{"id":1764,"date":"2020-03-29T19:23:36","date_gmt":"2020-03-29T17:23:36","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?page_id=1764"},"modified":"2022-07-05T15:36:07","modified_gmt":"2022-07-05T13:36:07","slug":"ivanic-grad","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/ivanic-grad\/","title":{"rendered":"Ivani\u0107 Grad"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Ivani\u0107 Grad<\/span><\/font><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Slavoska krajina<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Author:<\/strong> Nikola Ostoj\u010di\u0107
(\u00a92019.)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Ivani\u0107 grad<\/strong> – Kao kraj, Ivani\u0107 se prvi put spominje u darovnici kralja Ladislava iako se pretpostavlja da je naselje Klo\u0161tar Ivani\u0107 ne\u0161to sjevernije, znatno starije od Ivani\u0107 Grada. U 13. st. tamo je bio dvor zagreba\u010dkog biskupa. Zagreba\u010dki biskup 1508. uz svoj dvor podi\u017ee franjeva\u010dki samostan s goti\u010dkom crkvom koja je od 1944. ru\u0161evina. Prije toga je taj prostor bio naseljen benediktinkama koje su tamo bile do kraja 15. st., a pripadala im je \u017eupna crkva svete Marije. Podru\u010dje Ivani\u0107 Grada, Klo\u0161tra Ivani\u0107a i Kri\u017ea ina\u010de se spominje kao Otok Ivani\u0107 (Insula Ivani\u0107<\/em>). Ivani\u0107 se dobitkom sudske autonomije i povlastica slobodnog trgovi\u0161ta razvija tijekom 15. stolje\u0107a, a zauzimanje Bosne 1470. uvjetovalo je ja\u010de utvr\u0111ivanje grada podizanjem ograda, plotova i razli\u010ditih zapreka. Sam nastanak utvrde nije dovoljno jasan, a podaci iz 14. stolje\u0107a referiraju se na Ivani\u0107 koji ozna\u010dava stariji od dana\u0161nja dva naselja (Klo\u0161tar Ivani\u0107, Ivani\u0107 -Grad). Podaci iz 14. stolje\u0107a mogli bi ukazivati da je utvrda podignuta kao dogovor na pobunu protiv biskupa zbog desetine. Povijesni naziv je otok Ivani\u0107 <\/em>\u010dime se nazivalo podru\u010dje izme\u0111u Lonje i \u010cesme, no ranije ivani\u0107ko naselje svakako je ono u Klo\u0161tru Ivani\u0107u. Navod o \u201enovoj\u201c utvrdi nalazimo 1336. godine, a spominje se kako je smje\u0161tena u Klo\u0161tru Ivani\u0107u, a vrlo vjerojatno se radi o biskupovoj rezidenciji. S rastu\u0107om osmanlijskom opasnosti, Ivani\u0107 postaje sve bitnija to\u010dka pa tako i ban Franjo Batthany govori 1537. godine: \u201eako su vrata obrane Slavonije Kri\u017eevci, Ivani\u0107 su njezini prozori\u201c.Va\u017enost Ivani\u0107a prepoznao je i sam Ferdinand koji je dotada\u0161njoj posadi od 8 vojnika pod Jurjem od Here\u0161inca 1541. poslao jaku kraljevsku posadu od 300 konjanika i 130 pje\u0161aka \u0161to je zahtijevalo i izgradnju nove utvrde kako bi se takva posada tamo uop\u0107e mogla smjestiti. U Ivani\u0107 dolazi Domenico del’Alio kada su dva renesansna bastiona ve\u0107 1553. pri kraju gradnje. Godine 1552. spominje se novum fortalicium Iwanychensi <\/em>(\u201enova ivani\u0107ka utvrda\u201c) \u0161to se odnosi na mjesto dana\u0161njeg Ivani\u0107-Grada. Iste godine se u popisu biskupskih utvrda, njihovih posada i opreme navodi i samostan u Klo\u0161tru Ivani\u0107u koji je bio kori\u0161ten i kao utvrda. U to doba Osmanlije zauzimaju Viroviticu i \u010cazmu \u010dime podru\u010dje Ivani\u0107a postaje izravno izlozeno njihovim prodorima te kao jedina zapreka Osmanlijama prema Zagrebu. Utvrda se navodi nakon Klo\u0161tra \u0161to bi zna\u010dilo da je novija, kao distinktivan podatak. Ipak, vjerojatno se radi o nedavno podignutoj\/obnovljenoj utvrdi. O obnovi znamo iz izvje\u0161\u0107a naredne godine (1553.) gdje se referiraju na dva bastiona (pastei<\/em>) kako su pobolj\u0161ana. To zna\u010di da je utvrda tamo stajala i prije te da je bila \u010detverokutna i obnovljena kao utvrda. U istom nalazimo potvrdu kako je D. dell’Allio trasirao obnovu utvrde. S obzirom na graditelja tom je prilikom mogla nastati prava bastionska utvrda, no takva \u0107e biti tek uspostavljena krajem stolje\u0107a. Tijekom sljede\u0107ih desetlje\u0107a stalno se obnavlja, a 1570. radi se i na utvr\u0111ivanju susjednog naselja. \u010cesto se spominje dono\u0161enje drvenih kolaca \u0161to aludira na obnovu drvenog ka\u0161tela tj. u\u010dvr\u0161\u0107ivanje mo\u010dvarnog tla. Okru\u017een mo\u010dvarama i vodama Lonje, Ivani\u0107 je postao s vremenom pravi primjer wasserburga<\/em>. Jo\u0161 1557. zagreba\u010dka biskupija i Sabor mole kralja da preuzmu brigu o utvrdi. Ungnad daje utvrditi i samostan u Klo\u0161tru te napu\u0161tenu crkvu u Kri\u017eu pa je predjel s povezanim utvrdama \u010dinio jaki sustav obrane. U 16. stolje\u0107u utvrda je zidana od kamena te je okru\u017eivala zatvoreno dvori\u0161te s cisternom. U me\u0111uvremenu je ustrojena uz Kri\u017eeva\u010dku, Koprivni\u010dku i \u0110ur\u0111eva\u010dku i Ivani\u0107ka kapetanija podre\u0111ena Slavonskom generalatu, odnosno vrhovno zapovjedni\u0161tvu u Grazu. U po\u017earu 1572. stradava u po\u017earu zbog \u010dega se kasnije di\u017ee nova rezidencija. Mogu\u0107e je da je 1589. podizan i jedan novi bastion.Novi drveni ka\u0161tel izgra\u0111en u glavnoj utvrdi djelo je Giuseppea Vintane. Novoprona\u0111eni Pasqualinijevi tlocrti ukazuju na posve novo podizanje utvrde 1598. umjesto dotad prisutne drvene utvrde, ure\u0111ene sredinom stolje\u0107a ili ranije. Njezin osnovni tlocrtni oblik ucrtan je na projektima nove utvrde nakon 1597. iz \u010dega znamo da je rije\u010d o netipi\u010dnoj pravokutnoj utvrdi, na uglovima s ostacima koji su flankirali samo po jednu stranicu ka\u0161tela, a ne dvije. Takvu utvrdu trebala je nadomjestiti ve\u0107a bastionskog tipa, uobi\u010dajenog pravokutnog tlocrta s bastionima na uglovima. Iz 1598. poti\u010de projekt koji pokazuje da su bedemi nove utvrde ve\u0107 na\u010dinjeni. Ubrzo se plan mijenja utoliko \u0161to je isprva projekitrana pravokutna utvrda pove\u0107ana do oblika kvadrata. U Ivani\u0107u iz opisa 1554. saznajemo da se nalazi 66 konjanika i 39 pje\u0161aka od ukupnih 526 konjanika i 515 pje\u0161aka u slavonskim grani\u010dnim utvrdama. Godine 1544. po\u010dinje sre\u0111ivanje lokalnoga vojnog ustrojstva na podru\u010dju slavonske obrambene granice pa \u0107e se tako daljnjim razvojem ve\u0107e utvrde poput Kri\u017eevaca, Koprivnice i Ivani\u0107a razviti u sjedi\u0161te kapetana pod \u010dijom \u0107e vlasti biti okolne manje utvrde, a sve zajedno pod zapovjedni\u0161tvom vrhovnog zapovjednika budu\u0107e Slavonske krajine koji \u0107e svoje kona\u010dno sjedi\u0161te imati u Vara\u017edinu. Ovo \u0107e se potvrditi sredinom stolje\u0107a kada osmanska osvajanja dose\u017eu krajnju zapadnu grani\u010dnu crtu te nositelji grani\u010dne obrane postaju renesansne tvr\u0111ave i naselja Vara\u017edin, Kri\u017eevci, Ivani\u0107 i Koprivnica. Kao \u0161to je to bio slu\u010daj s \u0110ur\u0111evcom, ali i Kri\u017eevcima, Koprivnicom, Babo\u010dom i Sigetom, Sabor je o\u0161tro reagirao na kraljev zahtjev da se navedene utvrde kao i Ivani\u0107 ru\u0161e s obzirom na njihovu va\u017enost u obrani. \u0160to se ti\u010de Ivani\u0107a, razlikujemo Ivani\u0107 i Klo\u0161tar ili Stari Ivani\u0107. Ivani\u0107 je utvrda unutar koje je odlukom slavonskih stale\u017ea po\u010dela gradnja novog drvenog ka\u0161tela. Ta se utvrda gradi na mjestu starije i gotovo propale utvrde. Godine kada se oba toponima spominju jest popis iz 1563. kada se govori da je u Ivani\u0107u pola novogradnje gotovo i pokriveno. Drvenu utvrdu trebali su \u0161tititi vanjski zemljani bedemi. U to doba je palisada oko naselja posve propala te povjerenici savjetuju \u0161to skoriju obnovu i te za\u0161titne ograde. U tom trenu, povjerenstvo procjenjuje ivani\u0107ke utvrde nisu bile velika prepreka neprijatelju zbog \u010dega je trebalo ubrzati s radovima, osobito zbog vrijednog strate\u0161kog polo\u017eaja. Povjerenstvo tako preporu\u010duje prokopavanje za\u0161titnog opkopa od mlina na Lonji pa oko cijelo naselja i utvrde. Time bi se Ivani\u0107 na\u0161ao na otoku za\u0161ti\u0107enom sa svih strana rijekom Lonjom. Povjerenstvo za Klo\u0161tar ili Stari Ivani\u0107 pak govori kako je zidana crkva okru\u017eena za\u0161titnom ogradom od kolja, utvr\u0111ena zemljanim nasipom. Nalazi se na povi\u0161enom mjestu sjeverno od Ivani\u0107a, a ako bi se preuredio povjerenstvo ga vidio kao smje\u0161taj konjani\u0161tva. Za sigurnost Ivani\u0107a trebao se brinuti zagreba\u010dki biskup te je za tri utvr\u0111ena mjesta pribavio 2 manja topa (falkoneta) i dva sve\u017enja cijevi za izbacivanje pu\u0161\u010danih projektila (Scharftindlen<\/em>). Tamo se nalazilo i 34 dobrih te nekih neupotrebljivih pu\u0161aka, dva mala mu\u017eara, pola funte olova i ne\u0161to topovskih naboja. Po mi\u0161ljenju povjerenstva to naoru\u017eanje nije bilo dovoljno za obranu ivani\u0107ke utvrde, naselja i Klo\u0161tra\/starog Ivani\u0107a. Prema njihovoj procjeni tamo je trebala biti smje\u0161tena jaka vojna posada. Pod nadle\u017enost njena zapovjednika trebale bi biti stavljene i vojne posade okolnih utvrda i stra\u017ea u nedalekom Kri\u017eu, Gofnicu i Klo\u0161tru Ivani\u0107u. Uz ivani\u0107kog zapovjednika trebala bi u tvrdi biti i posada od 50 njema\u010dkih pje\u0161aka-strijelaca u oklopu i te\u017eoj ratnoj opremi kako bi \u010duvali i utvrdu u sv. Krizu. Na \u010delu bi trebali biti jedan poru\u010dnik, truba\u010d i pu\u0161kar. Uz njema\u010dke strijelce trebalo je stajati jo\u0161 100 hrvatskih pje\u0161aka, haramija s odgovaraju\u0107im osobljem (2 vojvode, 2 zastavnika i 10 desetara), 100 husara, hrvatskih konjanika te njihovo osoblje (2 zapovjednika, 2 truba\u010da i 2 zastavnika). Hrvatski i njema\u010dki pje\u0161aci dnevno bi trebali odr\u017eavati stra\u017ee u Ivani\u0107u (naselju) i Klo\u0161tru (samostanu). Jedan broj njema\u010dkih pje\u0161aka i hrvatskih husara, konjanika dnevno je bio predvi\u0111en za nadzor putova prema sv. Kri\u017eu i Gofnicu. Ovo je bio na\u010din strate\u0161kog povezivanja utvrda, dnevnim nadzorom svih komunikacija, postavljanjem stra\u017ea na posebnim mjestima \u0161to je u ovom slu\u010daju bila stra\u017ea u Kri\u017eu, polo\u017eaju koji je trebao \u0161tititi i zatvarati put upadima iz Moslavine zbog \u010dega \u0107e povjerenstvo tra\u017eiti dodatno utvr\u0111ivanje tog polo\u017eaja. U Ivani\u0107u se od polovice 16. stolje\u0107a konstantno odvijaju radovi obnove i izgradnje tvr\u0111ave pa tako 1569. je tako zastalo se pokrivanjem podignute nove utvrde (ka\u0161tela unutar zemljanih bedema tvr\u0111ave u gradnji) zbog nedopremljenih dasaka za krovi\u0161te \u0161to je Sabor poku\u0161ao korigirati. Uz sporost radova i manjak novca u Ivani\u0107u 1572. dolazi do nesre\u0107e koja je uni\u0161tila sve u\u010dinjeno na crkvi i samostanu kada se zapalio barut te eksplozija o\u0161te\u0107uje ve\u0107i dio samostana \u0161to se \u017eurno trebalo popraviti. U Ivani\u0107u je 1576. bila smje\u0161tena Ivani\u0107ka kapetanija te kapetan kraljevske vojske pod \u010dijim zapovjedni\u0161tvom su bile i utvrde Ivani\u0107 Trg (grad), Ivani\u0107 Klo\u0161tar, Lupoglav, Bo\u017ejakovina, Gofnic i Sv. Kri\u017e. Popisano je i oru\u017eanje koje je bilo sastavljeno od 2 topa srednjeg kalibra, 2 topa manjeg kalibra, 28 dobrih i o\u0161te\u0107enih pu\u0161aka, 17 ru\u010dnih pu\u0161aka (Handrohr), 5 \u017eeljeznih manjih topova i baruta 10 centi na \u0161to se nastavio prijedlog od jo\u0161 300 pu\u0161aka da je nu\u017eno. Sam Ivani\u0107 po strate\u0161koj vrijednosti je bio tre\u0107a utvrda Slavonske krajine. Gradnju utvrde i sustava trebalo je dovesti do kraja uz \u0161to je izglasan nov\u010dani iznos od 20000 forinti iz \u010dega izgleda da se radi o podizanju manje, ali strate\u0161ki va\u017ene nizinske zemljane tvr\u0111ave ako je suditi po izvje\u0161taju iz 1578. godine. Prostor izme\u0111u Drave i Save bio je puno bolje organiziran nego li onaj od Kupe do Une ili do Jadranskoga mora s obzirom na bolju povezanost, ve\u0107i broj vojnika, bolju opskrbu i sli\u010dno. Od 24 utvrde, na prvoj crti bile su najva\u017enije Kri\u017eevci, Ivani\u0107 i Koprivnica uz utvr\u0111eni stari nizinski feudalni grad u \u0110ur\u0111evcu. Iz 1577. kada Be\u010dka konferencija donosi popis slavonskih grani\u010dnih utvrda spominje se i Ivani\u0107 kao jedna od kapetanija pod \u010dijim kapetanom su bile posade u Ivani\u0107 Klo\u0161tru, Sv. Kri\u017eu i Gofnicu. Godine 1580. donosi se informacija kako je u Ivani\u0107u drveni ka\u0161tel unutar zemljanih utvrda propao pa ga nema smisla popravljati, ve\u0107 da treba popraviti vanjske zemljane bedeme za \u0161to je i odobreno 500 forinti. Ivani\u0107 se spominje i 1589. godine kao mjesto gdje je ostalo najvi\u0161e nedovr\u0161enog posla. Tamo se godinama popravljao stari pa onda gradio novi ka\u0161tel. Zatim se po\u010delo s gradnjom prave zemljane tvr\u0111ave oko njega prema planu J. Vintane. Ta nova tvr\u0111ava s 4 bastiona nije dovr\u0161ena. Dva su bastiona bila gotova, tre\u0107i u gradnji, a na mjestu \u010detvrtog je stajao drveni ka\u0161tel. Ivani\u0107 \u0107e ostati nedovr\u0161ena tvr\u0111ava te \u0107e investicija biti prekinuta dugim ratom koji po\u010dinje 1591. kada su napadnute kupske utvrde i ka\u0161tel u Sisku. Novi zapovjednik Slavonske krajine i: S. Herberstein u svojem prvom izvje\u0161taju o stanu obrane izme\u0111u Drave i Save datiranom 11. listopada 1594. govori o Ivani\u0107u sljede\u0107e: Ta je utvrda tako lo\u0161e gra\u0111ena i slabo opskrbljena \u017eive\u017eom da to nije mogu\u0107e opisati niti tu nevolju izre\u0107i. Najprije, sam je ka\u0161tel, izgra\u0111en od drvene gra\u0111e toliko tro\u0161an da se sa svih strana raspada, tako da ni sam zapovjednik, koji zajedno sa svojim vojnicima u njemu stanuje, nije ni \u010dasa siguran da ne\u0107e zajedno s njim propasti. Krovi\u0161te je toliko lo\u0161e da se unutra ne mo\u017ee sa\u010duvati suhim ni barut ni \u017eive\u017e. Baruta pak i nema vi\u0161e jedne i pol cente za topove i dvije cente za ru\u010dne pu\u0161ke i \u0161est malih topova, koji ionako nisu postavljeni za obranu niti se za to rabe. Mjesto Ivani\u0107 jednako je nedovoljno za\u0161ti\u0107eno slabom drvenom ogradom, a i tamo gdje je ne\u0161to malo nove ograde postavljeno posao nije dovr\u0161en kako treba, jer nije utvr\u0111ena zemljanim nabojem. Pa ako bi se iza nje trebalo skloniti i pucati, nitko ne bi bio siguran ho\u0107e li tu mo\u0107i opstati. Osim toga su ku\u0107e u naselju gra\u0111ene tako blizu jedna drugoj, a sve su od drvene gra\u0111e, da bi ih bilo vrlo lako sve popaliti. Ni tamo nitko ne bi mogao opstati, makar i ne bi bio ugro\u017een od vatre, tako da zapravo ne znam kako to da neprijatelj to mjesto ve\u0107 nije uni\u0161tio<\/em>. O lo\u0161em stanju svjedo\u010di i Sabor koji sredinom 1597. odbija nastaviti gradnju nedovr\u0161ene tvr\u0111ave u Ivani\u0107u zbog njenog derutnog stanja te tra\u017ei obnovu utvrde u \u010cazmi \u010dime bi se Ivani\u0107 za\u0161titio, a granica bi se pomaknula isto\u010dnije, na rijeku \u010cesmu, no Ivani\u0107 je svejedno ostao va\u017ena strate\u0161ka to\u010dka zbog \u010dega se jo\u0161 polemiziralo o gradnji u \u010cazmi. Ivani\u0107ka utvrda ipak je krajem 16. i prvih godina 17. stolje\u0107a ipak dovr\u0161ena te je bila tlocrtno sli\u010dna onoj u Kri\u017eevcima i Koprivnici, ali prostorno manja jer su joj vezni bedemi izme\u0111u njena \u010detiri bastiona mnogo kra\u0107i.<\/p>

\u00a0Do 1603. podignuta su tri njezina bastiona. Utvrda je kona\u010dno zavr\u0161ena 1606., a gradnju su vodili Viatana, Francesco Marmaro i Alessandro Pasqualini. Iz kasnijih tlocrta, poput onog iz Stierovog doba utvrda dobiva pribli\u017eno oblik kvadrata s bastionima na uglovima. Na mjestu gdje se prilazi mostom je manja gra\u0111evina tj. utvr\u0111en ulaz u utvrdu. Bedemi su okru\u017eeni prirodnom mo\u010dvarom tj. pro\u0161irenjem rijeke Lonje. U susjedstvu je otok sa skromno utvr\u0111enim naseljem. Na njegovu je obodu palisadom oblikovan i jedan manji bastion. Ne\u0161to kasniji tlocrt prikazuje sli\u010dno stanje pravilnog kvadrata, u uglovima bastiona s povi\u0161enim mjestima. Neki bastioni i kurtine oblo\u017eeni su drvenim gredama, a jedan je uru\u0161en. Napokon, na prikazu iz 1768. utvrda je ozna\u010dena deformirano poput romba. U susjedstvu je bio drugi ve\u0107 spomenuti otok te na njemu naselje te je neobi\u010dno kako za utvr\u0111ivanje nije odabralo to naselje, ve\u0107 je podignuta zasebna utvrda za vojne namjene. To ukazuje da je utvrda ranije nastala nego naselje. Danas nema sa\u010duvanih ostataka utvrde, a o njezin tragovima govori se samo u urbanisti\u010dkom smislu. Polo\u017eaj se povezuje s dana\u0161njim parkom u sredi\u0161tu mjesta, no \u010dini se da njegovi rubovi s okolnim ulicama ne odgovaranju nekada\u0161njim bedemima. Ukidanjem Vojne Krajine, Ivani\u0107 prestaje biti vojno upori\u0161te i priklju\u010duje se Bjelovarskoj \u017eupaniji, a stara utvrda biva napu\u0161tena.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\tLiteratura:<\/strong><\/span>\n