{"id":1838,"date":"2020-03-30T00:07:42","date_gmt":"2020-03-29T22:07:42","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?page_id=1838"},"modified":"2022-07-05T15:38:25","modified_gmt":"2022-07-05T13:38:25","slug":"legrad","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/legrad\/","title":{"rendered":"Legrad"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Legrad<\/span><\/font><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Slavonian Frontier<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Author:\u00a0<\/strong>Nikola Ostoj\u010di\u0107
(\u00a92019.)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Legrad<\/strong> \u2013 Najstariji spomen utvrde Legrad nalazimo u Tripartitum regni Hungarie<\/em> iz 1567. godine kada car Maksimilijan II. nala\u017ee da svi Me\u0111imurci podi\u017eu tvr\u0111avu Legrad grofa Zrinskog. Jo\u0161 je Zrinski 60-ih godina 16. stolje\u0107a zapo\u010deo u sklopu Me\u0111imurja graditi Legrad na utoku rijeke Mure u Dravu, a sin Juraj je izgradnju zavr\u0161io nakon pogibije oca prilikom opsade Sigeta.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"Legrad\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kretanje broja kraji\u0161kih vojnika u utvrdi Legrad<\/strong><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Glavni motiv gradnje utvrde bio je Osmanlijama otvoren put na zapad \u0161to je direktno ugrozilo Me\u0111imurje zbog \u010dega Juraj IV. Zrinski spomenute 1567. gradi prakti\u010dno novu, velebnu utvrdu u najisto\u010dnijem dijelu vlastelinstva, u Legradu koji \u0107e postati sjedi\u0161te Me\u0111imurske ili Legradske kapetanije te ujedno sto\u017eer vo\u0111enja obrane. Utvrdu ve\u0107 sljede\u0107e 1568. godine testira Skender-beg s 4000 vojnika iz Po\u017eege, ali bez uspjeha. Utvrda u Legradu modernizira se 1570. godine kada je nastao u tlocrtu kvadratan ka\u0161tel s polukru\u017enim kulama. Godine 1572. kapetan Legrada, Juraj Zrinski, raspola\u017ee s posadom od 150 konjanika i 50 trabanata te s njima upada u osmanski dio Slavonije. Godine 1581. poplave o\u0161te\u0107uju legradsku tvr\u0111avu, no utvrda se kroz svoju povijest kao i tada, obnovila i nadogradila. Tvr\u0111ava je krajem 16. stolje\u0107a prema Jenu Halleru prema brojnosti bila jedna od ja\u010dih na granici dvaju imperiju s oko 200 stacioniranih mu\u0161ketira i 20 topova uz velik broj konja. Jedan od prvih poznatih zapovjednika bio je Johann (Ivan) von Keiserstein. Ve\u0107 1639. na Ledentuovu prikazu se vidi isto stanje sa zapada. U prednjem planu crte\u017ea je rije\u010dni rukavac kojim plovi \u010damac s vesla\u010dem, a iza njega je zemlji\u0161te pred tvr\u0111avom na kojem su dva pje\u0161aka i pet konjanika. Put do tvr\u0111ave vodi kroz dvostruki red palisada do samih ulaznih vrata nad kojim je stra\u017earnica s krovi\u0161tem. Tvr\u0111avski zidovi su od kamena s kruni\u0161tima i otvorima za vatreno oru\u017eje. Na uglovima su poligonalne natkrivene drvene kule s otvorima za topove. Iza zida tvr\u0111ave naziru se krovovi i kupola neke gra\u0111evine. Do vanjskog reda palisada je nekoliko ku\u0107a u podgra\u0111u. U stra\u017enjem planu vedute su bre\u017euljci. Dobro stanje prikazuje se i na veduti iz 1660. godine \u0161to svjedo\u010di o odr\u017eavanju, a u vrijeme pada Kani\u017ee ratna zbivanja upravo su i uvjetovala stalne popravke tvr\u0111ave zbog njene va\u017enosti. Na tlocrtu Giovannija Giuseppea Spalle koji nastaje nakon Zrinskih (druga pol. 17. st.) pojavljuje se nova utvrda nazna\u010dena kao kvadrat s razmjerno velikim i \u0161iljatim bastionima na uglovima. Okru\u017een je \u0161an\u010devima punjenim vodom iz Drave. U legendi stoji kako je stari ka\u0161tel u sredi\u0161tu obnovljen, a \u010detiri bastiona su postavljena oko njega za\u0161tite radi. Utvrda je le\u017eala izme\u0111u Mure i Drave, nedaleko od njihovih sutoka. Drava kasnije mijenja svoj tok pa danas protje\u010de sjeverno, a ne ju\u017eno od Legrada. Oko bastionske utvrde i legradskog naselja tekao je obrambeni pojas sastavljen od bedema s palisadom i \u0161ancem. Izme\u0111u ostalih opisa i tlocrta, Evlija \u010celebija donosi poseban u kojem navodi sljede\u0107e: \u201eTo je \u0161estougaona gra\u0111evina, tvr\u0111a kao da ju je gradio \u0160eddad. Smje\u0161tena je na prostranom i lijepom polju. Opkop joj je veliki ponor. Sa svih sedam tabija, koje su kao Aleksandrov zid, opali\u0161e u \u010dast Zrinskog hiljadu topova, tako da se i zemlja i nebo zatreso\u0161e. Sve zidove okiti\u0161e crvenom prankoja-\u010dohom. Na sve tabije i na sve stubove la\u0111a prikova\u0161e po jedan jarbol, a na vrh jarbola izvjesi\u0161e plandira-zastave koje vrijede po deset hiljada gro\u0161a, te tako na razne na\u010dine zakiti\u0161e i ukrasi\u0161e grad. Sa svih crkava odjekivao je na sve strane glas zvona. Sva je vojska iza\u0161la na do\u010dek bana. Padali su ni\u010dice kao da sed\u017eu \u010dine. \u010covjeku se mozak opijao od mirisa aloe,ambre i tamjana, \u0161to se razvijahu iz zlatnih i srebrenih kadionica po ulicama. Herceg-ban ode u svoj dvor u gradu. Nas smjesti\u0161e u neku pala\u010du. Odatle odoh na gozbu koju priredi\u0161e prvaci varo\u0161i. Svakome je dato toliko jela i nesretnog vina da se nijedan nije mogao dr\u017eati na nogama. Svi su bili pijani. U Legradu ima mnogo vinograda i ba\u0161\u010da. Varo\u0161 je vrlo napredna, lijepa i \u010dista. Imaju jedanaest crkava koje su u dobrom stanju i lijepo ukra\u0161ene. Na tornjevima su im kri\u017eevi od \u010dista zlata. U gradu ima jedan kapetan i sedam hiljada vojnika. I ovdje djevojke i nevjeste sjede posve otkrivene u du\u0107anima i trguju. Taj je pojas mjestimice imao trokutne istake.\u201c Osim \u0161to se dakle vidi neupitna modernizacija u odnosu na 1572., jasno se vidi i pomicanje rije\u010dnih tokova uslijed poplava, a jedna takva je 1710. pomaknula dravsko korito pa se naselje na\u0161lo na slavonskoj obali Drave. Sredinom 18. stolje\u0107a utvrda je u ru\u0161evinama te se do danas nisu o\u010duvali nikakvi tragovi. Josip Bedekovi\u0107 tako navodi da su 1752. uz granicu od Legrada do Murskog Sredi\u0161\u0107a podignuti \u010dardaci i kule te je naseljen narod oslobo\u0111en od davanja kako bi sudjelovao u obrani. Bedekovi\u0107 navodi \u010detiri vojvodstva, Kotoribu, Kri\u017eovec, Dekanovec i Gori\u010dan kojima upravlja kapetan iz Legrada. Bedekovi\u0107 iste godine navodi kako je vidio Legrad u ru\u0161evinama. Smje\u0161tena je u samom uglu Me\u0111imurja, a imala je ulogu za\u0161tite od turskih provala s istoka s ostalim ovda\u0161njim utvrdama Zrinskih. Oblik i veli\u010dinu odredio je stariji drveni ka\u0161tel, oko kojega su uspostavljeni bedemi i bastioni. Stvorena je mala bastionska utvrda kojoj je vi\u0161e sigurnosti od njezine veli\u010dine pru\u017eao smje\u0161taj me\u0111u vodotocima.<\/p>

Vojnom utvrdom i poveljnim trgovi\u0161tem u Legradu upravljali su kapetani, a prvi takav bio je Pavao Ratkaj (Ratkay Pal) 1545., a nakon \u010dega Ladislav \u010canji 1551., od 1661. do 1663. Andrija Horvat (Horvath Andras), 1664. i 1665. Farka\u0161 Ki\u0161 (Kiss Farkas), 1666. \u0110uro Seljan (Selley Gyorgy), 1671. \u0110uro Cindori (Cindery Gyorgy), 1677. FanjoKarvalj (Karvally Ferenc) te 1691. Ladislav Na\u0111 (Nagy Laszlo).<\/p>

Legrad se u kontekstu 16. stolje\u0107a u po\u010decima spominje kao mjesto gdje \u0107e prelaziti i prevoziti se mno\u0161tvo hrvatskih izbjeglica. O tome svjedo\u010di povelja Ferdinanda 10. 1. 1537. kojom dopu\u0161ta Ivanu Salaju i Ga\u0161paru Ernu\u0161u \u010cakove\u010dkom da na Muri izmeu svojih posjeda Legrada i Dubrave sagrade most na la\u0111ama za transport izbjeglica koji odlaze u sigurnije predjele zapadne Ugarske zbog osmanskih proboja. Legrad se spominje i u vezi Sabora u Brucku na Muri 1578. kao dio popisa koje treba graditi. On po\u010dinje od Kani\u017ee pa preko Drave sve do Legrada na Dravi. Izme\u0111u Mure i Drave, Legrad je podigao Nikola Zrinski, me\u0111utim samo mjesto na kojem je utvrda podignuta bila je nesigurna zbog toka rijeke Drave koja je bio vrlo promjenjiv \u0161to je spre\u010davalo izgradnju sigurnije utvrde. Poslanici zato tra\u017ee bolji polo\u017eaj i nalaze ga pola milje od Legrada, kod Dubrave, gdje je bilo dovoljno mjesta za nizinsku dr\u017eavu za\u0161ti\u0107enom Dravom. Legrad se spominje i u izvje\u0161taju iz 1581. godine kada poslanici unutarnjoaustrijskih pokrajina donose podatke vezane uz izvje\u0161taj od prethodne godine. Tako za Legrad govore kako je na vratima dravskog otoka <\/em>klju\u010dna utvrda tog dijela Podravine zbog veze sa susjednim utvrdama preko Drave u Ugarskoj, Szakanju, Sigetu i Breznici. Iz tog razloga njegova obrana ne smije biti napu\u0161tena te se daje prijedlog da se polo\u017eaj u\u010dvrsti nabijanjem drvenih balvana u dravsku obalu, ali bi on bio skuplji nego izgradnja novog ka\u0161tela na boljem polo\u017eaju. Zato se ponavlja rje\u0161enje gradnje ka\u0161tela u Dubravi.<\/p>

Srednjovjekovna utvrda oslanjala se na mo\u010dvarni dravski poloj kao osnovni strate\u0161ki element. Izgra\u0111eni su zemljani bedemi, na kojima su postavljene hrastove i akacijske palisade, a oko bedema produbljeni su opkopi povezani s rukavima Drave. Nacrti ili detaljniji opisi te stare utvrde nisu o\u010duvani. Kada su Zrinski 1546. stupili u posjed Me\u0111imurja ve\u0107 je prijetila osmanska opasnost s istoka. Zato Nikola \u0160ubi\u0107 Zrinski po\u010dinje s obnovom utvrde \u0161to \u0107e nastaviti njegov sin Juraj. Prema tlocrtu iz 1572. vidi se kako je utvrda \u010detvrtasti prostor, zatvoren palisadama, a na kutovima ima kru\u017ene bastione. Na zapadnoj strani zida su jedina vrata, do kojih se s kopna dolazi drvenim pokretnim mostom.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\tLiteratura:<\/u><\/strong>\n