{"id":788,"date":"2019-07-05T12:17:05","date_gmt":"2019-07-05T12:17:05","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?page_id=788"},"modified":"2022-07-05T15:35:28","modified_gmt":"2022-07-05T13:35:28","slug":"grad-senj","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/grad-senj\/","title":{"rendered":"Senj"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Senj<\/span><\/font><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Croatian Frontier<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Author:<\/b> Karlo Rukavina
(\u00a92019.)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Senj<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Utvrde grada Senja bile su opse\u017ene, a mjestimi\u010dno su i danas sa\u010duvane, a njihovo se postojanje mo\u017ee pratiti sve od kraja 13. stolje\u0107a. Grad se tijekom stolje\u0107a \u0161titio, a zidine mjestimi\u010dno ru\u0161ile i nove zidale i pobolj\u0161avale. Po\u010detkom 15. stolje\u0107a popravljane su zidine Senja, \u010dini se ozbiljnije, jer se za te potrebe uvode posebni porezi. Nakon oduzimanja grada od kr\u010dkih knezova utvrde se poja\u010davaju, a kralj Vladislav 1498. godine u listini dopu\u0161ta da se dohodci tridesetnice iskoriste za popravak zidina, \u0161to je iznosilo godi\u0161njih 60 do 70 forinta. Poslije bitke na Krbavskom polju Senjani tra\u017ee i dobivaju pomo\u0107 od pape Aleksandra III., te se pomo\u0107u njegove pomo\u0107i pobolj\u0161avaju senjske utvrde.<\/p>

Sa\u010duvani potezi zida na sjeverozapadnoj strani Senja, od kule Lipice do Leonove ili Papinske kule, \u010dini se da su gra\u0111eni tijekom 15. stolje\u0107a. Najbolje je sa\u010duvana zidina izme\u0111u kule Lipice i Rondela, sa zazidanim kruni\u0161tem i tragovima le\u017eaja drvene galerije uz kruni\u0161te.\u00a0 Zidina je relativno tanka \u2013 tek oko 90 centimetara u podno\u017eju, tako da je bilo potrebno izvesti drvenu konzolnu konstrukciju za ophodnju stra\u017eara i obranu. Drvene galerije vi\u0161e nema, ali su nam tragovi na unutra\u0161njoj strani zida jo\u0161 do prije nekoliko godina mogli biti klju\u010d za pretpostavljeni izgled. Zid je u me\u0111uvremenu saniran, a tragovi galerije negirani. Razabirala su se dva reda rupa od le\u017eaja drvenih konzola i ispod njih mjesta upiranja drvenih kosnika koji su podupirali konzole. U vi\u0161i niz rupa bile su ugra\u0111ene tanje konzolne grede od 10 do 12 centimetara i na ne\u0161to ve\u0107em razmaku oko 120 centimetara, dok su konzole galerija bile postavljene na razmak od oko 70 centimetara. Svaka druga konzola galerije bila je poduprta kosim potpornjem s jednostavnim le\u017eajem na zidu. Zupci kruni\u0161ta i razmaci me\u0111u njima, viziri, odnose se u omjeru 2:1. Svaki zubac kruni\u0161ta ima jo\u0161 omanji otvor za promatranje i ne\u0161to je tanji u odnosu na zid (65 \u2013 70 centimetara). Poslije su razmaci me\u0111u rupcima bili zazidani, ali se to nedavno obnovilo.<\/p>

Dio zidina izme\u0111u kula Lipice i Rondela vjerojatno je nastao tijekom druge polovice 15. stolje\u0107a nakon \u0161to je kralj Matija Korvin oduzeo Senj knezovima Frankopanima. Dio zidina od Rondela do Leonove (Papinske) kule gra\u0111en je ne\u0161to kasnije sude\u0107i po \u010dinjenici da nije izvedeno kruni\u0161te i da su ostavljeni samo otvori za djelovanje samostrijelom odnosno pu\u0161kom. Leonova ili Papinska kula prizidana je uz ve\u0107 postoje\u0107i ugao na zidinama Senja po\u010detkom 16. stolje\u0107a, dakle i potez je gra\u0111en ne\u0161to prije ove kule, to jest krajem 15. stolje\u0107a.<\/p>

U gradskim zidinama je izgra\u0111eno desetak kula, a Martin ih Stier 1660. nabraja \u010dak trinaest (\u0160abacturm, Na\u0161aturm, Meraturm, Philippsturm, Schlossturm, Tura\u0161turm, Der guldene Turm, Salapanoturm, Trybenchruem, Papstturm, St. Prossyturm, Turinaturm, Schiffturm). Najve\u0107u utvrdu u zidinama dao je izgraditi papa Leon X. po\u010detkom 16. stolje\u0107a, jo\u0161 i prije pojave uskoka, pa se po tome kula zove Leonova i Papinska. Pape su dr\u017eali grad Senj vrlo va\u017enim za obranu Italije, tako je Leonova kula izgra\u0111ena od najboljeg materijala i bila je najljep\u0161a, najja\u010da i najve\u0107a, a u njoj su pape uzdr\u017eavali i posadu od dvadeset pet vojnika.\u00a0 Najstarije nazive kula spominje Lopa\u0161i\u0107 u Spomenicama Hrvatske Krajine gdje nalazimo gotovo sama hrvatska imena. Na sjeveru: Lipica, Rondel i Leonova kula. Na zapadu je bila: Barutana, La\u0111arska kula, Gatska kula i kula \u0160abac. Na ju\u017enoj strani: Zvan\u010di\u0107 i Tulac.<\/p>

Veliku va\u017enost za obranu grada imao je i gradski ka\u0161tel koji je tijekom svoje povijesti mijenjao ulogu po\u010dev\u0161i od srednjovjekovnog ka\u0161tela, preko vojnog sjedi\u0161ta, humanitarnog \u0111a\u010dkog zavoda \u201eO\u017eegovi\u0107ianum\u201c do posve raznih poslijeratnih sadr\u017eaja. U 13. i 14. stolje\u0107u na najugro\u017eenijem uglu obrambenih zidina prizidavaju se prema gradu zidine unutar kojih se stvara prostor za budu\u0107u gra\u0111evinu. Unutar tih zidina prigra\u0111uju se pojedini elementi koji \u0107e na kraju rezultirati stvaranjem ka\u0161tela: sala, kapelica, stambeni dio i ostali dijelovi. Svi ti elementi s vremenom mijenjaju svoje dimenzije, neki i polo\u017eaj, tako da se u po\u010detku prizidavaju samo uz jedan zid, a kasnije uz sve zidove sa unutarnje strane. Ivan Lenkovi\u0107 je stariju kulu kru\u017enog tlocrta pregradio, prema tada\u0161njim zakonima suvremene fortifikacije, u trokutnu od koje \u0107e se kasnije razviti sam ka\u0161tel.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t