{"id":1313,"date":"2019-07-27T17:18:43","date_gmt":"2019-07-27T15:18:43","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?page_id=1313"},"modified":"2022-10-16T22:44:25","modified_gmt":"2022-10-16T20:44:25","slug":"razvoj-krajiske-poste","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/razvoj-krajiske-poste\/","title":{"rendered":"DEVELOPMENT"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Frontier postal system<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

The History of the Frontier Postal System, 1520s - 1578<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Author:<\/b> Filip \u0160imunjak
(\u00a92019.)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Po\u0161ta na Slavonskoj (i Hrvatskoj) krajini<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Va\u017enost po\u0161te i brze dojave vijesti s prostora Hrvatske i Slavonije uvidio je jo\u0161 Maksimilijan I. Habsburgovac – u njegovo vrijeme imamo prve vijesti o postojanju po\u0161te na prostoru Unutarnje Austrije (tj. dana\u0161nje Slovenije). Postoji jedna vijest o postojanju po\u0161tanske veze 1499.\/1500. godine, koja je privremeno uspostavljena prema moru, preko Ljubljane, radi sukoba s Venecijom. Ipak, znatno ve\u0107u opasnost od Venecije predstavljale su Osmanlije – tako je Maksimilijan, prilikom jednog posjeta Kranjskoj, naradio 1514. godine uspostavu linije Be\u010d – Graz.\u00a0<\/b><\/p>

Osnovu svih po\u0161tanskih veza prema Hrvatskoj \u010dinila je linija Be\u010d \u2013 Graz \u2013 Maribor \u2013 Ljubljana o kojoj postoje dokazi o postojanju od 1520-ih godina.<\/b>\u00a0Veza se svake godine nanovo organizirala u travnju, svibnju ili lipnju i to na razdoblje od \u010detiri do \u0161est mjeseci, a u iznimnim slu\u010dajevima i do devet.\u00a0
U slu\u010daju slavonskog prostora po\u0161tanska linija je nakon Maribora i\u0161la prema Slavoniji preko Celja ili Ptuja<\/b>, a Velimir Sokol navodi kako se ona prvi puta u dokumentima javlja u travnju 1525. godine<\/b>.<\/p>

Godine 1522. jo\u0161 uvijek ne postoji ideja uspostave trajne, stabilne i brze po\u0161tanske veze izme\u0111u \u0160tajerske i Hrvatske, nego su slavonski i hrvatski plemi\u0107i (kao i u prethodnim vremenima) radije samostalno slali posebne kurire. Godinu dana kasnije, 1523. godine, vijesti s osmanske granice su slali grofovi (i bra\u0107a) Frankopani, Krsto i Vuk, a kako je veza uspostavljena na zamolbu Kranjske Hozjan zaklju\u010duje da je logi\u010dno da ih je i pla\u0107ala Kranjska.<\/p>

Kurirska veza nastavila se i sljede\u0107e dvije godine i to putem Ivana Kobasi\u0107a (za \u0161to je pla\u0107en \u010dak 1200 ugarskih forinti 1524. godine te 1000 dukata 1525. godine). Kada se 1525. godine na\u010delnik \u0161taba Ferdinandove vojske, Nikola Juri\u0161i\u0107, na dulje vrijeme utaborio u Jastrebarskom vladar je zahtijevao \u010dvr\u0161\u0107u i br\u017eu vezu Maribor \u2013 Celje \u2013 Jastrebarsko.\u00a0Karakteristika prve faze razvoja vojnokraji\u0161ke po\u0161te na hrvatskom prostoru je upotreba kurira\/vojnih glasono\u0161a<\/b>, koji su obavljali put od primatelja i natrag, a kurir je naj\u010de\u0161\u0107e prenosio samo jedno pismo ili najvi\u0161e nekoliko njih.<\/p>

Kako je rat s Ivanom Zapoljom postajao sve intezivniji tako je vremenom obrana od Osmanlija pala u drugi plan, pa izme\u0111u 1527. i 1529. godine imamo malo podataka o po\u0161ti, tek da je kralj svake godine iznova nare\u0111ivao uspostavu sezonskih vi\u0161emjese\u010dnih po\u0161tanskih veza. Zanimljivo je ipak da se te godine prvi put u hrvatskom jeziku spominje naziv \u201epo\u0161ta\u201c:\u00a0To se vidi po tome \u0161to su \u00bbfideles cappelani servi et subditi unitatum Regni Croatie\u00ab tako\u0111er Ferdinandu I otpremili pismo iz Cetina u kojemu spominju da je kralj ve\u0107 obavije\u0161ten o izboru putem po\u0161te (per postas) koju je otpremio Oberstein.\u00a0To pismo spominjemo zato \u0161to je prvi dokument iz povijesti Hrvatske u kojemu doma\u0107i ljudi upotrebljavaju rije\u010d \u00bbpo\u0161ta\u00ab prema njema\u010dkom uzoru<\/b><\/i>\u00a0(V. Sokol, \u201ePregled postanka i razvoja organiziranog prijenosa vijesti,\u201c str. 94).<\/p>

Godine 1529. po prvi put se spominje bar privremeni prijenos vojnopo\u0161tanskih dopisa kralja i be\u010dkog dvora do Zagreba<\/b>\u00a0(linija Graz – Maribor \u2013 Celje \u2013 Zagreb). Dokaz tome je stalna korespondencija Nikole pl. Thurna (zapovjednik \u0161tajerskih trupa u Zagrebu) i glavara \u0160tajerske \u017digmunda Dietrichsteina \u2013 o\u010dito je zadatak bio imati stalnu informiranost o situaciji na granici u mjesecima osmanske opsade Be\u010da. Uz to kralj Ferdinand izdao je 29. 7. 1529. godine nalog da se komora u Be\u010du posebno pobrine za po\u0161tansku liniju Be\u010d \u2013 Zagreb:<\/p>

Na\u0161i dragi i vjerni. Po\u0161to smo mi na\u0161u vojsku u Zagrebu utaborili, te po\u0161to \u0107e ova vojska neko vrijeme ondje ostati, a mogu\u0107e \u0107e, radi odbijanja nama neprijateljske sile, ondje du\u017ee vrijeme boraviti, na\u0161e potrebe zahtijevaju da mi o pokretima spomenute vojske budemo u svako doba obavije\u0161teni. Zbog ‘toga vam nare\u0111ujemo da se strogo\u00b7 dr\u017eite onoga \u0161to vam va\u0161a pravila nare\u0111uju, da bi po\u0161ta od Be\u010da pa do mjesta za koje bi nam bilo javljeno da se na\u0161a vojska u njemu utaborila, u svako doba brzo i redovito prenosila vijesti o njezinim pokretima i bila kori\u0161tena na na\u010din da bi nama, a i na\u0161em vjernom i dragom Nikoli grofu Thumu, na\u0161em vrhovnom zapovjedniku, vijesti o spomenutoj na\u0161oj vojsci bile dojavljivane. Dano u Linzu 29. srpnja 29e<\/i>\u00a0(V. Sokol, \u201ePregled postanka i razvoja organiziranog prijenosa vijesti,\u201c str. 99).<\/p>

Godine 1537., nakon sporazuma kralja Ferdinanda i Ivana Zapolje, narasla je opasnost od osmanskog napada pa je Ivan Kacijanar, novopostavljeni zapovjednik vojske, poslan u Hrvatsku te je s njim trebala biti uspostavljena stalna veza od Zagreba do njegovog \u0161taba. Prema zapisima mo\u017eemo pratiti liniju Graz \u2013 Maribor \u2013 Ptuj \u2013 Sv. Kri\u017e kod Roga\u0161ke Slatine \u2013 Zagreb, a iz Zagreba dalje prema Kacijanaru i njegovom taboru (ovisno o tome gdje se nalazio u datom trenu). U rujnu kralj je zahtijevao poja\u010davanje veze izme\u0111u Be\u010da i Kacijanara, pa je na svakoj po\u0161ti du\u017e te relacije postavljen dodatni konj (jer je do tad bio samo jedan).<\/p>

Kacijanarova izvje\u0161\u0107a stizala su do Be\u010da ve\u0107 u svega 4\/5 dana, a Hozjan zaklju\u010duje kako je po\u0161ta sada dosegla novu fazu djelovanja\u00a0privremenih sezonskih vojno-po\u0161tanskih veza\u00a0<\/b>(kakve djeluju od 1522\/4. godine). Iako su se po\u0161tanske veze ukidale preko zime (jer su zimski mjeseci prolazili bez sukoba) kralj je ipak i dalje zahtijevao neku vrstu obavijesti o stanju u Slavoniji pa je postojalo preno\u0161enje i u zimskim mjesecima, a tro\u0161kovi su se napla\u0107ivali iz vicedomskih sredstava.<\/p>

Kada su 1539. godine \u0161tajerski stale\u017ei odlu\u010dili poduzeti konkretne obrambene korake i poslali vlastitu vojsku najamnika u Vara\u017edin postalo je klju\u010dno uspostaviti po\u0161tansku liniju s tim gradom. Na sa\u010duvanom platnom popisu spominje se 6 pla\u0107enih konja (Landscha a.d. Mur, Maribor, Ptuj), svaki 4 fl\/mjesec \u2013 no ne spominje se Vara\u017edin \u0161to bi zna\u010dilo da tamo nije bilo po\u0161te pa se postavlja pitanje kako je po\u0161ta stizala od Ptuja do Vara\u017edina? Hozjan zaklju\u010duje da su izvje\u0161\u0107a iz drugih utvrda vjerojatno stizala u Vara\u017edin, a tamo bi ih pokupili ptujski po\u0161tari kada bi stigli dostaviti po\u0161tu iz druge relacije, a hitna pisma iz Vara\u017edina do Ptuja obavljali su i osobni kuriri vojnog zapovjednika. Hitna pisma stvarala su veliki tro\u0161ak zapovjedniku Hoffmannu pa se u lipnju \u017eali na tro\u0161kove.<\/p>

Kralj Ferdinand tako\u0111er je zahtijevao uspostavu svoje linije sa zapovjednikom kraljevih \u010deta Nikolom Juri\u0161i\u0107em, preko relacije Graz \u2013 Ptuj \u2013 Juri\u0161i\u0107. Da li su postojale dvije paralelne linije ili su isti po\u0161tari obavljali posao za \u0160tajersku i za kralja, a primali posebno pla\u0107u od svakoga za njihovu po\u0161tu, ostaje otvoreno pitanje \u2013 no Hozjan smatra kako je ovo drugo vjerojatnije.<\/p>

Sve do 1542. godine situacija je ostala ista kao u slu\u010daju Vara\u017edina \u2013 zapovjednici su manje-vi\u0161e o vlastitom tro\u0161ku slali kurire, iako se na zasjedanju \u0161tajerskih stale\u017ea 1541. godine raspravljalo o uspostavi vlastite po\u0161te na prostoru Hrvatske \u2013 no ona prema svemu sude\u0107i nije za\u017eivjela jo\u0161 te godine.<\/p>

Prva (nedvojbena) potvrda postojanja vojnokraji\u0161ke po\u0161te na hrvatskom tlu dolazi 1542. godine<\/b>\u00a0kada se izme\u0111u o\u017eujka i listopada po\u0161tanski konji nalaze u\u00a0Vara\u017edinu<\/b>\u00a0and\u00a0Koprivnici<\/b>, pa je tako linija i\u0161la Graz \u2013 Ernov\u017e \u2013 Maribor \u2013 Ptuj \u2013 Vara\u017edin \u2013 Koprivnica, a na svakoj postaji nalazila su se po 2 konja. Linija je nastavila djelovati i u narednim godinama, a o\u010dito je\u00a0bila neprekidna i preko zime<\/b>.<\/p>

Zapovjednik \u0161tajerske vojske u Hrvatskoj, Juraj Wildenstein, redovito je izvje\u0161tavao u Graz iz Vara\u017edina \u2013 no zbog pove\u0107anja opsega korespondencija i sve vi\u0161e hitnih po\u0161iljka iz Hrvatske zbog stalne ratne opasnosti po\u0161tare sve vi\u0161e mu\u010de nov\u010dani problemi, a provodile su se i istrage oko po\u0161tarske \u201enemarnosti.\u201c Godine 1548. \u0160tajerska re\u017ee tro\u0161kove po\u0161te, no sigurno znamo da je ona u Vara\u017edinu i dalje postojala i oda\u0161iljala pisma u velikoj koli\u010dini. O \u0161tajerskoj po\u0161ti u Zagrebu jo\u0161 uvijek nema rije\u010di.<\/p>

Godine 1551. spominju se po prvi put \u201epo\u0161tanski majstor u Slavoniji\u201c, a znamo mu i ime \u2013 Simon Belaj. Po\u0161tanske postaje postojale su u Koprivnici, Vara\u017edinu, Ptuju, Mariboru i Lan\u010di (1 konj, 6 fl\/mj) te na prostoru Ugarske po\u0161te u Donjoj Lendavi i Zalal\u00f6vu (1 konj, 5 fl\/mj), a po\u0161ta je dalje vodila prema Be\u010du. Hozjan ostavlja otvorenu mogu\u0107nost da ve\u0107 tada po\u0161tu u Zagrebu pla\u0107a \u0160tajerska jer se navodi tro\u0161ak od 10 konja, a spominje se samo sedam (ostala tri \u010dinila bi relacija Zagreb \u2013 Sv. Kri\u017e kod Slatine \u2013 Ptuj), ali nema dokaza o tome. Sljede\u0107e godine, 1552. vi\u0161e se ne spominje po\u0161tanski konj u Koprivnici, pa od tada vi\u0161e nema po\u0161te tamo.<\/p>

S padom Virovitice 1552. godine pove\u0107ao se interes za uspje\u0161nu obranu pograni\u010dnih krajeva \u2013 tako raste va\u017enost \u0161pijuna\u017ee i kraji\u0161ke po\u0161te. Za ovu godinu prvi put se pojavljuju popisi isplata\u00a0po osobi\u00a0u svakoj po\u0161tanskoj stanici<\/b>, tj. isplata svakom po\u0161taru posebno, a ne vi\u0161e jednoj osobi za vi\u0161e po\u0161tara. Kako se ove godine spominje izravno isplata po\u0161taru Toma\u017eu Krivo\u0161u u Svetom Kri\u017eu kod Roga\u0161ke Slatine logi\u010dno je zaklju\u010diti da od tada postoji i po\u0161tanska linija prema Zagrebu \u2013 tj. Graz \u2013 Maribor \u2013 Ptuj \u2013 Sv. Kri\u017e \u2013 Zagreb (tj. postojala je po\u0161ta u Zagrebu i prije, ali ju je pla\u0107ao kralj izravno, a od 1552. \u0161tajerski stale\u017ei).<\/p>

Godine 1553. spominju se po\u0161te u Zagrebu i Samoboru<\/b>, uspostavljene na zahtjev Ivana Lenkovi\u0107a s po 2 konja svaka. Iste godine Lenkovi\u0107 u nizu preinaka koje predla\u017ee na prostoru Hrvatske i Slavonske vojne krajine tra\u017ei uspostavu direktne linije Vara\u017edin \u2013 Zagreb. Zagreb je tako\u0111er trebao djelovati kao linija komunikacije s Kranjskom preko linije Metlika \u2013 Petrovina \u2013 Samobor \u2013 Zagreb.\u00a0Linije tada ve\u0107 postaju stalne i ne ukidaju se tijekom zimskih mjeseci.<\/b><\/p>

Kralj Ferdinand izdao je 1555. godine punomo\u0107 donjoaustrijskim zemljama (time i \u0160tajerskoj) da mogu samostalno odlu\u010divati o manjim stvarima obrane, pa je tako uzdr\u017eavanje postrojbi, \u201evizitiranje\u201c i sre\u0111ivanje kraji\u0161kih radnji na hrvatskom prostoru koje je pla\u0107ala \u0160tajerska pre\u0161lo potpuno u \u0161tajerske ruke. Ova punomo\u0107 (kao i sve prethodne) bila je pravna osnova za uspostavu \u0161tajerske po\u0161tanske slu\u017ebe bez posebnog odobrenja Ferdinanda, ali naravno o vlastitom tro\u0161ku.<\/p>

U razdoblju 1555.\/1556. \u0160tajerska je pla\u0107ala \u010dak 18 po\u0161tanskih konja: Graz, Lan\u010da, Maribor, Ptuj, Vara\u017edin, Zagreb te Lovo i Lendava. Tako\u0111er se spominje po prvi put i\u00a0Lepoglava\u00a0<\/b>\u010dime se mo\u017ee dokazati direktna linija izme\u0111u Vara\u017edina i Zagreba (koju 1553. zahtjeva Lenkovi\u0107). Po\u0161te i dalje nema u Koprivnici i Kri\u017eevcima jer su po\u0161tu preuzimali po\u0161tari iz Vara\u017edina, a po potrebi slani su hitni sto\u017eerni kuriri. Od ove godine po\u0161ta je vjerojatno preseljena iz Sv. Kri\u017ea kod Slatine u Sv. Kri\u017e Za\u010dretje (zaklju\u010dak Andreja Hozjana).<\/p>

Za 1555. godinu sa\u010duvan je i poimeni\u010dni popis, a iz njega slijedi:<\/p>