{"id":1871,"date":"2020-03-30T00:52:19","date_gmt":"2020-03-29T22:52:19","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?page_id=1871"},"modified":"2022-07-05T15:38:52","modified_gmt":"2022-07-05T13:38:52","slug":"varazdinske-toplice","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/varazdinske-toplice\/","title":{"rendered":"Vara\u017edinske Toplice"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Vara\u017edinske Toplice<\/span><\/font><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Slavonian Frontier<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Author:\u00a0<\/strong>Nikola Ostoj\u010di\u0107
(\u00a92019.)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Vara\u017edinske Toplice<\/strong> \u2013 Gradi\u0107 smje\u0161ten na krajnjem sjeveroistoku zagorja. Prostire se po sedrenim terasama uz ju\u017enu padinu Topli\u010dke gore koje se uzdi\u017eu iznad kotline kojom te\u010de Bednja prema Podravini na nadmorskoj visini oko 200m. Ako bismo gledali danas, ovaj ka\u0161tel smjestio bi se neposredno uz dana\u0161nju \u017eupu crkve sv. Martinu u samom centru grada.Vara\u017edinske toplice bile su sjedi\u0161te velikog vlastelinstva Zagreba\u010dkog kaptola u dolini srednjeg toka Bednje.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"Vara\u017edinske\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kretanje broja kraji\u0161kih vojnika u Vara\u017edinskim Toplicama<\/strong><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Na jednoj od sedrenih terasa u gornjem dijelu suvremenog naselja Zagreba\u010dki kaptol je sagradio utvrdu oko tre\u0107e \u010detvrtine druge polovice 14. st. u svrhu za\u0161tite istoimenog vlastelinstva. U dokumentima ka\u0161tel nalazimo 1376. kao ka\u0161tel protiv \u010dije se gradnje buni topli\u010dki \u017eupan. Sve do 17. st. nemamo informacije o izgledu utvrde, no tada je ona tro\u0161na i zastarjela zbog \u010dega ju Zagreba\u010dki kaptol 1617. obnavlja i pro\u0161iruje u tolikoj mjeri da se u izvorima vi\u0161e ne biljezi kao ka\u0161tel, ve\u0107 kao tvr\u0111ava (arcis Toplicensis<\/em>). Upravo su ratovi s Osmanlijama tijekom 16. i 17. stolje\u0107a \u201ezaslu\u017eni\u201c za utvrde oko samog ka\u0161tela koje su znatno pove\u0107ane te se grade jo\u0161 dvije nove kule, jedna na isto\u010dnoj, druga na zapadnoj strani, dok su oko utvrda iskopani jarci i podignuti nasipi. Utvrda je imala tri ugaone kule i jedan ulaz u sredini sjeverne strane, a izme\u0111u kula i crkve tekao je visok zid s dvostrukim nizom pu\u0161karnica na kojemu je s unutarnje strane stajao drveni obrambeni hodnik u koji se prilazilo iz kula. Po\u010detkom 16. stolje\u0107a dogra\u0111en je uz ovaj jo\u0161 i drugi unutarnji zid pa je tako nastalo vi\u0161e prostorija stanovanje i spremi\u0161ta, koje su imale drvene stropove. Pokretna vojska koja je dr\u017eala stra\u017ee po gorama, putovima, rije\u010dnim prijelazima te prenosila po\u0161tu bila je sastavljena od 150 konjanika i 176 pje\u0161aka. Konjanici su boravili izme\u0111u Vara\u017edina i Rakovca, a pje\u0161aci, haramije u Toplicama, Remetincu, Apatovcu i Topolovcu. Utvrda je zadnji put je obnavljanja zbog osmanske prijetnje 1695. usred Be\u010dkog rata (1683. \u2013 1699.) o \u010demu svjedo\u010di natpis iznad glavnog ulaza u ka\u0161tel, da bi sredinom narednog stolje\u0107a bila dovr\u0161ena barokna pregradnja u rezidenciji kaptolskog upravitelja topli\u010dkog vlastelinstva pod nazivom Stari grad. Time se ka\u0161tel transformirao u barokni dvorac, a nakon ru\u0161enja nasipa i zatrpavanja jaraka u 18. st. potpuno nestaje srednjovjekovni fortifikacijski karakter. Nakon barokne pregradnje, ona dobiva kona\u010dni izgled jednokatne pala\u010de s tri krila, tlocrtno u obliku slova U, koja je s juga zatvorena \u017eupnom crkvom sv. Martina. Ka\u0161tel je izvorno gra\u0111en kamenim blokovima, a kasnije su pregradnje izvedene opekom. \u00a0Dana\u0161nji izgled dobiva u 19. st. historicisti\u010dkom obnovom koja ve\u0107im dijelom negira njegovu dotada\u0161nju obrambenu arhitekturu. Tako je do\u010dekala i II. svjetski rat u kojem stradava 1943. da bi poslije rata bila obnovljena, a 1949. u u nju je smje\u0161ten dana\u0161nji Zavi\u010dajni muzej Vara\u017edinske Toplice. Stari grad je uz manje prekide bio pod upravom Zagreba\u010dkog kaptola te je kompleks sa\u010duvan odli\u010dno unato\u010d brojnim pregradnjama koje su poni\u0161tile prethodne gra\u0111evinske faze.<\/p>

Utvrda se nalazi u samom sredi\u0161tu grada, na duga\u010dkoj i uskoj trokutastoj sedrenoj terasi vrhom okrenutim istoku. Sa zapadne i ju\u017ene strane ome\u0111ena je strmim padinama, tako da je pristup bio najlak\u0161i sa sjeverne strane koja je ujedno i najutvr\u0111enija u kompleksu o \u010demu svjedo\u010de \u010detiri kule. Cijeli kompleks pru\u017ea se smjerom zapad-istok oko 111m, dok mu najve\u0107a \u0161irina u smjeru sjever-jug iznosi 46m. Topli\u010dki grad je kao i ve\u0107ina zagorskih utvrda nastao kroz nekoliko razvojnih faza. Najstariji i najbolje o\u010duvani dio je unutra\u0161nja utvrda ili jezgra nepravilnog trapezastog tlocrta duga\u010dka u pravcu zapad \u2013 istok 44m i \u0161iroka u pravu sjever-jug 46 m. Sastoji se od jednokatnog dvorca \u010dija baroknim arkadama rastvorena krila zatvaraju sa sjeverne, zapadne i isto\u010dne strane manje unutra\u0161nje dvori\u0161te istog oblika, dok ga s ju\u017ene strane ome\u0111uje barokizirana kasnogoti\u010dka \u017eupna crkva sv. Martina. Od nekada\u0161njih obrambenih instalacija jezgre sa\u010duvani se sjeverni te manje zapadni i isto\u010dni bedemi, dvije masivne kule kvadratnog tlocrta u SI i SZ uglu kompleksa, a mogu\u0107e jo\u0161 jedna manja na ju\u017enom zavr\u0161etku isto\u010dnog krila, danas vidljiva kao manji aneks tog krila te velika ulazna kula pravokutnog tlocrta, podignuta posred sjevernoga bedema. Do polovice 18. st. vratima ulazne kule pristupalo se pokretnim mostom preko obrambenog nasipa i grabe kroz koji se u slu\u010daju potrebe kanalima dovodila termalna voda iz nedalekog izvora. Navodi se da je cijeli kompleks bio opasan obrambenim nasipom i jarkom, ali zbog konfiguracije terena izglednije je da su se oni nalazili samo ispred njegove sjeverne fronte te uz zapadni i isto\u010dni ugao kompleksa, odnosno na onoj strani utvrde odakle je neprijatelj ratnim spravama mogao najlak\u0161e pristupiti bedemima. Neovisno o veli\u010dini i izgledu tih fortifikacija one su postojale do 1752.\/3. kada su pri baroknoj obnovi uklonjene. Sude\u0107i prema kaptolskim inventarima topli\u010dkog Starog grada iz 16. i 17. st. te katastarskom nacrtu iz 1861. najstariji stambeni dio jezgre bio je sjeverno krilo u kojem se 1642. nalazila soba ili komora za skladi\u0161tenje ratnog materijala i oru\u017eja, ka\u0161telanov stan na prvom katu ulazne kule, nekoliko manjih soba lijevo i desno od njega te podrumske prostorije, od kojih se dvije navode kao gornja i donja tamnica. Sude\u0107i po dana\u0161njem stanju, vrlo je izgledno da se prvobitni rezidencijalni dio topli\u010dke utvrde sastojao od stambenih prostorija u gornjim katovima kula te u manjim stambenim krilima stisnutim izme\u0111u njih, a oslonjenim na unutra\u0161nje lice sjevernog bedema. S isto\u010dne strane na jezgru se naslanja vanjska utvrda, sjeverni i ju\u017eni bedemi koje opasavaju veliko unutra\u0161nje dvori\u0161te u obliku nepravilnog trokuta vrhom prema istoku. U isto\u010dnom vrhu trokuta je kvadratna kula (basta ad orientem<\/em>), dimenzijama i oblikom gotovo identi\u010dna ugaonim kulama jezgre, koja je po\u010detkom 18. st. pregra\u0111ena u stambenu gra\u0111evinu i ponovno adaptirana u prvoj polovici 20. st. U kasnijim pregradnjama utvrde, sjeverni bedem u cijelosti je poru\u0161en te je tamo podignuta zgrada \u201eNovog zdanja\u201c, jedna od zgrada lje\u010dili\u0161nog hotela u kojoj su danas banka i kino, dok se ju\u017eni polukru\u017eni bedem sa\u010duvao u cijelosti u du\u017eini. Poslije je na njemu podignuta manja polukru\u017ena gra\u0111evina sa stanovima kaptolskih slu\u017ebenika.<\/p>

Topli\u010dki Stari grad svrstava se u skupinu visinskih plemi\u0107kih gradova ka\u0161telne osnove (srednjoeuropski ka\u0161tel), koji se grade za za\u0161titu naselja tijekom kasnog srednjeg vijeka (13.-15. st.) u razdoblju kasne gotike, a koji je tijekom 16. st. bio znatno pregra\u0111en i pro\u0161iren u duhu renesansnog obrambenog graditeljstva.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Literatura:<\/u><\/p>\n