{"id":1754,"date":"2020-03-29T19:11:56","date_gmt":"2020-03-29T17:11:56","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?page_id=1754"},"modified":"2022-07-05T15:38:14","modified_gmt":"2022-07-05T13:38:14","slug":"gradac","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/gradac\/","title":{"rendered":"Gradac"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Gradac<\/span><\/font><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Slavonian Frontier<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Author:<\/strong> Nikola Ostoj\u010di\u0107
(\u00a92019.)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Gradec<\/strong> \u2013 \u0160est kilometara SI od Vrbovca, nalazi se Gradec, vi\u0161estoljetno sjedi\u0161te posjeda zagreba\u010dkih biskupa (nadbiskupa), s ka\u0161telom i crkvom, a od po\u010detka 19. stolje\u0107a i dvorcem. Kao feudalni posjed prvi put se spominje 1292., a \u017eupa i crkva sv. Petra 1325. i 1334. godine. Tamo se navodi kao Gorica (Goricha<\/em>), a od kraja 15. stolje\u0107a kada je usred trgovi\u0161ta izgra\u0111en ka\u0161tel (srednjovjekovni utvr\u0111eni feudalni grad), ime naselja se mijenja u Gradec (Gerecz<\/em>, Gradecz<\/em>). Gospo\u0161tija Gradec spominje se u 15. i 16. stolje\u0107u kada tu \u017eivi nekoliko plemi\u0107kih obitelji. S osmanlijskim pusto\u0161enjima u 16. st. gubi im se trag. Kada je 1552. pod osmanskim napadom uni\u0161tena i spaljena Dubrava kraj Vrbovca, koja je do tad bila sjedi\u0161te feudalnog posjeda zagreba\u010dkih biskupa, Gradec postaje novo sjedi\u0161te dubravske biskupske gospo\u0161tije. Ona se spominje dvije godine kasnije, 1554. u poreznom popisu kada ima samo pet obitelji. Od ukupnog broja konjanika (526) i pje\u0161aka (515) u slavonskim grani\u010dnim utvrdama prema popisu iz 1554. u Gradecu se nalazilo 66 konjanika i 39 pje\u0161aka. Konjani\u0161tvom u utvrdi je zapovijedao Nikola Brada\u010d. U dokumentu iz 1572. godine Gradec se spominje kao jedna od utvrda koje \u0107e se idu\u0107e prolje\u0107e popravljati i graditi dalje. Godine 1576. Gradec je uz Barbavec (Vrbovec), Sv. Petar \u010cvrstec, Cirkvenu, Sv. Jurja, Gloglovnicu, Apatovac, Topolovac, Tremu i Sveti Ivan \u017dabno potpadao pod Kri\u017eevce, tj. sjedi\u0161te zapovjedni\u0161tva kri\u017eeva\u010dkog kapetana kao i 1577. godine kada Topolovac, Apatovac i Cirkvena potpadaju pod zapovjedni\u0161tvo koprivni\u010dkog kapetana. Sam kontekst utvrde vezan je uz postojanje one kri\u017eeva\u010dke pa tako i Vid Hallek u izvje\u0161taju iz 5. o\u017eujka 1583. kada spominje nu\u017enost obnove utvrde u Kri\u017eevcima govori kako je dio bedema kod vrata tvr\u0111ave koja vode prema Gradcu i Ravancu propao no\u0107 prije. Gradec se spominje i 1588. godine kada ga obilazi povjerenstvo koje govori kako je utvrda pro\u0161le godine utvr\u0111ena jakom palisadnom ogradom. Do 1769. grade\u010dko vlastelinstvo je obuhvatilo 21 selo. Potkraj 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a posjed se \u0161iri i dijeli na devet majura. Prihodi su smanjeni nakon ukidanja kmetstva 1848., a agrarnom reformom nakon Prvog svjetskog rata posjed je smanjen. Od 1923. po\u010dinje prodaja zemlje, a 1926. na dra\u017ebi je prodan i nadbiskupski dvorac. Kupila ga je Elizabeta Horvat, \u017eena Rudolfa Horvata. Novcem je izgra\u0111eno Dje\u010da\u010dko sjemeni\u0161te na \u0160alati u Zagrebu te stambeni sklop \u201eVatikan\u201c. Posljednji vlasnici do 1945. bili su bra\u0107a Hrn\u010di\u0107, unuci Elizabete i Rudolfa Horvata.<\/p>

Gradec, kako je ve\u0107 spomenuto, 1552. postaje novo sjedi\u0161te gospo\u0161tije zagreba\u010dkoga biskupa, a u zamjenu za Dubravu, gradi se utvrda za smje\u0161taj stalne posade sa\u010dinjene od ka\u0161telana, \u010detiri vratara i osam vojnika. Bilo je to premalo za obranu od osmanlijske sile. Zbog toga se za grade\u010dku utvrdu brinuo Sabor pa i sam kralj.\u00a0 U utvrdi je 1555. bilo smje\u0161teno 50 konjanika i 39 pje\u0161aka, a 1577. kralj Rudolf II. donosi odluku da se u grade\u010dku utvrdu smjesti 130 haramija. U razdoblju 1557. \u2013 1558. Sabor raspravlja o popravku grade\u010dke utvrde kao i one u Kri\u017eevcima, sv. Petru \u010cvrstecu, sv. Ivanu \u017dabnu, Topolovcu i Cirkveni u obrambenu svrhu. U drugoj polovici stolje\u0107a zabilje\u017eeno je nekoliko ve\u0107ih sukoba poput onih 1552., 1565. i 1591. U listopadu 1552. osvojeni su \u010cazma i Dubrava, ali Gradec je ostao slobodan. Godine 1565. Gradec je opet napadnut\u00a0 s brojnim topovima i 1500 vojnika zbog \u010dega u pomo\u0107 dolaze i konjanici iz obli\u017enjih utvrda Crikvene i Ivani\u0107 Grada. Godine 1591. nakon \u0161to je spalio utvrdu u Bo\u017ejakovini, Hasan Pa\u0161a sljede\u0107i dan pusto\u0161i Rakovec, Vrbovec i Svetu Helenu Koru\u0161ku te 7. listopada sti\u017ee do Gradeca gdje je pretrpio poraz. Utvrda je slu\u017eila obrani sve do kraja 17. stolje\u0107a kada jenjava osmanska opasnost u Slavoniji.<\/p>

\u00a0U izvje\u0161\u0107u zagreba\u010dkog kanonika Stjepana Nedelka koji u travnju 1679. obavlja vizitaciju grade\u010dke \u017eupe zabilje\u017een je izgled utvrde. Tako se opisuje da je bila okru\u017eena bedemima i grabama ispunjenim vodom. Unutar bedema \u010detvrtastog tlocrtnog oblika, s kulama na uglovima, u koji su stanovali vojnici nalazili su se dvorac, \u017eupna crkva sv. Petra i Pavla te gospodarske zgrade. Iznad kamenoga vinskog podruma nalazio se drveni dvorac u kojemu je stanovao ka\u0161telan, upravitelj biskupskoga imanja. Kada je 27. velja\u010de 1755. dvorac izgorio u bini, izgra\u0111en je novi drveni na starom podrumu. U njemu su \u010desto boravili zagreba\u010dki biskupi Franjo Thauzy i Maksimilijan Vrhovec. \u017dupna crkva bila je zidana i nalazila se na sjevernom dijelu utvrde, gdje je u 19. st. izgra\u0111ena vrtlarska ku\u0107a. Nova \u017eupna crkva izgra\u0111ena 1768. \u2013 1824. ispod ju\u017enih bedema utvrde, zamijenila je staru crkvu. Budu\u0107i da su u okolici postojale tri crkve posve\u0107ene svetom Petru, nova crkva posve\u0107ena je sv. Kri\u017eu. Kip ranjenog Isuse na glavnom oltaru crkve prenesen je iz plemi\u0107ke kurije u Burkanovcu kod Morav\u010da. Dana\u0161nji glavni oltar djelo je H. Bollea iz 1891. godine.<\/p>

Tijekom 18. st. utvrda vi\u0161e nije u vojnoj uporabi, a zgrade unutar nje postale su premalene. Tada biskup Vrhovec gradi 1821. \u2013 1822. biskupski dvor na mjestu staroga drvenog dvorca. Novi dvorac koji postoji i danas jednokatna je zgrada, tlorisno u obliku izdu\u017eenog pravokutnika, veli\u010dine oko 40×12 metara. Pro\u010delja nose skromna obilje\u017eja kasnobarokno-klasicisti\u010dkoga oblikovanja. Dok je isto\u010dno glavno pro\u010delje jednostavno s trinaest prozorskih otvora u prizemlju i na katu, na zapadnom je pro\u010delju postavljen ulazu u obliku plitkog krila ili duboka rizalita s trokutastim zabatom. Iz prizemlja stubama se dolazi u duga\u010dak hodnik na katu, smje\u0161ten duz zapadnoga pro\u010delja, iz kojega se ulazi u sobe s otvorima na isto\u010dnom pro\u010delju. Od inventara dvorca ni\u0161ta nije sa\u010duvano. Do 1964. godine postojale su kasnoklasicisti\u010dke pe\u0107i koje su tada prilikom ure\u0111enja sru\u0161ene.<\/p>

Dvorac u Gradecu se pak koristio u razne svrhe. Osim za biskupske svrhe, 1762. tamo se sastala velika skup\u0161tina Kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije. \u010casne sestre milosrdnice iz Zagreba tamo su privremeno boravile od 1857. do 1871. te tamo otvorile odgajali\u0161te za djevoj\u010dice, a 1862. i djevoja\u010dku pu\u010dku \u0161kolu koja se preselila 1870. u novosagra\u0111enu zgradu. Nakon Drugog svjetskog rata u dvorcu je bila policija, a zatim je kori\u0161ten za stanovanje besku\u0107nika. Od 1964. do danas se tamo nalazi osnovna \u0161kola. \u0160to se ti\u010de preure\u0111ivanja Gradeca, biskup A. Alagovi\u0107 1828. dao je sru\u0161iti zemljane nasipe stare utvrde i zatrpati obrambene jarke ne bi li uredio oko dvorca perivoj. Tamo je zaposlio i vrtlara kojem gradi vrtlarsku ku\u0107u na mjestu stare \u017eupne crkve veli\u010dine oko 17×7 metara u SZ dijelu perivoja. Ona je sru\u0161ena 60-ih godina 20. stolje\u0107a. Mali perivoj bio je podijeljen na zapadni dio pejsa\u017enih parkovnih obilje\u017eja s drvoredom uz zapadni i sjeverni rub te isto\u010dni dio u ulozi uresnoga vrta ispred glavnoga pro\u010delja dvorca. Iz doba nastanka perivoja potje\u010de i velika platana ispred ulaza u dvorac. Osim spomenutih biskupa tamo je boravio i Juraj Haulik, prvi zagreba\u010dki nadbiskup i prvi hrvatski kardinal. Tradiciju ljetovanja u Gradecu prekida zagreba\u010dki nadbiskup dr. Antun Bauer koji je odabrao Brezovicu kao ljetnu rezidenciju, a biskupski posjed 1926. godine i prodao. Tada po\u010dinje teze razdoblje grade\u010dkog dvorca za o\u010duvanjem i za\u0161titom.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\tLiteratura:<\/strong><\/span>\n