{"id":1815,"date":"2020-03-29T20:25:09","date_gmt":"2020-03-29T18:25:09","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?page_id=1815"},"modified":"2022-07-05T15:36:17","modified_gmt":"2022-07-05T13:36:17","slug":"varazdin","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/varazdin\/","title":{"rendered":"Vara\u017edin"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Vara\u017edin<\/span><\/font><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Slavonian Frontier<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Author:<\/strong> Nikola Ostoj\u010di\u0107
(\u00a92019.)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Vara\u017edin<\/strong> \u2013 Stari grad Vara\u017edin smje\u0161ten je u sredi\u0161tu dana\u0161njega grada i predstavlja njegov najzna\u010dajniji i najprepoznatljiviji spomenik. Kompleks Starog grada, predstavlja umjetni\u010dko i graditeljsko dostignu\u0107e renesansne obrambene arhitekture 16. stolje\u0107a. Ono obuhva\u0107a utvrdu tj. dvorac Stari grad, nekada\u0161nju \u017eitnicu (oru\u017earnicu) s ju\u017ene strane, ulaznu kulu s lan\u010danim mostom na JI uglu te \u0161iroki o\u010duvani pojas zemljanih bedema i grabi\u0161ta uokolo. Na mjestu dana\u0161njeg Starog grada ranije je stajala stara tvr\u0111ava u kojoj su stanovali vara\u017edinski plemenski \u017eupani (castrum comitis) koja je bila djelomi\u010dno kamena romani\u010dka gra\u0111evina datiraju\u0107i iz 11. ili 12. stolje\u0107a. U 15. stolje\u0107u ima oblik srednjovjekovne utvrde, pribli\u017eno sli\u010dnog tlocrta kao i danas, s \u010detvrtastim kulama na stranama i kao \u010detvrtastom glavnom obrambenom kulom kao najdominantnijom to\u010dkom. Za vrijeme modernizacije u 16. stolje\u0107u pregra\u0111uje se unutra\u0161njost glavne obrambene kule i grade se prostrane kru\u017ene kule, koje prikazuju fortifikacijski karakter stolje\u0107a u kojem nastaju svojim kru\u017enim oblikom i strijelnicama za vatreno oru\u017eje. Tada se grade i zemljani bastioni, a u jarke se pu\u0161ta voda te \u010ditav kompleks dobiva izgled wasserburga. Dana\u0161nji stari grad u osnovi je goti\u010dka gra\u0111evina pregra\u0111ivana vi\u0161e puta, a nakon prestanka opasnosti pretvorena je u stambenu rezidenciju koja se danas koristi za potrebe Gradskog muzeja. \u017eitnicu koristi Dr\u017eavni arhiv u Vara\u017edinu. Stari grad je gra\u0111evina nepravilna i izdu\u017eena tlocrta s kulama kru\u017ene osnove i glavnom \u010detvrtastom goti\u010dkom kulom te unutarnjim dvori\u0161tem. Obnova je izvr\u0161ena izme\u0111u 1983. i 1989., a kasnije je obnovljena i ulazna kula s lan\u010danim mostom 1990-ih.<\/p>


Utvrde koje su obuhva\u0107ale vlastelinski grad (burg) i utvrdu oko naselja u 16. stolje\u0107u dobivaju nova obilje\u017eja. Kada je Ungnad I. 1543. dobio grad odmah je zapo\u010dela obnova. Idu\u0107e godine radovi su ve\u0107 u tijeku, a vodi ih dellAllio te se istodobno radilo na gradu i na utvrdama naselja. Grad je osuvremenjen, a sve je opasano zemljanim bastionima i bedemima. Novo stanje mo\u017ee se i\u0161\u010ditati iz podataka kao onih iz 1557. Izgleda da je obnovljen i dovod vode iz Drave, a briga oko opskrbe vodom i te\u0161ko\u0107e s obi\u010dno nedovoljnim dotokom traju 16. i 17. stolje\u0107e. Popravljanje tj. odr\u017eavanje bastiona, bedema, \u0161an\u010deva i zidova traje do druge polovice 18. st. da bi po\u010detkom sljede\u0107eg bili uklonjeni bedemi oko naselja. Prvi prikaz bastionskih utvrda je crte\u017e D. Specklina iz 1568. Va\u017ean je jer prikazuje novopodignute utvrde te stoga \u0161to je datiran. Podjednako stanje ponavlja se u vara\u017edinskim prikazima sljede\u0107ih desetlje\u0107a i stolje\u0107a \u0161to potvr\u0111uje vjerodostojnost Specklinovog rada te da na utvrdama nije bilo promjena. Prikaz daje utvrde oko naselja kvadratnog oblik, uza zidove po svemu sude\u0107i zemljane bedeme, a du\u017e stranica i na uglovima starije okrugle kule. Jedan je manji bastion na isto\u010dnoj stranici, a ve\u0107i su bastioni obuhvatili okrugle kule na JZ i JI uglu naselja. Na SZ uglu naselja zasebnu cjelinu, citadelu, predstavlja osuvremenjen vlastelinski grad i bedemi oko njega. U sredi\u0161tu se prepoznaju rondeli i krila \u0161to i danas stoje, okru\u017eeni pojasom u koji pristi\u017ee voda. Ti su dijelovi za\u0161ti\u0107eni \u0161irokim bedemima, s bastionima na uglovima. Prema naselju se proteze jo\u0161 jedan bedem s bastionima, pred kojim je opet prostor opskrbljivan vodom. Pred sjevernim zidom naselja dignut je dug bedem, s velikim bastionom na svome SI zavr\u0161etku. Spomenuti dijelovi su preko \u0161anaca me\u0111usobno povezani mostovima. Kako je ve\u0107 spomenuto, kasnije ne dolazi do modifikacije vara\u017edinskih utvrda \u0161to potvr\u0111uje kasniji Stierov prikaz kao i oni kasniji. Jedino se mo\u017ee zapaziti povezivanje bedema citadele u jedinstven prsten. Do danas su bedemi i bastioni oko vara\u017edinskog vlastelinskog grada velikim dijelom o\u010duvani. Postoje jo\u0161 volumeni triju bastiona (SI, SZ, JZ) s kurtinama te prostori \u0161an\u010deva s obje strane bedema. O\u010duvan je i bedem s isto\u010dne strane, dok su bedemi i \u0161an\u010devi na ju\u017enoj strani ve\u0107im dijelom nestali pod kasnijom izgradnjom. Ipak se na tlocrtu dana\u0161njeg grada mogu razabrati tragovi nekada\u0161njih utvrda vlastelinskoga grada na JI strani. Dana\u0161nje glavne ulice jasno prate granice povijesnog naselja, neko\u0107 okru\u017eenog srednjovjekovnom, a potom bastionskom utvrdom.<\/p>


Vara\u017edin je primjer srednjovjekovnog nizinskog utvr\u0111enog grada nepravilnog izdu\u017eenog tlocrta. Iz 16. stolje\u0107a, kada pripada Celjskima, potje\u010de \u010detverokutna kula. Kasniji vlasnici su do 1526. Ivan Vitovac, Ivani\u0161 Korvin, B. Frankopan i Juraj Brandenbur\u0161ki, a do 1543. S. Bathory i L. Pekrija. Sredinom stolje\u0107a, kada je Ungnad I. vlasnik burga, on je pove\u0107an i pregra\u0111en u renesansni wasserburg opkoljen kulama, vodom i zemljanim bedemima. Godine 1585. grad posjeduje obitelj Erdody, a od 1925. u njemu je gradski muzej.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\tLiteratura:<\/strong><\/span>\n