Nakladni zavod Hrvatski zapisnik, 1997), 344.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Katedrala\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

3D rekonstrukcija izgleda utvrde<\/strong>
Izradio: Filip \u0160imunjak (autor 3D modela katedrale “Igor B.<\/a><\/span>“)
Model dostupan online<\/a>\u00a0<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Katedrala\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Rekonstrukcija izgleda prema G. Szabi
<\/strong>Gjuro Szabo, Srednovje\u010dni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji<\/i>\u00a0(Zagreb, Matica hrvatska, 1920), 4.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Katedrala\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Katedrala, 1860. godine (Julije H\u00fchn)
<\/strong>NSK<\/u><\/a><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Katedrala\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Katedrala prije potresa 1880. godine, razglednica oko 1912.<\/strong>
NSK<\/u><\/a><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Katedrala\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kaptolski trg 1890. godine – popravak katedrale<\/strong>
Pinterest<\/a><\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"Katedrala\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Katedrala 1861. godine<\/strong>
Index forum<\/a><\/span><\/p>

\u00a0<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kula biskupskog dvora (ju\u017ena kula)<\/strong><\/span><\/p>

Kvadratna kula, gradnja po\u010dela 1512. godine. Slu\u017eila je kao biskupski stan, tj. stan-kula. Godine 1619. \u201eizgubio\u201c se njen obris nakon \u0161to je biskup Petar Domitrovi\u0107 podigao biskupski dvor od jugozapadne kule, du\u017e ju\u017enog zida, sve do kapele sv. Stjepana. Kasnije je u 18. stolje\u0107u pretvorena u stubi\u0161te dvora. Dimenzije su joj 12.5 s 13.5 metara. Debljina zida je 3.8 m u dnu, prema gore se smanjuje na oko 3 m. Vidi se na najranijem prikazu Zagreba iz 16. stolje\u0107a, iako je krivo prikazana u liniji sa zidom (u stvarnosti je malo \u201estr\u0161ila\u201c).<\/p>

Kula Nebojan (jugozapadna kula)<\/strong><\/span><\/p>

Gra\u0111ena tijekom 1513. i 1514. godine, bila je najuglednija kula nove utvrde. Opsegom je najve\u0107a \u2013 debljina zida iznosi 3.8 metara. U nju se ulazilo iz samog ugla utvrde. Na jugozapadnoj strani mo\u017ee se vidjeti jedna pu\u0161karnica. Jednokatna kula, a njeni su prozori probijeni tek kasnije u 19. stolje\u0107u.<\/p>

Kula \u201eiza pala\u010de\u201c (jugoisto\u010dna kula)<\/strong><\/span><\/p>

Gra\u0111ena tijekom 1513. i 1514. godine. Debljina zida iznosi 3.8 metara. U Boll\u00e9ovoj pregradnji kula je preina\u010dena iznutra tako da danas ima tri kata. Nema tragova pu\u0161karnica.<\/p>

Kula velikih vrata (isto\u010dna kula)<\/strong><\/span><\/p>

Kvadratna kula gra\u0111ena 1515. godine. U njoj su se nalazila \u201evelika vrata\u201c \u2013 jedini kolni ulaz u prostor biskupske utvrde. Kula ima dimenzije 15.4 s 15 m. Debljina zida u prizemlju je 4.5 m, dok na ostalim katovima ta debljina ostaje konstantna samo na vanjskom zidu (unutarnji se smanjuju na oko 2.9 m). Ima ukupno dva kata iznad prizemne razine koja je bila prostor vrata. Ispred kule i cijelog isto\u010dnog zida nalazio se jarak, a preko jarka se spu\u0161tao \u017ei\u010dani most \u2013 tako je jedini kolni ulaz dodatno osiguran.<\/p>

Kula malih vrata, tj. Baka\u010deva kula (zapadna kula)<\/strong><\/span><\/p>

Gradnja je po\u010dela 1516. godine. Kula je bila drugi ulaz u prostor utvrde, a ispred nje se tako\u0111er nalazio jarak jer je imala lan\u010dani most. Vrata su stajala na ju\u017enoj strani kule, a unutra je put skretao prema desno (tj. prema istoku) te je izlaz u dvori\u0161te bio ispred samog pro\u010delja katedrale. Na najranijem prikazu iz 16. stolje\u0107a prikazana je otvorena prema unutra. U vrijeme biskupa Vrhovca (1787. \u2013 1827.) otvorena su dva ulaza pored kule (jedan s lijeve, a jedan s desne strane) pa su tada mala vrata zazidana jer su izgubila svoju funkciju. Kula je sru\u0161ena 1906. godine, nakon velike javne rasprave i negodovanja, tijekom tzv. \u201eBoll\u00e9ove obnove\u201c kojom je zapadni dio utvrde poru\u0161en i katedrala \u201eotvorena\u201c prema trgu ispred (kamenje od ru\u0161enja je kasnije iskori\u0161teno u razne svrhe, a istaknimo npr. da se koristimo za poplo\u010davanje Bijeni\u010dke ulice). Tijek ru\u0161enja pratio je Dragutin Hirca<\/strong>, a svoja je zapa\u017eanja i detaljno zapisao. Tako navodi da je kula bila visoka 17 m i \u0161iroka 6.7 m, da su joj zidovi bili debeli 2.4 m gotovo cijelom du\u017einom, osim od krova 4 metra spram dolje, bio je <\/em>(zid, op. a.) debeo 1 m\u00a0<\/em>(D. Hirc, \u201eStari Zagreb \u2013 Kaptol,\u201c str. 236.). Hirc primje\u0107uje kako od krova pa dolje od 4 metra\u00a0<\/em>kula ima druga\u010dije kamenje, sitnije i jasnije boje, \u0161to povezuje s dogradnjom pala\u010de (\u0161to se sla\u017ee sa zapisima iz 16. stolje\u0107a koji ka\u017eu da je kula te\u0161ko stradala u opsadi 1529. godine). Vrata (tada ve\u0107 odavno zazidana) kroz koja se neko\u0107 ulazilo u utvrdu bila su \u0161iroka 1.4 m, visoka 2.4 m, a do luka\u00a0visoka\u00a0<\/span>1.4 m.<\/span><\/p>

Kula kod sijena (sjeveroisto\u010dna kula)<\/strong><\/span><\/p>

Gra\u0111ena 1518. i 1519. godine. Podijeljena na tri razine, ali po sudu Lelje Dobroni\u0107 mogu\u0107e da je rije\u010d o kasnijoj pregradnji 1835. godine u vrijeme biskupa Alagovi\u0107a. Promjer iznosi oko 7 m, a debljina zidova 2.1 m.<\/p>

Kula prema Kaptolu (sjeverna kula)<\/strong><\/span><\/p>

Gra\u0111ena 1518. i 1519. godine. Nakon pregradnji i ru\u0161enja Baka\u010deve kule ova kula ostaje jedina koja do danas stoji u svom izvornom obliku. Danas se jo\u0161 uvijek mogu vidjeti i dva izlaza na bedeme, svaki na jednoj strani.<\/p>

Domitrovi\u0107eva kula (sjeverozapadna kula)<\/strong><\/span><\/p>

Unutra\u0161njost podijeljena na dvije prostorije \u2013 donja (debljina zidova 3.15 \u2013 3.2 m) i gornja (debljina zidova 2.5 m). Na kuli se jo\u0161 uvijek mogu vidjeti ostaci pu\u0161karnica. Jedina je problemati\u010dna kula jer se na njoj nalazi natpis Petrus Domitrovich Episcopus Zagrabiensis 1612<\/em>, tj. zapis da ju je podigao biskup Domitrovi\u0107 tek 1612. godine. Upitno je kada je kula podignuta, tj. je li ju Domitrovi\u0107 samo renovirao ili podigao iz temelja. Kula se ne spominje u popisima iz 16. stolje\u0107a, \u0161to je argument u prilog tezi da je izgra\u0111ena kasnije, ali s druge strane pojavljuje se na najranijem prikazu Zagreba iz 16. stolje\u0107a (iako, kao \u0161to smo ve\u0107 rekli, taj crte\u017e ima vi\u0161e pogre\u0161aka). Zanimljivost je da kula jedina ima adaptiran zahod na svojoj sjeveroisto\u010dnoj strani \u2013 vjerojatno je originalno bilo rije\u010d o ma\u0161ikuli ili nu\u017eniku izvan zida kule.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Biskupska utvrda<\/b><\/span><\/span>
Izradio: Filip \u0160imunjak<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t*KLIKOM NA SLIKU<\/strong> aktivira se interaktivni prozor – pri\u010dekajte nekoliko sekundi<\/strong> (ovisno o Va\u0161oj internetskoj vezi) dok se model u\u010dita. Nakon toga mo\u017eete rotirati i zoomirati model. Dodatni izbornik opcija za pregled nalazi se na desnoj strani.\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n