{"id":2484,"date":"2020-06-30T22:56:06","date_gmt":"2020-06-30T20:56:06","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?page_id=2484"},"modified":"2022-07-05T15:41:19","modified_gmt":"2022-07-05T13:41:19","slug":"konjscina-selnica","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/konjscina-selnica\/","title":{"rendered":"Konj\u0161\u010dina (Selnica)"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Utvrda Konj\u0161\u010dina (Selnica)<\/span><\/font><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Pozadina Slavonske krajine<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Author:<\/b> Filip \u0160imunjak
(\u00a92020.)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Utvrda Konj\u0161\u010dina (jo\u0161 nazivana i utvrda\/ka\u0161tel Selnica te Stari grad Konj\u0161\u010dina) primjer je nizinske utvrde kasnosrednjovjekovne i ranonovovjekovne arhitekture, tj. rije\u010d je o utvrdi koja u sebi ima ukomponirane goti\u010dke, ali i renesansne elemente fortifikacije, \u0161to je \u010dine izuzetno posebnom utvrdom hrvatskog povijesnog prostora. Utvrda se smjestila u srcu Hrvatskog zagorja, neposredno uz dana\u0161nje mjesto Konj\u0161\u010dina, koje se u povijesti (prije nego je ime utvrde \u201epreuzelo\u201c naziv mjesta) naziva Selnica, po istoimenom potoku koji i danas te\u010de pored utvrde.<\/p>

Konj\u0161\u010dina je imala veoma buran \u017eivot, usprkos \u010dinjenici da zapravo (uz par izuzetnih primjera) nikada nije bila na prvoj crti obrane habsbur\u0161kih zemalja. Buran \u017eivot nastavila je i nakon kraja osmanske ugroze \u2013 primjerice, po\u010detak 20. stolje\u0107a do\u010dekala je kao skladi\u0161te zagreba\u010dkog biskupa. Interes za istra\u017eivanjem ove utvrde postoji ve\u0107 od po\u010detka 20. stolje\u0107a, a sam po\u010detak ve\u017eemo uz za\u010detnika hrvatske burgologije i \u010dovjeka koji je pokazao veliku ljubav za utvrde Hrvatskog zagorja, povjesni\u010dara Gjuru Szabu (\u0110uri Szabu) koji se u \u010dak tri svoja djela dotaknuo Konj\u0161\u010dine. Kronolo\u0161ki rije\u010d je o sljede\u0107im djelima: Spomenici kotara Krapina i Zlatar (1914. godina), Sredovje\u010dni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji (1920. godina) te Kroz Hrvatsko zagorje (1940. godina). Zahvaljuju\u0107i Gjuri Szabi i vremenskom rasporedu ovih djela mo\u017eemo to\u010dno pratiti \u0161to se s utvrdom doga\u0111alo u periodu prve polovice 20. stolje\u0107a \u2013 iako bi bilo to\u010dnije re\u0107i da mo\u017eemo pratiti njeno postepeno propadanje.<\/p>

U dana\u0161nje vrijeme interes za utvrdom raste, te je ona po\u010detkom 21. stolje\u0107a do\u017eivjela i djelomi\u010dnu renovaciju, iako valja odmah napomenuti da je dana\u0161nji izgled utvrde tek sjena njenog nekada\u0161njeg izgleda. Upravo je i to bio jedan od motiva za pisanje ovog rada, predstaviti utvrdu u njenom nekada\u0161njem sjaju, a to je uvelike omogu\u0107eno arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima koja se vode od kraja pro\u0161log stolje\u0107a te radovima proiza\u0161lim iz tih istra\u017eivanja.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

1. Vlasnici utvrde<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Prije nego se pozabavimo samom utvrdom i njenom povijesti potrebno je sagledati koje su obitelji vladale Konj\u0161\u010dinom u povijesti. Prva i najva\u017enija obitelj je plemenita obitelj Konjskih, po kojoj \u0107e i samo mjesto dobiti ime. Upravo su Konjski zaslu\u017eni za izgradnju utvrde Konj\u0161\u010dina. Prema dostupnim podacima ne znamo sa sigurno\u0161\u0107u podrijetlo ove obitelji, a prvi poznati \u010dlan obitelji nam je Mihovil\/Mihael, plemi\u0107 rodom iz Rovi\u0161\u0107anske \u017eupanije.[1]<\/a> Kako se u Rovi\u0161\u0107anskoj \u017eupaniji tijekom 13. i 14. stolje\u0107a spominje grad i posjed Konjska[2]<\/a> izvjesno je da je obitelj Konjski dobila ime upravo prema tom posjedu. Godine 1275. Ladislav IV. daruje \u010desticu zemlje na posjedu Konjska knezu Bachaleru (Bogdanu), a u oporuci ovoga kneza prvi se put spominje Mihovil, kao zaru\u010dnik Bogdanove k\u0107eri Elizabete.[3]<\/a> U toj oporuci Mihovil i Elizabeta dobivaju neke posjede, od kojih je za nas najva\u017eniji posjed Sveti Dominik kraj Selnice u Zagorju (…possessionem meam. scilicet sanctum Dominicum in Zegeria iuxta Scelniche<\/em>…) \u2013 \u00a0posjed kojim \u0107e Konjski zakora\u010diti u Hrvatsko zagorje \u2013 te posjed Konjska. Mihovil i Elizabeta o\u010dito su imali samo jednog sina, Jakoba Mla\u0111eg (Jacobus Pervus<\/em>) za kojeg znamo iz nekoliko isprava izme\u0111u 1312. i 1331. godine. Jakob je imao dvojicu sinova, starijeg Dominika i mla\u0111eg Petra, a Dominik je prvi \u010dlan obitelji koji u titulaciji, iako ne uvijek, nosi dodatak \u201eod Konjske\u201c.[4]<\/a> Dominik \u0107e od kralja Ludovika I. dobiti posjed Selnica 1345. godine, a to saznajemo iz potvrde listine koju je kralj izdao 13. listopada 1348. godine.[5]<\/a> Izgleda kako Dominik nije imao previ\u0161e interesa za udaljene posjede u Zagorju te je zamijenio dio posjeda oko Selnice kako bi pove\u0107ao posjede oko mati\u010dnog podru\u010dja uz Konjsku. Budu\u0107i da je trgovinom umanjio posjed Selnica on je u jednom trenutku sjedinjen sa starijim posjedom koji je dobio njegov djed (Sveti Dominik kraj Selnice) u jedinstveni posjed Selnica-Sveti Dominik (Zelnycha Zenth-Domankus<\/em>).[6]<\/a><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Dominikovi nasljednici vodili su borbe oko novog posjeda \u2013 najprije su njegovi sinovi, Ladislav i Nikola, morali posjed braniti od kralja Sigismunda Luksembur\u0161kog, ali su na kraju dobili potvrdu posjeda 1410. godine. Novi problemi uslijedili su u vrijeme Dominikovih unuka i Ladislavovih sinova, Bla\u017ea i Petra. Oni su \u00a01423. godine izgubili posjed Selnica-Sveti Dominik u korist obitelji Celjski, no u kona\u010dnici im je posjed vra\u0107en 1437. godine po nalogu kralja Sigismunda.[7]<\/a>\u00a0Petar \u0107e imati dvojicu sinova, Ivana i Kristofora, koji su nam va\u017eni jer njima\u00a0godine 1477. kralj Matija Korvin izdaje dozvolu da pobolj\u0161aju utvr\u0111enje svoje drvene utvrde na posjedu Selnica.[8]<\/a>\u00a0Dozvola je gotovo sigurno izdata zbog opasnosti od Osmanlija koji od pobjede kod Varne 1444. godine sve rapidnije napreduju prema unutra\u0161njosti jugoisto\u010dne Europe. Va\u017ena informacije je kako o\u010dito u to vrijeme ve\u0107\u00a0postoji drvena utvrda\u00a0koju bra\u0107a \u017eele\u00a0zamijeniti kamenom utvrdom, tako da mo\u017eemo re\u0107i da ve\u0107 negdje u prvoj polovici 15. stolje\u0107a postoji utvrda na prostoru Selnica, a koju \u0107e prema po\u010detku 16. stolje\u0107a zamijeniti nova kamena utvrda. Tri godine ranije, 1474. godine, bra\u0107a od kralja dobivaju dozvolu za odr\u017eavanje tjednog sajma na posjedu Selnica-Sveti Dominik, a ve\u0107 1477. to im je pravo potvr\u0111eno i pro\u0161ireno.[9]<\/a>\u00a0Dobivanje sajamskog privilegija govori nam da na posjedu o\u010dito ve\u0107 postoji neko naselje ve\u0107e od obi\u010dnog sela, a upravo \u0107e u ovom periodu\u00a0fokus obitelji Konjski biti preba\u010den na njihove zagorske posjede\u00a0\u2013 \u0161to je rezultat prodora Osmanlija \u2013 stoga ne \u010dudi da od kralja tra\u017ee sajamski privilegij za Selnicu, po\u0161to im to podru\u010dje postaje novo sredi\u0161te mo\u0107i. Zanimljivo je primijetiti da je po popisu \u017eupa iz 1501. godine \u017eupna crkva Selnice posve\u0107ena sv. Dominiku,\u00a0 koji je tako\u0111er bio za\u0161titnik mati\u010dne \u017eupe obitelji na starom posjedu, dok je 1334. godine \u017eupna crkva posve\u0107ena sv. Nikolu, u \u010demu se tako\u0111er mo\u017ee vidjeti pove\u0107anje va\u017enosti obitelji u selni\u010dkom kraju.[10]<\/a><\/p>

Daljnji uspon obitelji nastavlja se u vrijeme Kristoforovih sinova Jurja i Petra. Oni od kralja Vladislava II. Jagelovi\u0107a dobivaju 1504. potvrdu svih svojih posjeda.[11]<\/a>\u00a0Petar je bio ugledan plemi\u0107 te je o\u010dito radio u interesu kralja i krune, pa mu 21. velja\u010de 1515. godine kralj Vladislav II. izdaje grbovnicu kojom dobiva svoj grb i potvrdu plemstva.[12]<\/a>\u00a0Petra je naslijedio Ladislav, o kojem ne znamo ni\u0161ta vi\u0161e osim imena i podatka da je u njegovo vrijeme obitelj izgubila utvrde Selnica (Konj\u0161\u010dina) i Konjska, istoimene posjede uz utvrde te posjed Su\u0161obreg, koje je negdje oko 1540. godine preuzeo Juraj Vragovi\u0107.[13]<\/a>\u00a0On se prestaje spominjati u popisu dimova (poreznih jedinica) za pla\u0107anje poreza godine 1546. te je u narednom razdoblju Ladislavov sin Mihovil uspio povratiti sve posjede.[14]<\/a>\u00a0Usprkos uspje\u0161nom vra\u0107anju starog obiteljskog posjeda Konjska isti je ubrzo izgubljen zauvijek usred osmanskih osvajanja, te se sada definitivno\u00a0kao jedino sredi\u0161te obitelji na\u0161la utvrda Selnica. U Mihovilovo vrijeme obitelj do\u017eivljava novi procvat te on raznim politi\u010dkim akcijama i obiteljskim vezama pro\u0161iruje posjede Konjskih na dijelove susedgradsko-stubi\u010dkog vlastelinstva \u2013 to\u010dnije do 1584. godine dr\u017eao je ve\u0107 1\/5 vlastelinstva sa sredi\u0161tem u donjostubi\u010dkoj utvrdi.[15]<\/a>\u00a0Veliki ugled potvr\u0111en je statusom ugarskog baruna, kojeg Mihovil dobiva 10. svibnja 1603. godine od zajedni\u010dkog ugarsko-hrvatskog sabora, \u010dime se obitelj uzdi\u017ee s plemi\u0107kog na velika\u0161ki status.[16]<\/a>\u00a0U njegovo vrijeme obitelj je do\u0161la i do posjeda na Gradecu (dana\u0161nja stara jezgra grada Zagreba), to\u010dnije zidane ku\u0107e uz Kamenita vrata. Posjed \u0107e se kasnije pro\u0161iriti i na brani\u010d-kulu uz sama vrata te ostati u obitelji do njenog izumiranja.[17]<\/a><\/p>

Nakon Mihovila stvari nisu ba\u0161 najjasnije u obiteljskom stablu Konjskih. Izvjesni \u010dlanovi obitelji, Mihovil i Petar, dobila su 9. velja\u010de 1647. godine status grofova (1649 wurde die Grafenw\u00fcrde des Michael und Petrus K. im kroat. Landtage publicirt).[18]<\/a>\u00a0Emilij Laszowski u svojim neobjavljenim podacima o genealogiji Konjskih stavlja Mihovila kao sina Mihovila (starijeg), ali ne spominje Petra.[19]<\/a>\u00a0Recentna knjiga\u00a0Stari grad Konj\u0161\u010dina\u00a0navodi kako su oni bra\u0107a i sinovi Mihovila (starijeg) te da je njihov otac imao brata Kristofora, koji je imao sinove Jurja\u00a0 i Ga\u0161para.[20]<\/a>\u00a0Kre\u0161imir Regan stavlja jo\u0161 jednu generaciju izme\u0111u njih i Mihovila (starijeg) te tvrdi da je Mihovil imao dva sina, Karla Kristofora i Jurja Ga\u0161para, te da je Karlo imao sina Petra, a Juraj sina Mihovila, te da su stoga Petar i Mihovil zapravo brati\u0107i, a Mihovil (stariji) im je djed, a ne otac.[21]<\/a>\u00a0S obzirom na to da je Kre\u0161imir Regan prilikom istra\u017eivanja zagreba\u010dkog posjeda nai\u0161ao na dokument o dugu Juraja Ga\u0161para (vidi fusnota 17), vjerojatno je njegova genealogija to\u010dnija, no budu\u0107i da to nije fokus ovog rada nije se ulazilo dublje u problematiku od \u010diste konstatacije da postoje nedosljednosti me\u0111u autorima. Kako god bilo negdje unutar te generacije obitelj Konjski nestaje, tj. ostaje bez mu\u0161kog nasljednika \u2013 dakle negdje u ranim godinama druge polovice 17. stolje\u0107a, a zadnji mu\u0161ki \u010dlan Konjskih nosio je ime Mihovil.<\/p>

Zanimljiv podatak donosi nam Baltazar Adam Kr\u010deli\u0107, koji navodi kako je dobio 1763. godine pismo grofa de Sieciechowa koji pi\u0161e sljede\u0107e:\u00a0… Va\u0161e \u0107e me Gospodstvo u\u010diniti svojim zahvalnim du\u017enikom, ako budete voljni, da mi … javite \u0161to Vam je poznato o obitelji Konszky. Na temelju isprava moram naime vjerovati, da je pokojni grof Petar Konszky, bratuled posljednjeg pokojnog Mihajla(Mihovila), nedvojbeno moj pradjed. Taj je Petar kao pukovnik Ferdinanda III., cara i kralja ugarskog, slavno poginuo u \u0160leskoj u nekom okr\u0161aju sa \u0160ve\u0111anima. Zbog toga ni o njemu ni o njegovu jedincu sinu, tako\u0111er Petru, o pokojnom djedu, nije se dosad u Hrvatskoj na\u0161lo nikakvih podataka … On je zadr\u017eao stari grb svoga roda, na kojem je bijeli konj … na zelenoj livadi, a polovica konja isto tako bijelog nad kacigom, ali je promijenio prezime u Wiesenh\u00fctter ili \u201e\u010cuvar livade\u201c.[22]<\/a>\u00a0Iz ostatka pisma proizlazi da grof u svom posjedu ve\u0107 ima neke dokumente koji potvr\u0111uju podrijetlo te daje to\u010dan opis grba obitelji Konjski. Me\u0111utim ne znamo da li je ovaj podatak to\u010dan ili ne, a jedino \u0161to sa sigurno\u0161\u0107u znamo je kako grof nije uspio dokazati podrijetlo i vratiti posjede.<\/p>

Posjed Selnica-Sveti Dominik nalazio se od druge polovice 17. stolje\u0107a u rukava vi\u0161e obitelji, a ubrzo nakon izumiranja Konjskih dolazi u ruke obitelji \u010cikulini.[23]<\/a>\u00a0Negdje u ovom vremenu, potkraj 17. stolje\u0107a, pored utvrde se podi\u017ee dvorac, tzv. \u201eNovi grad Konj\u0161\u010dina\u201c te dvije gospodarske gra\u0111evine, koje se vide na kartama vojnih izmjera Habsbur\u0161ke Monarhije te na katastarskom planu utvrde i okolice iz godine 1868.[24]<\/a>\u00a0Nakon smrti posljednjeg mu\u0161kog \u010dlana te obitelji, Ivana Franje \u010cikulina, 1746. godine, posjed preko \u017eenske linije (njegove ne\u0107akinje) prelazi u ruke obitelji Sermage. Istovremeno je odlu\u010deno da \u0107e se pokretna imovina posjeda razdijeliti na tri dijela \u2013 izme\u0111u obitelji Sermage, samostana te fonda za misne zaklade. Prilikom te podijele nastao je 11. lipnja 1746. popis inventara koji je izradio plemi\u0107ki sudac Stjepan Bedekovi\u0107, a popis cijelog inventara nedavno je objavljen u knjizi\u00a0Stari grad Konj\u0161\u010dina\u00a0(str. 152 \u2013 195).<\/p>

Godine 1772. utvrda i okolni objekti dolaze pod vlast zagreba\u010dkog biskupa. Ostat \u0107e u vlasni\u0161tvu biskupa (od 1853. nadbiskupa, nakon uzdizanja zagreba\u010dke biskupije na rang nadbiskupije) sve do kraja Prvog svjetskog rata kada ga je novoosnovana Kraljevina SHS nacionalizirala i oduzela. Godine 1914. i 1920. posjed se jo\u0161 uvijek nalazi u vlasni\u0161tvu nadbiskupa prema navodima Gjure Szabe.[25]<\/a>\u00a0U me\u0111uvremenu je 1919. godine zapo\u010delo provo\u0111enje agrarne reforme u Kraljevini te posjed u jednom trenutku oduzet nadbiskupu, a Gjuro Szabo 1940. godine navodi kako je Stari grad:\u00a0Dugo vremena pripadao zagreba\u010dkim biskupima, nu agrarna ga reforma oduzela i sada je prepu\u0161ten propasti …[26]<\/a><\/p>

Danas se utvrda nalazi pod jurisdikcijom Op\u0107ine Konj\u0161\u010dina te je 1997. godine zapo\u010dela obnova utvrde koja traje sve do danas, a u kona\u010dnici bi utvrda trebala biti ure\u0111ena djelomi\u010dno kao muzejski prostor, a djelomi\u010dno kao prostor za predstavljanje proizvoda lokalnih gospodarstava.[27]<\/a><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

2. Povijest utvrde<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kako je ve\u0107 konstatirano kralj Matija Korvin dao je bra\u0107i Kristoforu i Ivanu Konjskom 1477. godine dozvolu da bolje utvrde svoju drvenu utvrdu.[28]<\/a>\u00a0Kada se kretalo s arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima bilo je logi\u010dno za pretpostaviti kako se drvena utvrda nalazila na istom mjestu kao i kamena \u2013 tj. da je stara utvrda samo bolje utvr\u0111ena. Me\u0111utim,\u00a0arheolo\u0161ka istra\u017eivanja nisu na\u0161la nikakve tragove drvene utvrde na mjestu dana\u0161nje kamene, te je konstatirano kako\u00a0stariji slojevi gradnje nisu utvr\u0111eni i zaista je malo vjerojatno da ih je bilo.[29]<\/a>\u00a0S tim u vidu lokacija starije drvene utvrde jo\u0161 uvijek je nepoznata, a Kre\u0161imir Regan naga\u0111a da se ona ne mora nu\u017eno nalaziti u dana\u0161njoj Konj\u0161\u010dini budu\u0107i da je vi\u0161e lokaliteta uz potok Selnica u jednom trenutku nosilo isto ime.[30]<\/a>\u00a0U ovom periodu razvija se i trgovi\u0161te uz utvrdu (oppidum Zelnicza Zenth Domankus), a Josip Adam\u010dek smje\u0161ta nastanak trgovi\u0161ta u drugu polovicu 15. st., \u0161to se i poklapa s dobivanjem privilegija za odr\u017eavanje sajma iz 1474. godine.[31]<\/a><\/p>

Pretpostavlja se da su gradnju kamene utvrde dovr\u0161ili ve\u0107 bra\u0107a Kristofor i Ivan koji su i dobili dozvolu za njeno podizanje (no, mogu\u0107e je da je dovr\u0161ena u vrijeme Kristoforovih sinova Petra i Jurja). U prilog tome da je gradnja dovr\u0161ena u vrijeme bra\u0107e govori i struktura same utvrde koja je iznutra podijeljena na dva jednaka dijela pregradnim zidom, tako da se dobiva dojam kao da je gra\u0111ena za (su)\u017eivot dvije porodice.[32]<\/a>\u00a0Slijede\u0107i tu nit vodilju mogli bismo datirati zavr\u0161etak gradnje kamene utvrde negdje u prvo desetlje\u0107e 16. stolje\u0107a. U prilog tome govori i \u010dinjenica da se po\u010detkom stolje\u0107a Konjski spominju kao vlasnici\u00a0castellum Zelnycha-Zenth-Domokus\u00a0(ka\u0161tela\/utvrde u Selnici-Svetom Dominiku), a uz utvrdu u tom razdoblju nastaje i kurija (curia Koynzka-Zenth-Domokus).[33]<\/a>\u00a0Od 16. stolje\u0107a nadalje sve je \u010de\u0161\u0107a upotreba naziva Konjsko, prema obitelji, za naselje Selnica u blizini utvrde (Conscae seu Selniciae).[34]<\/a><\/p>

Jedno je sigurno, a to je da utvrda ve\u0107 stoji u punoj snazi 1545. godine, kada imamo prve pouzdane podatke o njenom postojanju. Budu\u0107i da izvor iz 1545. godine spominje opkop oko utvrde (… Wildensteina je neprijatelj ve\u0107 gotovo uhvatio, no on ostavi konja i sko\u010di u dubok jarak utvrde)[35]<\/a>\u00a0on je morao nastati prije, a pretpostavlja se da je utvrda dodatno utvr\u0111ena na renesansni na\u010din u vrijeme Juraja Vragovi\u0107a, koji je oko 1540.-te godine preuzeo posjed Selnica od obitelji Konjski.[36]<\/a>\u00a0Je li utvrda dodatno oja\u010dana po modernim bastionskim obrascima u vrijeme Vragovi\u0107a ili pak Konjskih ne znamo, no utvrda je o\u010dito bila veoma va\u017ean fortifikacijski faktor Hrvatskoj zagorje te nije slu\u010dajnost \u0161to se ban Nikola IV. (\u0160ubi\u0107) Zrinski odlu\u010dio oduprijeti osmanskoj vojsci godine 1545. upravo u blizini utvrde Konj\u0161\u010dina.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

2.1. Bitka protiv Osmanlija 1545.<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Bitka protiv Osmanlija odigrala se 4. svibnja 1545. u blizini utvrde Konj\u0161\u010dina, a za nju saznajemo iz izvje\u0161\u0107a 5. svibnja iste godine, koje \u0161alje njema\u010dki zapovjednik \u0161tajersko-koru\u0161kih snaga Wildenstein.[37]<\/a>\u00a0Tijekom travnja 1545. godine osmanska je vojska, nekih 7 do 10 tisu\u0107a vojnika, harala po Slavonskoj krajini pod vodstvom bosanskog pa\u0161e Ulama, hercegova\u010dkog sand\u017eak-bega Malko\u010da te po\u017ee\u0161kog sand\u017eak-bega Murata. Habsbur\u0161ka vojska po\u010dela se podizati kako bi odgovorila na prijetnju te je Wildenstein \u2013 zajedno s kapetanima Pavlom Rattkayem, Franjom Tahijem i Stjepanom Dr\u017ei\u0107em \u2013 do\u0161ao sa 600-ak konjanika, dok je hrvatski ban Nikola IV. Zrinski podigao banske \u010dete, a u pomo\u0107 su mu do\u0161li i neki velika\u0161i, kao npr. knez Juraj Frankopan Slunjski, Petar Erdedy, Stjepan Blagajski i dr.[38]<\/a>\u00a0U me\u0111uvremenu su osmanske snage nastavile prodirati dublje preko Vara\u017edina te se u kona\u010dnici, na prodoru prema Zelini, 3. svibnja na\u0161li u blizini utvrde Konj\u0161\u010dina, koja je tada u vlasni\u0161tvu Jurja Vragovi\u0107a. Isti dan, u no\u0107i nedjelje 3. svibnja, stigla je tamo i habsbur\u0161ka vojska.<\/p>

Sljede\u0107eg jutra do\u0161lo je do primirja uz dogovor da \u0107e u boju \u201e100 na 100\u201c snagu odmjeriti\u00a0odli\u010dni i najsna\u017eniji od vojnika obje vojske.[39]<\/a>\u00a0U jedan tren Osmanlije su proglasili da je primirje gotovo, iza\u0161li iz \u0161ume te svim snagama napali habsbur\u0161ke trupe koje nisu bile spremne odgovoriti na iznenadni napad pa su se mnogi vojnici, najprije pje\u0161aci, a zatim i konjanici, obeshrabreni po\u010deli povla\u010diti i bje\u017eati u obli\u017enje \u0161ume. Ban Zrinski se tako\u0111er krenuo povla\u010diti, prema utvrdi Konj\u0161\u010dina, nakon \u0161to je njegov\u00a0najodlu\u010dniji konj kojeg je zvao Mrka\u0161\u00a0bio ranjen.[40]<\/a>\u00a0Mrka\u0161, nakon \u0161to je drugi puta te\u0161ko ranjen kopljem, pado\u0161e neposredno prije mosta koji vodi u utvrdu te je Zrinski jedva spasio \u017eivu glavu bje\u017ee\u0107i pje\u0161ke u utvrdu. Wieldensteina je zadesila sli\u010dna sudbina te je u jednom trenutku morao sko\u010diti u jarak utvrde kako bi se spasio (…malo je nedostajalo da skon\u010da bijednom smr\u0107u utopiv\u0161i se u vodi, da nije Stjepan Baleti\u0107, vje\u0161t pliva\u010d, sko\u010dio zajedno s njim i pravovremeno mu pru\u017eio pomo\u0107 … iz duboka ga vodena ponora izvu\u010de za njegovu duga\u010dku bradu, te ga izbavi u utvrdu…).[41]<\/a><\/p>

Obje strane imale su tek manje gubitke, kako sam Wieldenstein navodi u izvje\u0161\u0107u:\u00a0… da su Hrvati i on izgubili ve\u0107inu konja, ali vojske nije mnogo izginulo, a ni ropstva dopanulo.[42]<\/a>\u00a0Ipak, veliki \u201eporaz\u201c habsbur\u0161ke strane bila je sramota proiza\u0161la iz bje\u017eanja i sakrivanja u utvrdu i \u0161ume. Kada se u kona\u010dnici habsbur\u0161ka vojske regrupirala, osmanska se ve\u0107 bila povukla \u2013 za\u010du\u0111uju\u0107e nisu iskoristili pobjedu i oplja\u010dkali i popalili okolni kraj te su se nakon bitke okrenuli i krenuli natrag prema Banja Luci.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

2.2. Selja\u010dka buna 1573.<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

U pregledu vlasnika vidjeli smo da je Mihovil Konjski u drugoj polovici 16. stolje\u0107a ve\u0107 uvelike pro\u0161irio svoje posjede na prostoru susedgradsko-stubi\u010dkog vlastelinstva pa stoga ne \u010dudi da se i sama utvrda Konj\u0161\u010dina na\u0161la u problemima tijekom poznate bune 1573. godine. Ipak, utvrda je bila presna\u017ena i nepremostiva fortifikacijska prepreka za obi\u010dne seljake koji su je bezuspje\u0161no opsjedali sve do zavr\u0161etka bune, a izgleda kako su selni\u010dki seljaci u buni sudjelovali od samog po\u010detka.[43]<\/a><\/p>

Nakon zavr\u0161etka pobune Mihovil Konjski sazvao je 1. o\u017eujka 1573. godine sud za pobunjene kmetove, na koji je kao suce pozvao dvadeset i dva plemi\u0107a sa zada\u0107om da presude o krivici i kazne njegove pobunjene kmetove.[44]<\/a>\u00a0Mihovil je pred sucima optu\u017eio kmetove da su\u00a0zanemarili vjernost i poslu\u0161nost\u00a0(\u0161to je nedopustivo za kmeta prema njegovom gospodaru) te\u00a0skovali neizrecivu i stra\u0161nu urotu\u00a0i u kona\u010dnici podigli vojsku, izabrali kapetane i desetare i napali njegovu utvrdu.[45]<\/a>\u00a0Kmetovi su se branili tvrde\u0107i da su\u00a0bili natjerani i uvu\u010deni u ovu pobunu protiv svog gospodara nagovorom i prijetnjama zlo\u010dinaca Ambroza Gupca i Ivana Posanca.[46]<\/a>\u00a0Plemi\u0107ki sud, naravno, nije imao nimalo razumijevanja na krajnji oblik neposluha kmetova te su donijeli presudu\u00a0prema zakonima i propisima Kraljevine Slavonije\u00a0koja je glasila:\u00a0… da se, od dvojice spomenutih kapetana koje su izabrali pobunjeni kmetovi, jedan ra\u0161\u010detvori, a drugi da se nabije na kolac; svi drugi buntovnici, kmetovi gospodina Mihajla Konjskoga, optu\u017eeni i protiv istog gospodina osu\u0111eni, osu\u0111uju se na gubitak glave i svih svojih dobara …[47]<\/a>\u00a0Tako je krvavo ugu\u0161ena selja\u010dka buna na selni\u010dkog posjedu, nabijanjem kmetova na kolce, vje\u0161anjem po drve\u0107u, odsijecanjem nosova, u\u0161iju i ruku i koje kakvim drugim metodama ka\u017enjavanja.<\/p>

\u00a0<\/p>

Nekoliko desetlje\u0107a nakon kraja selja\u010dke bune, po\u010detkom 17. stolje\u0107a, Konj\u0161\u010dina je promijenila vlasnika. U ovom periodu prestala je osmanska opasnost za sjeverozapadne krajeve dana\u0161nje Hrvatske, pa je tako i Zagorje bilo sigurno. Nakon Velikog be\u010dkog rata (1684. \u2013 1699.) i mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine Habsbur\u0161ka Monarhija povratila je ve\u0107i dio dana\u0161nje Slavonije, a Po\u017eareva\u010dki mir iz 1718. godine pomaknuo je granicu jo\u0161 isto\u010dnije \u2013 tada je Monarhija kontrolirala cijelu Slavoniju, Banat, Srijem i sjevernu Srbiju. Pomicanje granice zna\u010dilo je vrijeme mira za Hrvatsko zagorje te se od toga vremena \u017eivot plemi\u0107a lagano seli iz same utvrde u njenu okolicu. Postepeno se zakopavao opkop oko utvrde, a u drugoj polovici 17. stolje\u0107a nastao je i dvor (tzv. \u201eNovi grad Konj\u0161\u010dina\u201c) u blizini same utvrde, kao nova rezidencija vlasnika posjeda, te dvije gospodarske gra\u0111evine.[48]<\/a><\/p>

Prelaskom u ruke zagreba\u010dkog biskupa (1772. godine) utvrda do\u017eivljava novu promjenu te je pretvorena u \u017eitnicu i spremi\u0161te vina.[49]<\/a>\u00a0Budu\u0107i da je poznato da se slavni zagreba\u010dki biskup Maksimilijan Vrhovac (biskup od 1787. do 1827. godine) bavio trgovinom \u017eita te bio anga\u017eiran oko izgradnje tzv. \u201eLujzijane\u201c (Lujzijanske ceste, gra\u0111ene izme\u0111u 1803. i 1811. godine, koja je spajala Karlovac i Rijeku) radi br\u017ee trgovine \u017eita, mo\u017eemo pretpostaviti da je upravo u njegovo vrijeme utvrda do\u017eivjela preinaku. Sni\u017eena je, kako ka\u017ee Szabo\u00a0barem za jedan sprat, te je natkrivena pravokutnim krovom koji se na svakoj strani naslanjao na po jedan ciglani stup.[50]<\/a>\u00a0Veliki potres pogodio je 1880. godine selni\u010dko podru\u010dje te je novi dvor te\u0161ko o\u0161te\u0107en i vi\u0161e nikada nije popravljen. Na slikama Gjuze Szabe iz 1912. godine vide se dvije gospodarske zgrade kako jo\u0161 uvijek stoje te utvrda, sada u funkciji skladi\u0161ta.[51]<\/a>\u00a0Ne\u0161to kasnije, 1920. godine (\u0161to zna\u010di da je sli\u010dno stanje bilo i 1912. godine), pi\u0161e Szabo da je ve\u0107a polovica dvora morala biti uklonjena jer je o\u0161te\u0107ena u potresu. Nakon 1920. godine usred agrarne reforme Konj\u0161\u010dina se oduzima nadbiskupu te ve\u0107 1940. godine Szabo pi\u0161e kako utvrda propada, a dvor (o\u0161te\u0107en u potresu) bija\u0161e do kraja uklonjen.[52]<\/a>\u00a0Dopisi izme\u0111u Povjerenstva za o\u010duvanje spomenika i Kotarske oblasti u Zlataru iz 1920. godine govore o tome kako novi vlasnik ne radi na renovaciji utvrde i popratnih objekata, ve\u0107 da je do kraja razru\u0161io dvorac i prodao materijale.[53]<\/a>\u00a0Sli\u010dna je sudbina sna\u0161la i dvije gospodarske zgrade uz utvrdu. Sama utvrda je jo\u0161 neko vrijeme odolijevala vremenu te je izme\u0111u dva svjetska rata kori\u0161tena u razne svrhe, \u010dak i kao dvorana za ples; ali i ona je u kona\u010dnici stradala u Drugome svjetskom ratu i nastavila propadati sve do po\u010detka 21. stolje\u0107a.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Posjedi obitelji Konjski u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
<\/strong>(Regan, \u201ePlemi\u0107ka obitelj,\u201c 35).<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Utvrda Konj\u0161\u010dina, slika iz 1912. koju je uslikao Gjuro Szabo.<\/strong>
Na slici se vidi \u201eneukusni\u201c krov skladi\u0161ta te dvije gospodarske zgrade kojih vi\u0161e nema (Horvat, \u201eNovija saznanja,\u201c 152).<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Utvrda Konj\u0161\u010dina na katastarskoj karti Habsbur\u0161ke Monarhije (njem. Franziszeischer Kataster<\/em>).<\/strong>
Katastar je po\u010deo s izradom u vrijeme austrijskog cara Franje I. po kojemu je i dobio ime, a konj\u0161\u010dinsko podru\u010dje je izmjereno godine 1868.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Utvrda Konj\u0161\u010dina nakon Drugog svjetskog rata kada je te\u0161ko stradala, a propadanje se nastavilo sve do po\u010detka 21. stolje\u0107a
<\/strong>(Horvat, \u201eNovija saznanja,\u201c 163).<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Grb baruna i grofova Konjskih
<\/strong>kako ga donosi grbovnica kralja Vladislava II. Jagelovi\u0107a iz 1515. godine. Grbovnica se danas \u010duva u arhivu HAZU-a u zbirci latinskih isprava, pod brojem A-I-4 (Hrelja, Stari grad Konj\u0161\u010dina<\/em>, 10).<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Utvrda Konj\u0161\u010dina danas\u00a0<\/b>
slika iz zraka<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Utvrda Konj\u0161\u010dina danas
<\/b>plavom bojom ucrtani danas vidljivi ostaci opkopa<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Utvrda Konj\u0161\u010dina danas
<\/b>plavom bojom ucrtani ostaci vanjskog ruba drugog zemljanog bedema; crvenom bojom ucrtani ostaci drugog opkopa; zelenom bojom ucrtani ostaci prvog (kru\u017enog) opkopa<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Tlocrt utvrde Konj\u0161\u010dina i njene proporcije.
<\/strong>Tlocrt je rezultat izvo\u0111enja precizne geodetske snimke (Hrelja, Stari grad Konj\u0161\u010dina<\/em>, 227).<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

3D rekonstrukcija utvrde Konj\u0161\u010dina
<\/b>(izradio Filip \u0160imunjak, prema 2D nacrtu Zorislava Horvata i Kre\u0161imira Filipeca)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

3D rekonstrukcija utvrde Konj\u0161\u010dina
<\/b>(izradio Filip \u0160imunjak, prema 2D nacrtu Zorislava Horvata i Kre\u0161imira Filipeca)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

3D rekonstrukcija utvrde Konj\u0161\u010dina
<\/b>(izradio Filip \u0160imunjak, prema 2D nacrtu Zorislava Horvata i Kre\u0161imira Filipeca)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

3D rekonstrukcija utvrde Konj\u0161\u010dina
<\/b>(izradio Filip \u0160imunjak, prema 2D nacrtu Zorislava Horvata i Kre\u0161imira Filipeca)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

3D rekonstrukcija utvrde Konj\u0161\u010dina
<\/b>(izradio Filip \u0160imunjak, prema 2D nacrtu Zorislava Horvata i Kre\u0161imira Filipeca)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

3D rekonstrukcija utvrde Konj\u0161\u010dina
<\/b>(izradio Filip \u0160imunjak, prema 2D nacrtu Zorislava Horvata i Kre\u0161imira Filipeca)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\"\"\t\t\t\t\t\t\t\t<\/a>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

3D rekonstrukcija utvrde Konj\u0161\u010dina
<\/b>(izradio Filip \u0160imunjak, prema 2D nacrtu Zorislava Horvata i Kre\u0161imira Filipeca)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Utvrda Konj\u0161\u010dina<\/b><\/span><\/span>
Izradio: Filip \u0160imunjak<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t*KLIKOM NA SLIKU<\/strong> aktivira se interaktivni prozor – pri\u010dekajte nekoliko sekundi<\/strong> (ovisno o Va\u0161oj internetskoj vezi) dok se model u\u010dita. Nakon toga mo\u017eete rotirati i zoomirati model. Dodatni izbornik opcija za pregled nalazi se na desnoj strani.\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t