{"id":1779,"date":"2020-03-29T19:39:00","date_gmt":"2020-03-29T17:39:00","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?page_id=1779"},"modified":"2022-07-05T15:36:02","modified_gmt":"2022-07-05T13:36:02","slug":"koprivnica","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/koprivnica\/","title":{"rendered":"Koprivnica"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Koprivnica<\/span><\/font><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Slavoska krajina<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Author:<\/strong> Nikola Ostoj\u010di\u0107
(\u00a92019.)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Koprivnica<\/strong> –<\/strong> Prve spomene Koprivnice nalazimo jo\u0161 u 13. stolje\u0107u, a utvrda se kao velika renesansna tvr\u0111ava s 4 bastiona i 4 revelina po\u010dela graditi polovicom 16. stolje\u0107a oko postoje\u0107e utvrde i naselja. Projektira se i gradi nova utvrda po\u010detkom pedesetih godina kada je glavni graditelj Granice bio D. dell’Allio. Podatak iz 1557. pokazuje da se koprivni\u010dki ka\u0161tel i naselje fortifikacijski jo\u0161 uvijek shva\u0107aju kao dva dijela. Utvrda nije bila gra\u0111ena s planiranih pet bastiona, ve\u0107 sa 4 kako bi se vjerojatno sa\u010duvao postoje\u0107i stari ka\u0161tel. Tlocrt iz 1574. prikazuje stanje nakon uspostave prve bastionske utvrde, vidi se naselje opasano utvrdom pribli\u017eno pravokutna oblika i \u0161ancem uokolo. Na tri su ugla bastioni, a u \u010detvrtom obnovljeni ka\u0161tel s jednim bastionom i zasebnim \u0161ancem s vodom. Na nekim mjestima ubilje\u017eene su i polukru\u017ene kule. Znamo da utvrda nije obuhva\u0107ala cijelo postoje\u0107e naselje jer su neke crkve stradale prilikom podizanja nove utvrde. Sa\u010duvan je niz tlocrta koji na podlozi ove, prve bastionske utvrde u Koprivnici donose prijedlog peterokutne tvr\u0111ave s pet bastiona\u00a0 od kojih bi tri stajala na strani prema potoku Koprivnici. Takav oblik tvr\u0111ava nikad nije dobila. Graditelj H. Arconati 1574. dobiva zada\u0107u trasirati tvr\u0111avu te predlo\u017ei kako bi je se moglo pobolj\u0161ati. Rad na gradnji je 1580. bio dvije godine u tijeku, jedan bastion je gotovo dovr\u0161en, a na drugom se radilo. Godine 1582. potje\u010de tlocrt grada J. Vintana te na njega treba upozoriti s obzirom na to da prikazuje izgra\u0111enost utvrde tada tj. dijelove koji su podignuti i oni koje \u0107e to tek biti. Uspostavljanjem novih kurtina na pravcima prethodnih bio je fiksiran oblik i veli\u010dina tvr\u0111ave, a planirani su bili prostrani, no razli\u010dito veliki bastioni s uvu\u010denim flankama. Sljede\u0107e, 1583. godine zapo\u010deta su jo\u0161 dva bastiona, a 1589. i bastion na mjestu nekada\u0161njeg ka\u0161tela. Sljede\u0107i prikaz je onaj A. Pasqualinija iz 1598. gdje se na tlocrtu prikazuje u glavnim crtama dovr\u0161enu tvr\u0111avu, s mjestimi\u010dnim o\u0161te\u0107enjem. Komentar autora tlocrta tvrdi kako je tvr\u0111ava zapo\u010deta kao peterokut, no da je drugi graditelj koji je nastavio posao svojevoljno preusmjerio gradnju prema \u010detverokutu. Postoje\u0107em stanju najvi\u0161e prigovara zbog JZ bastiona, koji da je \u0161iljat, posadi pru\u017ea malo prostora, a zbog izlo\u017eenog prostora je ugro\u017een. Prigovori tada tako\u0111er su usmjereni na to kako je kurtina prema potoku Koprivnici preduga te da ondje valja podi\u0107i peti bastion. U dokumentu iz 1615. po prvi put se pri\u010da o revelinima. Na Ledentuovu crte\u017eu iz 1639. revelini su prikazani sasvim lijevo i desno povezani mostovima s kurtinama. Jasno su nazna\u010deni i predbedemi tzv. falsabraga. Stierov tlocrt iz 1657. uz sve navedeno prikazuje postojanje \u010detiri kavalira koji na prethodnoj veduti nisu jo\u0161 bili prikazani. Na presjeku se jasno vidi odnos kavalir-kurtina-falsbraga. U popratnom tekstu Stier navodi kako samo jedan dovodni kanal ne omogu\u0107uje reguliranje razine vode u \u0161an\u010devima. Na prikazima iz 18. stolje\u0107a vidljiva su po dva kanala, dovodni i odvodni. Tako\u0111er se \u010dini da je u me\u0111uvremenu nastao i skriveni put kao \u0161to su i zatvoreni ravelini, u Stierovo doba jo\u0161 otvoreni s unutarnje strane. Najve\u0107i dio tvr\u0111ave u 19. stolje\u0107u nestaje, a do danas su o\u010duvani ostaci JI ugla. Tu je dobro o\u010duvan bastion kojem se razaznaje i podno\u017eje, ostatak predbedema. Razmjerno dobro je o\u010duvan \u0161anac s eskarpom i kontraeskarpom dok su ostaci dvaju ravelina (J i I) skromni. Dana\u0161nje ulice oko tvr\u0111ave mjestimi\u010dno prate tok nekada\u0161njih \u0161an\u010deva ( S i SZ), a drugdje negiraju.<\/p>

Prve prikaze koprivni\u010dkih utvr\u0111enja poku\u0161ao je rekonstruirati Leander Brozovi\u0107 u suradnji sa Stjepanom Kukecom. Na takvim prikazima vidimo Koprivnicu u 13. stolje\u0107u tj. Kamengrad kao dio gradskih utvrda, a ulice su nazvane po rimskom na\u010dinu \u0161to aludira na anti\u010dku ostav\u0161tinu. Crte\u017e je plod ma\u0161te s obzirom na to da nema nikakvih dokaza o postojanju takve utvrde. Sljede\u0107i prikazuje Koprivnicu u 16. stolje\u0107u, a napravljen je prema shematiziranom planu iz 16. st. (plan iz be\u010dkog Codexa 8609) koji je Brozovi\u0107u jedni bio dostupan zbog \u010dega je prikaz stvarnog stanja opet izostao te prikazuje utvrdi prije velikih gradnji u 16. st. na \u0161to upozorava i Kruhek. U sljede\u0107em prikazu ka\u0161tel je prikazan kao gra\u0111evina od \u010dvrstog materijala iako ga izvori opisuju kao zemljano-drvenu gra\u0111evinu uz \u0161to se jo\u0161 nalaze neke gre\u0161ke u detaljima. Gradski zid rekonstruira na temelju ostataka pri ru\u0161enju bedema \u0161to je sporno jer nije sigurno \u010demu su ostaci pripadali. Opisi iz 1549. zid opisuju kao nepokriven za razliku od prikaza. Uz poku\u0161aje Ljubice Bakra\u010d i Marije Plani\u0107 \u2013 Lon\u010dari\u0107 imamo i onaj Kruheka koji daje prikaz od 14. do sredine 16. stolje\u0107a gdje gradsku utvrdu i ka\u0161tel prikazuje kao dvije odvojene gra\u0111evine dok u drugoj koja je od sredine 16. pa do 1590. ka\u0161tel uvu\u010den u grad i dio je njegove obrane. Prikaz je upitan s obzirom na to da se ne zna je li ka\u0161tel bio uz grad u 14. i 15. stolje\u0107u, a u drugom se predbacuje pogre\u0161an predlo\u017eak iz kojeg proizlaze nerealni odnosi ka\u0161tela i grada. Daljnje prikaze radili su Antun Abramovi\u0107 te Radovan Devli\u0107 te se odnose na 13. i 14. stolje\u0107e, dok Ratko Vu\u010deti\u0107 donosi dva tlocrta, jedan iz 15., a drugi u 16. stolje\u0107u. Sli\u010dnu gre\u0161ku kao Pavle\u0161 prije nje, radi i Mirela Slukan Alti\u0107 s rekonstrukcijom tlocrta stare Koprivnice, a gre\u0161ka je u ranijoj dataciji nego \u0161to bi se to smjelo prema izvorima kao i neki detaljni poput peterokutnog bastiona na JI kutu ka\u0161tela, polo\u017eaj zapadnih vrata, peterokutni oblik polukula ili piattaforma na Z i I zidu grada. Ranko Pavle\u0161 napisao je \u010dlanak koji se bavi problematikom prikaza koprivni\u010dkog utvr\u0111enja u kojem, izme\u0111u ostalog, analizira planove koje dijeli na one s ka\u0161telom i one s planovima tvr\u0111ave s velikim bastionima.<\/p>

Koprivnica jest kao i Kri\u017eevci, primjer utvrde \u010diji bastioni su manji s kratkim bo\u010dnim bedemima. Prije samog odabira Habsburgovaca i gra\u0111anskog rata koji \u0107e uslijediti, 23. rujna 1526. u Koprivnici je bio odr\u017ean sabor gdje je okupljeno slavonsko plemstvo poslalo Ferdinandu poslanstvo s molbama za potrebe Kraljevstva. Koprivnica je bila mjesto sastanka 1537. godine gdje se nalazilo 24000 ljudi koji \u0107e pod vodstvom Ivana Katzianera krenuti preko Virovitice do Osijeka u borbu. Godine 1539. rje\u0161avaju se mnoga pitanja, a jedno od klju\u010dnih bila je prehrana pa je tako svaki posjednik i kmet Vara\u017edinske \u017eupanije uz porez morao dati jednu kvartu \u017eita, a ono se \u010duvalo u Kri\u0161talovcu (Franjo Batthyany), Velikoj (Toma Nadasdy) i Koprivnici gdje je brigu vodio Ga\u0161par Ernu\u0161t. Prilikom planova za obnovu Koprivnice 1549. posje\u0107uje ju kraljevsko povjerenstvo na \u010delu s Domenicom de Laliom koji opisuje zate\u010deno stanje i daje prijedloge za izgradnju utvrde. Iz opisa saznajemo kako je drvena ograda oko ka\u0161tela o\u0161te\u0107ena te zahtjeva popravak, dok je unutar ka\u0161tela stambeni dio gotovo propao te ga je potrebno podi\u0107i od drveta nove stambene prostorije na visinu jednog kata. Nad ulaznim vratima nalazi se stra\u017earski tornji\u0107 i na njemu krovi\u0161te koje propada te se mora obnoviti. Oko naselja de Lalio zati\u010de dobru ogradu koja nije natkrivena te bi mogla propasti. U naselju zati\u010de crkvu koja je pogodna za \u010duvanje \u017eive\u017ea i potrep\u0161tina, no i ona zahtjeva pokrivanje. Oko naselja su dvije obrambene grabe, a me\u0111u njima zemljani nasip i na njemu ograda od drvenih planjki iza kojih se mogu\u0107e braniti. Ograda se mo\u017ee i maknuti, a treba urediti gradske grabe i palisadnu ogradu. Prema popisu posadne vojske u slavonskim grani\u010dnim utvrdama 1554. se tamo nalazi 526 konjanika i 515 pje\u0161aka, a u Koprivnici se nalazilo njih 82, odnosno 104. Kapetan konjani\u0161tva u Koprivnici bio je Luka Szekely koji na tu du\u017enost dolazi iste godine kada dolazi do sre\u0111ivanja lokalnog vojnog ustrojstva \u010diji su nositelji bili kapetani tvr\u0111avskih okruga. Te godine Ungnad I. vr\u0161io slu\u017ebu vrhovnoga kapetana kraljevske vojske u Slavoniji, a Szekely koji je tu slu\u017ebu vr\u0161io na podru\u010dju slavonske granice od 6. rujna kraljevom naredbom postaje kapetan vojnih posada u \u0110ur\u0111evcu, Prodavi\u0107u i Koprivnici. Ovlasti Szekelyja bile su sli\u010dne onima Ivana Lenkovi\u0107a u Senjskoj kapetanijom, a razvojem ve\u0107ih utvrda poput Kri\u017eevaca I Koprivnice one \u0107e postati sjedi\u0161tima kapetana pod \u010dijom \u0107e vlasti biti okolne manje utvrde sa svojim posadama, a sve zajedno pod zapovjedni\u0161tvom vrhovnoga zapovjednika budu\u0107e Slavonske krajine sa sjedi\u0161tem u Vara\u017edinu. Koprivnica je bila jedna od utvrda koju je kralj \u017eelio napustiti i sru\u0161iti \u0161to je Sabor odbio zbog dokazane va\u017enosti Koprivnice i drugih gradova koji su bili predlo\u017eeni, u obrani od neprijatelja. Godine 1563. Koprivnicu pronalazimo me\u0111u opisima povjerenstva koji obilazi niz utvrda. Koprivnicu opisuju kao nizinsku tvr\u0111avu oko koje su podignuta tri mala bastiona od drveta i zemlje, a me\u0111u njima su djelomi\u010dno dovr\u0161eni tvr\u0111avski bedemi okru\u017eeni iskopanim grabama. Dijelom je podignuta na zemljanim nasipima palisadna ograda od kolja. U tvr\u0111avskoj grabi ima vode koja dotje\u010de iz potoka, no grabe nisu dovoljno duboke pa se voda lako su\u0161i, osim na dijelu gdje umjesto \u010detvrtog bastiona jo\u0161 uvijek se nalazi ka\u0161tel. Tu su grabe ne\u0161to dublje, a o\u010dito je da ih treba produbiti kako bi voda mogla protjecati. Koprivni\u010dki ka\u0161tel vrlo je uzak i malen, a na JZ strani ima malen drveni bastion, a na drugim kutevima kru\u017ene kule, povezane drvenom konstrukcijom i zidom koji je na vi\u0161e mjesta propao pa ka\u0161telu ne pru\u017ea dovoljnu za\u0161titu. Povjerenstvo predla\u017ee gradnju novog, \u010detvrtog bastiona koji bi trebao biti utemeljen drvenim pilotima i njegove kosine oja\u010dane nabojem hrastovih trupaca. Prijedlog je fundirati i sve tvr\u0111avske bedeme i sve zajedno povezati u jedinstvenu bastionsku tvr\u0111avsku trasu. Kao alternativa, nametala se ideja gradnje utvrde u Prodavi\u0107u koja bi rasteretila Koprivnicu, ali i druge okolne utvrde. S vanjske strane utvrde, predlagalo se postaviti jaku palisadnu ogradu \u010dime bi tvr\u0111ava bila dovoljna jaka za obranu u slu\u010daju neprijateljskog napada. O samim planovima izgradnji utvrde te osobito o analizi bastiona, kvalitetan rad je napisao Ranko Pavle\u0161. Povjerenici u spomenutom opisu govore i o predlo\u017eenoj snazi vojne posade u koprivni\u010dkoj tvr\u0111avi. Njihova procjena uklju\u010duje zapovjednika obrane tvr\u0111ave i drugo nize zapovjedni\u010dko osoblje uz dva pu\u0161kara od kojih bi jedan bio skrbnik i voditelj oru\u017eane. Povjerenici predla\u017eu 50 njema\u010dkih konjanika i 50 njema\u010dkih strijelaca, dobro naoru\u017eanih i u oklopima, 100 hrvatskih konjanika, husara i 100 haramija. Takva posada imala bi du\u017enost dr\u017eanja stra\u017ee i sigurnosti na putu prema Prodavi\u0107u i Dravi te na drugoj strani prema koprivni\u010dkim brdima. Godine 1570. Koprivnica se opet spominje, ovaj put konkretnije njezin kapetan Globnitzer. Kapetanu se suprotstavlja \u010dak i Sabor koji ga kori zbog iskori\u0161tavanja kmetova kastruma, gra\u0111ana koprivni\u010dkog, ali i ostalih vlastelinstava koje je Sabor poslao na gradili\u0161te tvr\u0111ave, za svoje privatne potrebe i tjera ih na rad na svojim poljima. Koprivnica je za vrijeme radova izvo\u0111enih 1570. imala prednost pred drugim gradili\u0161tima zbog izdvojenih sredstva pokrajine \u0160tajerske i nadvojvode Karla u tu svrhu. S prijelaza 1571. na 1572. Koprivnica se opet spominje zbog svog kapetana Ivana Globnitzera koji opet bezobzirno iskori\u0161tava kmetske radne snage u svoju korist, a ne za obnovu koprivni\u010dkog ka\u0161tela \u0161to se navodi da se doga\u0111a ve\u0107e 3 godine za redom. Godine 1576. nastaje popis vojnih posada u kojem se izme\u0111u ostalog spominje i Koprivnica. Koprivnica je na slavonskoj granici bila jedna od sjedi\u0161ta kapetanija uz Ivani\u0107, Kri\u017eevce, Vara\u017edin i Zagreb. Koprivnica je bila tre\u0107a glavna utvrda, najja\u010da tvr\u0111ava slavonske grani\u010dne obrane i sjedi\u0161te kapetanije pod kojom je jo\u0161 5 utvrda, \u0110ur\u0111evac, Prodavi\u0107, Drnje, Novigrad i \u0110elekovac. Ukupan arsenal ovih utvrda bila su 2 ve\u0107a topa (jedan o\u0161te\u0107en), 5 topova srednjeg kalibra, 3 topa manjeg kalibra, 20 malih \u017eeljeznih topova, 118 pu\u0161aka kuka\u010da, 20 ru\u010dnih pu\u0161aka, 28 kopalja, oko 50 centi baruta i 12 centi olova. U novoj procjeni predvi\u0111eno je pove\u0107anje za 8 topova i 300 pu\u0161aka. Na popisu vojske i iskazu tro\u0161kova za vojne posada Hrvatske krajine sa Sabora u Brucku na Muri iz 1578. Koprivnica se opisuje glavna tvr\u0111ava podravske obrane, vrlo dobro polo\u017eaja i utemeljene bastionske trase. Govori se o radovima koji \u0107e tek uslijediti te kako ej za njih izglasan iznos od 10000 forinti. Godinu ranije, Be\u010dka konferencija donosi popis slavonskih grani\u010dnih utvrda koje su podijeljene na kapetanije, a me\u0111usobno vojno i logisti\u010dki povezane kao jedinstvena fronta Slavonske krajine. Jedno od tih sjedi\u0161ta bila je Koprivnica pod koju su potpadale Drnje, \u0110elekovac, Novigrad, \u0110ur\u0111evac, Topolovac, Cirkvena, Apatovec i Ludbreg. Koprivnica je bila najja\u010da tvr\u0111ava prve grani\u010dne crte Slavonske krajine i prije 1578. Po\u010detak izgradnje doga\u0111a se sredinom stolje\u0107a za vrijeme Domenica de Lalia. Do 1578. jo\u0161 nije dovr\u0161ena te je umjesto \u010detvrtoga bastiona stajao jo\u0161 uvijek koprivni\u010dki ka\u0161tel. Godine 1580. isti se problem ponavlja u vezi Globnitzera te Sabor 1580. prijeti kako vi\u0161e ne\u0107e slati radnike dok se ve\u0107 spomenuti problem ne rije\u0161i. Iste godine povjerenstvo donosi opis Koprivnice kojoj zamjeraju \u0161to 1568. nije napravljen peti bastion koji bi zna\u010dajno poja\u010dao utvrdu. Osim ove primjedbe, povjerenstvo predla\u017ee izgradnju oru\u017earnice s kulom u kojoj bi se \u010duvao barut. Ubrzo \u0107e poslanici isticati kako je obnova koprivni\u010dke tvr\u0111ava lo\u0161e organizirana i s obzirom na ulo\u017eeni novac, nesvrsishodna. Problem je \u0161to tamo nema graditelja koji \u0107e planirati dnevne poslove. Osim ovoga, problem gradnje i obnove utvrda poput Koprivnice i Kri\u017eevaca bio je \u0161to su ve\u0107 imale temelje tj. do\u0161li su do faze gdje nije bilo mogu\u0107e raditi zahvate ili podizati nove konstrukcije za razliku od Karlovca koji je bio smje\u0161ten kao i ove utvrde u nizini, ali bez ve\u0107 odre\u0111enih temelja. Napu\u0161ten je stari plan gradnje i prihva\u0107en onaj J. Vintane prema kojem \u0107e biti poru\u0161en ka\u0161tel i podignut bastion. Isto \u0107e potvrditi predlo\u017eeni voditelj Franz Marbl koji je tamo zaposlen kao palir s obzirom na to da Kranjska i Koru\u0161ka vi\u0161e nisu htjele pla\u0107ati Vintanu. Prihva\u0107ena je odluka da koprivni\u010dka utvrda bude zemljana tvr\u0111ava i da se sru\u0161i ka\u0161tel u zamjenu za bastion. Marbl tako\u0111er potvr\u0111uje kako bi peti bastion oja\u010dao tvr\u0111avu, ali je faza gradnje oti\u0161la predaleko da bi se takvo \u0161to isplatilo. Vid Hallek u 80-im godinama 16. stolje\u0107a intenzivno prati gradnju utvrda u Slavonskoj krajini te pi\u0161e redovite izvje\u0161taje o planovima gradnje koji su ipak suvi\u0161ni za ovakvu vrstu teksta. Godine 1584. po\u010dinje gradnja novoga, \u010detvrtoga bastiona na mjestu poru\u0161enog ka\u0161tela te se kopaju grabe. Godine 1586. povjerenstvo iz Graza svjedo\u010di o gradnji \u201e\u017eupnog bastiona\u201c i \u201eTurskih vratiju\u201c koja se grade na mjestu gdje je nekada stajao ka\u0161tel. Sljede\u0107i spomen poti\u010de iz izvje\u0161taja kraji\u0161kog Gra\u0111evinskog povjerenstva koje obilazi Slavonsku krajinu od 7. do 27. listopada 1588. O tvr\u0111avi govore kako se obnova bastiona posve dovr\u0161ena. Radi se o \u201e\u0110ur\u0111eva\u010dkom\u201c (od strane prema \u0110ur\u0111evcu) i \u201e\u017eupnom\u201c (kraj kojeg je vjerojatno \u017eupna crkva) bastionu. Tre\u0107i se naziva Dvorski (Schlosspastein), ozna\u010davaju\u0107i ga jer se nalazio na polo\u017eaju nekada\u0161njeg dvorca. On je tada u punom jeku izgradnje. On se nalazio nasuprot \u010detvrtog bastiona koji se zvao \u201eCrkveni\u201c, vjerojatno onaj koji se kasnije naziva \u201ePopovski\u201c bastion. Godine 1590. iz Marblovih bilje\u017eaka saznajemo da je on jo\u0161 uvijek u Koprivnici. Tad je ve\u0107 dovr\u0161en \u010detvrti bastion, a problem slijeganja bedemskih nasipa zbog visokih voda Marbl je rije\u0161io postavljanjem \u010dvrsto nabijene zemljane bankete uz temeljnu stopu tvr\u0111avskih bedema i bastiona po cijeloj du\u017eini. Kako god radovi sporo i\u0161li, Herberstein je jedino Koprivnicom bio zadovoljan. Zove ju dobro gra\u0111enom tvr\u0111avom za\u0161ti\u0107enom grabama. Dva bastiona nisu bila adekvatna, a grabe pod njima nedovoljno iskopane. Tada je tvr\u0111ava nedovoljno opskrbljena oru\u017ejem i potrep\u0161tinama imaju\u0107i samo dva ve\u0107a i dva manja topa od \u010dega su uporabljiva samo dva ve\u0107a i jedan manjeg kalibra. Herberstein daje opasku na manjak naoru\u017eanja kao i na manjak osoblja te \u0107e zahtijevati posadu od 67 njema\u010dkih pje\u0161aka, 160 haramija, 100 husara te dodatnih 100 njema\u010dkih pje\u0161aka i 100 arkibusira kako bi tvr\u0111avu branilo 500 do 600 vojnika. Novi zapovjednik u Koprivnici 1597. bio je kapetan Alban Graswein. Slavonska krajina tj. slavonske utvrde tako su u 16. stolje\u0107u promijenila tri graditelja, a neke i vi\u0161e, a najpoznatiji su bili de Lalio, Vintana, Marbl i Pasqualini.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\tLiteratura:<\/strong><\/span>\n