{"id":1806,"date":"2020-03-29T20:10:32","date_gmt":"2020-03-29T18:10:32","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?page_id=1806"},"modified":"2022-07-05T15:35:56","modified_gmt":"2022-07-05T13:35:56","slug":"krizevci","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/krizevci\/","title":{"rendered":"Kri\u017eevci"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Kri\u017eevci<\/span><\/font><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Slavonian Frontier<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Author:<\/strong> Nikola Ostoj\u010di\u0107
(\u00a92019.)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kri\u017eevci<\/strong> \u2013 To\u010dno vrijeme po\u010detka gradnje utvrde u dana\u0161njim Kri\u017eevcima odre\u0111uje kraljevska isprava kralja Sigismunda iz 1405. godine kada se utvr\u0111uje Donji kri\u017eeva\u010dki grad. \u0160to se samog grada ti\u010de, Kri\u017eevci, odnosno u starijem obliku Kri\u017e, prvi put se spominju 1193. godine u ispravi vezanog za pe\u010du\u0161kog biskupa Kolana, tada gubernatora Hrvatske i Dalmacije. Kri\u017eevci se spominju jo\u0161 1207. i 1209. godine, a Kruhek pretpostavlja da se radi o starijem dijelu grada, Donjem. Prvi spomen \u201ecastrum Kris\u201c nalazimo 1223., no Kruhek pretpostavlja da se radi o instituciji, a ne o kraljevskom ili plemenskom gradu. Kruhek prou\u010davaju\u0107i povijesne izvore zaklju\u010duje kako se \u201ecastrum\u201c ne spominje zbog postojanja utvr\u0111enog plemenskog grada, ve\u0107 radio kraljevske kurije ili dvora koji je vjerojatno bio utvr\u0111en u nekoj mjeri, a slu\u017eio je kao sjedi\u0161te raznih slu\u017ebi Kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije te je zbog te funkcije kraljevskoga kastruma spominjan kao \u201ecastrum Crisiense\u201c, a vojnu i fortifikacijsku funkciju obavljala je feudalna utvrda Velikog Kalnika na podru\u010dju Kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije. Kao gra\u0111evinu u smislu obrambene sigurnosti grada treba spomenuti samostan Augustinaca koji je zasigurno bio od \u010dvrstoga materijala te je bio jedna od prvih uni\u0161tenih gra\u0111evina za vrijeme osmanskih provala u grad. Ono \u0161to se \u010dini sigurnim jest da u 12. stolje\u0107u uz naselje Kri\u017e postoji kraljevska kurija u kojem u ime kralja u 13. i 14. stolje\u0107u upravne i sudske poslove obavljaju kri\u017eeva\u010dki \u017eupani i pod\u017eupani, i dr. slu\u017ebene osobe. Sve do 1405. Gornji grad je u privilegiranom polo\u017eaju, no ispravom Sigismunda Donji grad dobiva ve\u0107e povlastice te ovaj dio postaje grad s pravom da izgradi svoje utvrde. Tada se grade stare kri\u017eeva\u010dke utvrde, a njihov izgled ne mo\u017eemo predo\u010diti s obzirom na to da nisu bile od ve\u0107e obrambene funkcije. Gornji grad ostao je neza\u0161ti\u0107en te tako potpuno biva uni\u0161ten 1539. godine u jednoj od osmanskih provala. Na temeljima starih utvrda, u donjem dijelu gradu po\u010dinju graditi gra\u0111ani pod nadzorom I. Ungnada i D. del’ Alia pa kasnije Herbersteina, Vintane, Marbla i Pasqualinija. Popravci i utvr\u0111ivanje stare utvrde Donjega grada zapo\u010deto je stihijski kao i gradnja novih utvrda bez to\u010dnog plana i organizacije i osoblja. Kri\u017eeva\u010dke utvrde podi\u017eu se na temelju starih, ali one nisu zadovoljavale tada\u0161nje standarde. Sredinom stolje\u0107a poku\u0161ava se potpomognuti gradnju utvrde u Kri\u017eevcima s obzirom na to da upravo tada Kri\u017eevci predstavljaju glavnu utvrdu Slavonske granice. Tamo se nalazi banska vojska i stalna posada kraljevske vojske pod zapovjedni\u0161tvom kapetana. U istome periodu grade se nove utvrde i ka\u0161teli koji povezuju obrambeni pojas s ostalim tvr\u0111avama poput onih u Ivani\u0107u i Koprivnici. Kri\u017eevci su u 16. stolje\u0107u imali zapa\u017eenu ulogu kao jedan od gradova gdje su se redovito odr\u017eavala zasjedanja Sabora. Tako se sastao i u Kri\u017eevcima 25. 1. 1526. gdje je iskazana naklonost hrvatskog i dijela slavonskog plemstva prema Ferdinandu u kojeg vjeruju da mo\u017ee odbiti osmanske napade. U travnju 1537. Sabor se opet sastaje te izabire ljude koji \u0107e u ime Sabora i bana voditi poslove obrane te se uspostavlja unutra\u0161nji mir u Kraljevstvu. S obzirom na to da zemlja nema bana, bira se kapetan koji \u0107e voditi vojne jedinice Kraljevine jer je stari zakon zabranjivao da stranac zapovijeda hrvatskoj vojsci \u0161to je dovelo do sukoba s Katzianerom kojeg je Ferdinand poslao s namjerom da bude vrhovni zapovjednik sile koja \u0107e i\u0107i u rat protiv Osmanlija. Iste godine u lipnju to\u010dno se odre\u0111uju plemi\u0107ki banderiji, porezi, na\u010dini prikupljanje hrane i sl. Sabor se u Kri\u017eevcima odr\u017eao i po\u010detkom 1538., to\u010dnije 6. sije\u010dnja, gdje je slavonsko plemstvo sve ideje i zahtjeve sabralo u 14 to\u010daka koje \u0107e \u010diniti strate\u0161ki program obrambenih zadataka podijeljenih obveznicima na izvr\u0161avanje. Kri\u017eevci se spominju 1553. u izvje\u0161\u0107u I. Ungnada kako je po\u010dela izgradnja novih utvrda tamo. Navodi kako je u Kri\u017eevcima stanje kao i u ostalom dijelu posljednje crte obrane slavonske obrambene granice ipak nedovoljno dobro. Na izgradnji rade stanovnici \u0161to ne daje dovoljno dobre rezultate. Tamo se doista gradilo bez nekog graditeljskog plana budu\u0107e utvrde. Prema popisu posadne vojske u slavonskim grani\u010dnim utvrdama 1554. se tamo nalazi 526 konjanika i 515 pje\u0161aka, a u Kri\u017eevcima se nalazilo njih 66, odnosno 79. U Kri\u017eevcima je kapetan konjani\u0161tva bio Ivan Alapi\u0107. U popisu iz 1563. Kri\u017eevci se spominju kao obrambena tvr\u0111ava koja se razvija iz staroga utvr\u0111enog naselja. Izgradnja novih obrambenih utvrda oko izdu\u017eenog naselja po\u010dela je pred dosta godina. Radovi su se izvodili uz nov\u010danu pomo\u0107 \u0160tajerske i radne snage koju je osiguravalo slavonsko plemstvo. Do sada je podignut dio tih novih utvrda, ali uz mnoge prigovore na nedostatke temeljne trase tvr\u0111ave. Kri\u017eevci kao naselje i utvrde lezi na malom, uskom izdu\u017eenom zaravanku. Naselje nema nikakve vode. S istoka ga nadvisuje vi\u0161i teren, a izme\u0111u se nalazi dolina u nizini koja je izvor vodene opskrbe grada. Taj izvor svakako je trebalo braniti i za\u0161titi. Do sada je podignut dio utvrda sa zapadne i ju\u017ene strane naselja. Tamo je i lo\u0161e izvedeni obrambeni bedem. Bedem se smatrao premalim, nedovoljno u\u010dvr\u0161\u0107enim te izvu\u010den izvan osnovne obrambene crte budu\u0107eg sustava. Predla\u017ee se da ga se protegne prema drugom bedemu i oja\u010da prigradnjom nasipa uz njegove vanjske temelje, jer upravo temelji tog bedema nisu utemeljeni kako su trebali biti. Na njemu nije bilo prsobrana, a krivnju za proma\u0161aj u njegovoj gradnji koji je krivo postavio temelje. Kri\u017eevci su trebali biti sjedi\u0161te zapovjednika obrambenog podru\u010dja zbog svoje lokacije po sredini slavonske granice. Uz vrhovnog zapovjednika trebao je biti jedan ratni savjetnik i ni\u017ee zapovjedni\u010dko osoblje uz pomo\u0107ne slu\u017ebe kao i zapovjednik kraljevske vojske na hrvatskoj granici. Uz njih se predla\u017ee posada od 50 njema\u010dkih konjanika i njihov zapovjednik, 100 njema\u010dkih pje\u0161aka lakog oklopa sa zapovjednicima i 2 pu\u0161kara od kojih \u0107e jedan biti voditelj oru\u017eane. Uz njema\u010dke vojnike u Kri\u017eevcima je trebala biti i hrvatska vojska od 100 konjanika, husara i 50 pje\u0161aka, haramija s njihovim zapovjednicima. Kri\u017eevci se spominju u spisima Sabora 1565. i 1572. kao jedna od utvrda koje \u0107e se obnavljati. Godine 1576. na slavonskoj granici sjedi\u0161tima kapetanija postale su utvrde Ivani\u0107, Koprivnica, Vara\u017edin, Zagreb te Kri\u017eevci. Kri\u017eevci su glavna utvrda slavonske obrambene granice i sjedi\u0161te zapovjedni\u0161tva kri\u017eeva\u010dkog kapetana pod \u010dijim zapovjedni\u0161tvom su posade Vrbovca, Gradca, Sv. Petra \u010cvrsteca, Cirkvene, Sv. Jurja, Glogovnice, Apatovca, Topolovca, Treme i sv. Ivana \u017eabna. U tih 10 utvrda Kri\u017eeva\u010dke kapetanije s Kri\u017eevcima popis povjerenstva govori o naoru\u017eanju od 4 topa srednje veli\u010dine, 1 topa manjeg kalibra, 17 \u017eeljeznih kratkih topova, 96 pu\u0161aka i oko 15 centi baruta na \u0161to je predlo\u017eeno pove\u0107anje broja vatrenog oru\u017eja za jo\u0161 3 ve\u0107a i 10 manjih topova te 300 pu\u0161aka. Godine 1577. kada Be\u010dka konferencija donosi popis svih slavonskih grani\u010dnih utvrda me\u0111u kojima prednja\u010de Kri\u017eevci, \u0110ur\u0111evac, Ivani\u0107 i Koprivnica, saznajemo kako su pod zapovjedni\u0161tvom kapetana u Kri\u017eevcima bile sljede\u0107e utvrde: Cirkvena, sv. Petar \u010cvrstec, sv. Juraj, Glogovnica, sv. Ivan \u017eabno, Toplice, Remetinec i Gradac. Povjerenstvo koje je nadvojvoda Karlo poslao 1580. kako bi vidjelo po kojem planu se grade utvrde, kako su organizirana gradili\u0161ta te po kojem redu treba financirati zapo\u010dete poslove s obzirom na faktor strate\u0161kog zna\u010daja i financije izme\u0111u ostalog obilazi i Kri\u017eevce. Za grad govore vrlo kratko, da je s obzirom na temelje onoga \u0161to je ve\u0107 sagra\u0111eno nemogu\u0107e graditi idealnu renesansnu ratnu tvr\u0111avu pa treba odr\u017eavati postoje\u0107e stanje popravljanjem i dogra\u0111ivanjem. Uz postoje\u0107u posadu vojnika u slu\u017ebu \u010duvanja grada trebalo je uklju\u010diti i gra\u0111ane. Godine 1582., kada se obnavljaju Koprivnica i \u0110ur\u0111evac te se gradi nova utvrda u Drnju kao i novi ka\u0161tel unutar Ivani\u0107a, u Kri\u017eevcima izgleda da dolazi do najve\u0107ih gra\u0111evinskih radova \u0161to se ti\u010de obnove. Vid Hallek 5. o\u017eujka 1583. u Kri\u017eevcima pi\u0161e o napretku radova te se na Kri\u017eevce osvr\u0107e kao na utvrdu u kriti\u010dnom stanju jer se njeni bedemi i bastioni ru\u0161e sami od sebe i jer je preslabo naoru\u017eana i premalog broja posade. Hallek i naredne godine govori kako je najve\u0107i gra\u0111evinski problem Slavonske krajine utvrda u Kri\u017eevcima jer prvotno nema dovoljno radnika za planiranu obnovu. Hallek daje detaljne opise radova na utvrdama 80-ih godina, a osobito se zalagao za obnovu one kri\u017eeva\u010dke pa tako u zimi 1586. nabavljen je potreban alat za pripremu i pe\u010denje opeka. Hallek pri spomenu da je 1587. zavr\u0161eno utvr\u0111ivanje Dubrave govori kako \u0107e tamo biti smje\u0161teno 50 haramija koji \u0107e \u010duvati prostor izme\u0111u Kri\u017eevaca, Ivani\u0107a i \u010cazme. Iz Hallekovih zapisa znamo da je tamo\u0161nji zapovjednik bio kapetan Grga Laybacher. U listopadu 1588. povjerenstvo u obilasku pi\u0161e kako su Kri\u017eevci odli\u010dno obavljen posao s obzirom na to da je tvr\u0111ava gotovo potpuno obnovljena. Obnovila se cijela bastionska trasa tvr\u0111ave, sva \u010detiri bastiona i vezni tvr\u0111avski bedemi s prsobranima na njima. Zazidana su i vrata utvrde koja su bila okrenuta prema Kalniku. Posebno se isti\u010du zasluge Vida Halleka kao i ogromne zidarske i zemljane radove koje je vodio upravo Hallek. Upravo je zasluga zapovjednika obrane Slavonske krajine da je ovakva velika obnova izvr\u0161ena u razdoblju 1584. \u2013 1589. godine jer ju vidi na samoj granici kojoj Osmanlije prijete od Po\u017eege i Pakraca, ali i Dubice i Save te je smatrao kako bi bila velika \u0161teta da propadne. Trajni problem ostat \u0107e manjak osoblja i naoru\u017eanja, a s vremenom \u0107e utvrda od posljedica ki\u0161e, vode i zimskih smrzavica postati sve vi\u0161e derutna.<\/p>

U 16. stolje\u0107u dotad srednjovjekovne utvrde grada dobivaju nova obilje\u017eja. Pedesetih se obavljaju radovi, a 1554. je navedeno kako je utvrda dovr\u0161ena. Do kraja stolje\u0107a u gradu djeluju talijanski graditelji. Ne zna se to\u010dna datacija tlocrta koji je prikazan, ali ju prikazuje kao moderniziranu bastionsku utvrdu. Na njima je vidljiva pravokutna utvrda u stvarnosti nepravilnog oblika s razmjerno velikim bastionima na uglovima. Na duljim stranicama su uz bedeme pro\u0161irenja. Oko utvrde je \u0161anac preko kojega na sjevernoj i ju\u017enoj strani u utvrdu vode mostovi. Izvan utvr\u0111enog dijela vide se dvije manje utvrde, jedna vjerojatno na mjestu dana\u0161nje grkokatoli\u010dke biskupije, a druga oko crkve svetog Kri\u017ea. U sljede\u0107im desetlje\u0107ima spominje se slabo, gotovo ru\u0161evno stanje utvrda te se na njima provode radovi. Krajem stolje\u0107a, 1594. iznosi se mi\u0161ljenje kako bi za osiguranje valjalo na brijegu iznad grada izgraditi utvrdu. U istom periodu navodi se kako su bastioni spaljeni. Ve\u0107 1598. izvje\u0161\u0107e je na\u010dinio glavni graditelj granice Pasqualini te tvrdi kako je malena i neozbiljna utvrda, a da se na jednom njezinu dijelu branitelju ne smiju pojaviti bez opasnosti. Na crte\u017eu istog to se mjesto identificira s JZ bastionom. Na crte\u017eu nema nekih izmjena osim pove\u0107anje JI bastiona, a crkva sv. Kriza je s isto\u010dne strane okru\u017eena bedemom\/\u0161ancem. Sljede\u0107i prikaz je Stierov iz polovice 17. stolje\u0107a na kojem se vidi kako su u me\u0111uvremenu o\u010digledno pove\u0107ana dva zapadna bastiona pa je malen ostao samo onaj SI. Crkva sv. Kri\u017ea nema nikakvu zasebnu utvrdu, a ispod tlocrta je smje\u0161ten presjek koji prikazuje isto\u010dni dio tvr\u0111ave, dolinu potoka Vrtlina te nasuprotnu vi\u0161u uzvisinu. Tlocrt iz 1700. potvr\u0111uje u glavnim crtama prethodno stanje. Na isto\u010dnoj se kurtini vidi ne\u0161to nalik polukru\u017enom pro\u0161irenju, a oko crkve sv. Kri\u017ea vjerojatno su ostaci bedema s Pasqualinijeva prikaza. U 19. stolje\u0107u utvrda je ve\u0107inski uklonjena, a urbanisti\u010dki nije ostavila gotov nikakve tragove. Od fizi\u010dkih ostataka razabiru se tragova \u0161anca na zapadnoj strani, bedem sa \u0161ancem na SI te flanka i dio JI bastiona kod crkve sv. Kri\u017ea.<\/p>

Utvrda je svoju slabu graditeljsku vrijednost nadokna\u0111ivala ve\u0107om vojnom posadom koja je uspje\u0161no ispunjavala obrambene zadatke. Nakon 17. stolje\u0107a utvrda vi\u0161e ne do\u017eivljava nikakve nadogradnje te nakon gubitka strate\u0161ke uloge tijekom 18. stolje\u0107a po\u010dinje propadati i brzo se razgra\u0111uje uz ljudski i faktor ubrzane izgradnje grada zbog \u010dega je od utvrde ostalo toliko malo da bez povijesnih crte\u017ea se njen izgled ne bi mogao prepoznati niti rekonstruirati u suvremenom gradu.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\tLiteratura:<\/strong><\/span>\n