{"id":827,"date":"2019-07-05T13:20:27","date_gmt":"2019-07-05T13:20:27","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?page_id=827"},"modified":"2022-07-05T15:34:52","modified_gmt":"2022-07-05T13:34:52","slug":"glogovnica","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/glogovnica\/","title":{"rendered":"Glogovnica"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Glogovnica<\/span><\/font><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Slavonian Frontier<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Author:\u00a0<\/strong>Filip \u0160imunjak
(\u00a92019.)<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Glogovnica je smje\u0161tena sjeverno od Kri\u017eevaca, tik uz rijeku Glogovnicu izme\u0111u obli\u017enjih bre\u017euljaka. Oko crkve se i danas mo\u017ee vidjeti ostatak dubokog jarka koji je iskopan u svrhu obrane.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"Glogovnica\"\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kretanje broja kraji\u0161kih vojnika u utvrdi Glogovnica<\/strong><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Crkva sv. Marije<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Najstariji spomen crkve sv. Marije u Glogovnici datira iz 1230. godine kada papa Grgur IX. \u0161alje pismo \u201eprepozitu Bla\u017eene Djevice Marije u Glogovnici u Zagreba\u010dkoj biskupiji\u201c. Godine 1319. crkva se spominje kao \u201emontis S. Mariae de Glogoncza\u201c, tj. crkva na \u201epovi\u0161enom mjestu\u201c. Nakon smrti kanonika Stjepana Perovi\u0107a, posljednjeg predstavnika glogovni\u010dkih vitezova, posjed dolazi 1492. godine u ruke zagreba\u010dkog biskupa.<\/p>

Godine 1552. Osmanlije osvajaju obli\u017enju \u010cazmu te su od tada \u010desti plja\u010dka\u0161ki pohodi uz potok Glogovnicu \u2013 1586. godine do\u0161lo je \u010dak i do bitke s Ali-begom u blizini potoka. Po\u010detkom 16. st. crkva je bila o\u0161te\u0107ivana brojnim turskim provalama, a 1594. godine, u vrijeme Dugog turskog rata (1593. \u2013 1606.), crkva je te\u0161ko stradala te vizitatori pi\u0161u da je bila u raspadanju. Kralj Matija II. darovao je 1611. godine posjede Glogovnicu i Tkalec zagreba\u010dkom isusova\u010dkom kolegiju te tada Isusovci dolaze u Glogovnicu i bilje\u017ee da je crkva napu\u0161tena, bez krova i razru\u0161ena gotovo 60 godina. Isusovci su zate\u010denu crkvu popravili te ju zagreba\u010dki biskup Petar III. Petreti\u0107 posve\u0107uje 18. srpnja 1666. godine.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Utvrda kod crkva sv. Marije<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Kompleks glogovni\u010dke prepoziture podignut je u vrijeme prepoziture Osvalda i Andrije Alfonza Thuza (15. stolje\u0107e). Primarna svrha bila je obrana od osmanske opasnosti. Zaklju\u010dci Sabora iz 1583. godine spominju \u201eutvr\u0111enje\u201c u Glogovnici, a tako\u0111er se u izvorima spominju i ka\u0161tel te ka\u0161telan (prvi spomen ka\u0161tela je iz 1500. godine).<\/p>

Kako Antonia Oroz navodi: \u201eObrambeni jarak i bedem vjerojatno su napravljeni prilikom gradnje ka\u0161tela koji je podignut upravo zbog prodora Osmanlija u kri\u017eeva\u010dki kraj 1474. godine.\u201c … \u201e\u010cesto su postavljana pitanja gdje su sepulkralci \u017eivjeli (red koji je upravljao posjedom, op. a.), pa se tako u brojnim dokumentima spominje samostan u kontekstu s terminima castellum (ka\u0161tel; 1500. godine), fortalicium (1543. godine), castrum (1553. godine), \u0161to bi zna\u010dilo da je samostan slu\u017eio kao ka\u0161tel, odnosno vrsta utvrde. No, problem se pojavljuje prilikom lociranja istog s obzirom da ne postoji dokument koji odre\u0111uje to\u010dnu lokaciju samostana, tj. ka\u0161tela.<\/p>

Obilazak lokaliteta daje naslutiti da je upravo na tom mjestu, sjeverno od crkve, postojao kasnosrednjovjekovni ka\u0161tel. Plato na kojem se nalazi ka\u0161tel potkovi\u010dastog je oblika, a sredi\u0161nje utvr\u0111enje kvadrati\u010dnog tlocrta s istaknutim zaobljenim uglovima koji nam govore da su tu postojale obrambene kule. Takve su kule karakteristika razdoblja kada se koristilo vatreno, tj. topni\u010dko oru\u017eje, a nalaz kalupa za lijevanje olovne tanadi u otpadnoj jami, kao i nalazi kamenih topovskih kugli, datiraju ka\u0161tel u drugu polovicu 15. st. ili na 16. st. … sjeverno od crkve su istra\u017eeni temelji zidanog objekta \u2013 ka\u0161tela, a kako nalazi kuhinjske keramike potje\u010du iz doba intenzivnijih stambenih (i obrambenih) aktivnosti na lokalitetu, mogli bismo isklju\u010diti pretpostavku da je objekt sjeverno od crkve pripadao samostanu sepulkralaca ve\u0107 u 13. st. koji je kasnije, krajem 15. i po\u010detkom 16. st., prenamijenjen u ka\u0161tel zagreba\u010dkih biskupa Osvalda i Andrije Alfonza Thuza.<\/p>

Dakle, samu izgradnju objekta sjeverno od crkve zasad nije mogu\u0107e datirati, no na osnovi arheolo\u0161kih pokretnih nalaza o\u010digledno je da je objekt funkcionirao u 15. st. i po\u010detkom 16. st. Objekt je bio grijan kaljevom pe\u0107i (ili vi\u0161e njih), a nalazi luksuznijih posuda (kerami\u010dke \u010da\u0161e, majoli\u010dke posude) govore da tu nije obitavala isklju\u010divo vojna posada nego i netko vi\u0161eg dru\u0161tvenog statusa. Na kraju mo\u017eemo re\u0107i da bi sve to odgovaralo kontekstu druge polovice 15. stolje\u0107a kada je mogao biti podignut taj vi\u0161e\u0107elijski objekt ili kada je nekada\u0161nje krilo samostana moglo biti s vremenom modificirano u svojevrsni ka\u0161tel. Lokalitet tada mijenja morfolo\u0161ki oblik \u2013 povi\u0161eni plato utvr\u0111en dubokim jarkom i bedemom, tj. mijenja svoj karakter, dodaju\u0107i uz sakralnu (i sakralno-profanu) ujedno i fortifikacijsku funkciju.\u00a0 U vremenima opasnosti od osmanlijskih upada prepoziti Zagreba\u010dkog kaptola utvrdili su svoje glogovni\u010dko sjedi\u0161te, na\u010diniv\u0161i ovu crkvu-utvrdu jednim od obrambenih punktova u mre\u017ei gradi\u0161ta, burgova i crkvi-utvrda kasnosrednjovjekovnog Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva.\u201c<\/p>

Tatjana Tkal\u010dec daje opis samog lokalitete te navodi:<\/p>

\u201ePrirodni brijeg s dobrom mogu\u0107no\u0161\u0107u nadgledanja doline (rijeke, op. a.) Glogovnice, prilago\u0111en je potrebama utvr\u0111enja. Kvadrati\u010dno, sredi\u0161nje uzvi\u0161enje, istaknutih zaobljenih uglova (koje daju naslutiti postojanje obrambenih kula) dimenzija je 58 x 58 m (mjereno sredinom utvrde), odnosno sjeverna stranica s najdaljim to\u010dkama iznosi oko 67 m. Okru\u017eeno je bedemom \u0161irine 12 m i dubokim jarkom (\u0161ir. do 23 m, dubina oko 10 m na sjevernoj strani) koji su na isto\u010dnoj, strmoj strani brijega izostali te time daju utvrdi otvoreni, potkovi\u010dasti oblik.<\/p>

S polo\u017eaja se pru\u017eao dobar nadzor nad dolinom rijeke glogovnice prema samom izvoru te rijeke u Kalni\u010dkom gorju. Nagla\u0161eni polukru\u017eni uglovi zaravni glogovni\u010dke utvrde govorili bi u prilog postojanju baterijskih kula, karakteristi\u010dnih za razdoblje kada je u upotrebi vatreno, odnosno topni\u010dko oru\u017eje. To potvr\u0111uju i arheolo\u0161ki nalazi iz istra\u017eivanja koji ka\u0161tel datiraju najranije u drugu polovicu ili sam kraj 15. st. ili kasnije. Me\u0111utim, postoji mogu\u0107nost da je preoblikovanje uglova sredi\u0161njeg uzvi\u0161enja zemljane utvrde bilo u\u010dinjeno prigodom gradnje zidanog kamenog ka\u0161tela na njoj, a da je sama zemljana utvrda bila formirana i prije.\u201c<\/p>

Nadalje, Tkal\u010dec pretpostavlja da se originalni domus sepulkralaca koji su \u017eivjeli na posjedu mo\u017ee potra\u017eiti ju\u017eno od crkve, a za arheolo\u0161ke ostatke prona\u0111ene sjeverno ka\u017ee:<\/p>

\u201eJe li ba\u0161 rije\u010d o vi\u0161e\u0107elijskome zdanju samostanskog\u00a0 karaktera ili ka\u0161telu podignutome nevezano uz eventualno postojanje prethodnog samostana ju\u017eno od crkve, ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i. No svakako je pretpostavka da su danas prepoznatljivi fortifikacijski graditeljski elementi koji ovaj polo\u017eaj svrstavaju u visinsko gradi\u0161te potkovi\u010dastog tipa dodani u kasnijoj fazi egzistencije lokaliteta, vjerojatno vezano uz potrebe podizanja ka\u0161tela i utvr\u0111ivanja crkvi i samostana uslijed nemirnih vremena opasnosti od Osmanlija. Je li crkva i samostan i u vrijeme opasnosti od Mongola mogla biti utvr\u0111ena, nije nam poznato, no ovakav oblik utvr\u0111ivanja karakterisi\u010dan je za kasnija vremena.\u201c<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Literatura:<\/u><\/strong><\/p>