{"id":936,"date":"2019-07-05T17:17:21","date_gmt":"2019-07-05T17:17:21","guid":{"rendered":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?p=936"},"modified":"2020-06-15T18:58:34","modified_gmt":"2020-06-15T16:58:34","slug":"dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/","title":{"rendered":"Two reports on the situation on the Military Frontier from 1577"},"content":{"rendered":"
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Two reports on the situation on the Military Frontier from 1577<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Izvor: Nata\u0161a \u0160tefanec, “Dr\u017eava ili ne. Ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski stale\u017ei u regionalnoj obrani i politici,” Zagreb: Srednja Europa, 2011, str. 294 – 302 (dostupno online<\/a>).<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Dva izvje\u0161\u0107a nastala 1577. godine, a kori\u0161teni su tijekom razgovora u Saboru u Brucku 1578. godine. Autorica knjige zaklju\u010duje da je izvje\u0161taj “napisala osoba koja je o\u010dito dobro poznavala kraji\u0161ki teren i trenutna doga\u0111anja te obrambene potrebe” (str. 293). Nadalje, “prijedlozi se bave mogu\u0107nostima i potrebama povla\u010denja obrambene linije s Une na Glinu, mogu\u0107im zaposjedanjem nekih nedavno izgubljenih utvrda, a nabrojan je i niz mogu\u0107ih konkretnih mjera za utvr\u0111ivanje i osna\u017eivanje obrambene linije na Uni, te naputci za organizaciju rije\u010dnog transporta, raftinga na Savi, opskrbe, transporta artiljerije, gra\u0111evinskih radova, ure\u0111enja posada po utvrdama, itd. Na strate\u0161kom i politi\u010dkom planu svi su prijedlozi eksplicitno i s uvjerenjem nagla\u0161avali da nadvojvoda Karlo mora u \u0161to kra\u0107em vremenu zaposjesti \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e utvrda. Na primjer: \u201cova mjesta\/utvrde nadvojvoda ili kranjski stale\u017ei trebaju uzeti u svoje ruke i preuzeti od Hrvata.\u201d Nadalje, stale\u017ei Unutra\u0161nje Austrije sustavno su preuzimali kontrolu nad obranom. Prijedlozi izrijekom nala\u017eu da na zapovjedne du\u017enosti na krajini moraju biti postavljani povjerljivi ljudi iz Unutra\u0161nje Austrije. Sudjelovanje hrvatskih i slavonskih stale\u017ea uglavnom je predvi\u0111ano za pomo\u0107 u opskrbi, dostavu namirnica i pomo\u0107 pri organiziranju radnika za gra\u0111evinske radove. Autori smatraju normalnim da nadvojvoda odredi gdje urediti banski stan i gdje ban mora dr\u017eati svoje ljude. Mnogi su prijedlozi na koncu uvr\u0161teni u bru\u010dke zaklju\u010dke i dokumente te vi\u0161emanje uspje\u0161no implementirani na krajini.” (N. \u0160tefanec, “Dr\u017eava ili ne,” str. 293 – 294.)<\/p>

Cijeli tekst dva izvje\u0161\u0107a u prilogu:<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Budu\u0107e ure\u0111enje i osiguranje Hrvatske krajine<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\tPrije svega je potrebno da se Va\u0161a Kne\u017eevska Presvjetlost pravovremenim, dobro promi\u0161ljenim savjetom odlu\u010di, ne bi li se (zato \u0161to su utvrde kao Bu\u017ein, Cazin i Ostro\u017eac koje le\u017ee oko Une prije nekog vremena pale u neprijateljske ruke) trebalo pomaknuti s cijelog toka Une i povu\u0107i granicu ovamo, na Glinu, te na utvrde koje se nalaze uz nju. Ili, ako to ne bi bilo presmiono, trebalo bi pa\u017eljivo promisliti, ne bi li se tijekom trenutnog primirja \u2013 ili nekim drugim sredstvima, a da se ne djeluje protivno miru \u2013 mogao izna\u0107i razlog i na\u010din da neprijatelj ove tri utvrde opet ne osvoji za svoju korist i pusto\u0161enje ono malo preostalih dijelova Hrvatske, odnosno da ih napusti. Sve ovo, pojedina\u010dno i ukupno, trebalo bi marljivo razmotriti. Pri tom treba dobro procijeniti (50v) treba li napustiti i druge utvrde, kao Ripa\u010d, Sokol, Biha\u0107, Iza\u010di\u0107 i Brekovicu uz rudnike Gvozdanski, Zrin, Kolinu (Colina) i sli\u010dna mjesta, ili pak neke me\u0111u njima, kao i Biha\u0107ku kapetaniju s njezinim rudnikom te pripadaju\u0107im utvrdama, treba odr\u017eati, mada te\u0161ko, uz velike tro\u0161kove, brigu i opasnost. U slu\u010daju da se povu\u010de s Une na Glinu, odnosno da se, pored najzna\u010dajnijih rudnika, za kojima neprijatelj jako te\u017ei, mora napustiti najplodniju dolinu u Hrvatskoj s ove strane Une i predati mu cijeli kraj, odmah treba uslijediti uni\u0161tenje spomenutih utvrda. No, nema sumnje da \u0107e neprijatelj zbog plodnosti, zbog okolice, a i zbog prikladnosti kraja, prema potrebi zaposjesti, ograditi ili na neki drugi na\u010din obnoviti pogodne utvrde na prolazima i najprikladnija mjesta. Vje\u010dni \u0107e neprijatelj na taj na\u010din potpuno osigurati ovaj kraj ponad Une s tako zaposjednutom njezinom granicom, obnoviti rudnike i upotrijebiti ga za svoju korist. (51r) Glede toga, neka Va\u0161a Kne\u017eevska Presvjetlost i njegove vjerne zemlje ili trenutno okupljen Odbor izvole primiti savjet i dobronamjerna mi\u0161ljenja te potom, uz znanje Carskog Veli\u010danstva, ako se pri tome ostaje, donijeti daljnje odluke. Moje je \u010dvrsto uvjerenje, unato\u010d prido\u0161lim suprotnim mi\u0161ljenjima, koja odmah bijahu odbijena, da Va\u0161a Kne\u017eevska Presvjetlost treba sve svoje misli, brigu i trud usredoto\u010diti i usmjeriti na to kako ponovno osvojiti ona mjesta, koja je vje\u010dni neprijatelj nedavno osvojio, ili \u0107e mu se dati dovoljan razlog da zadr\u017ei \u017eeljene i Bogom dane krajeve s ove strane toka Une, duboko do gorja i gradova. Naime, mi, kao slabiji, ubudu\u0107e mo\u017eemo kroz ovaj kraj sna\u017eno napadati vje\u010dnog neprijatelja i jahati protiv njegove sile te s neznatnim brojem raditi svakojake prepade i zapreke, tako da ove kr\u0161\u0107anske zemlje Va\u0161e Kne\u017eevske Presvjetlosti barem ne budu iz sata u sat napadane i pusto\u0161ene. (51v) Ostaje pitanje kako to najpogodnije izvesti, a da se ne djeluje protivno predlo\u017eenom uvjetu o po\u0161tovanju mira u ve\u0107 prihva\u0107enom \u010dlanku te da se ne o\u010dekuje nemogu\u0107e od ovih Zemalja i njihova odobrenja, kao ni od pomo\u0107i iz Carstva (Reichshilfe). Moje je skromno mi\u0161ljenje da prije svega, za pobolj\u0161anje vojne komunikacije treba odmah i bez ikakvog sustezanja primijeniti sljede\u0107e mjere uz pravovremenu pripremu. Prvo, da se vojsci namiri dugovanja, sukladno obvezi i pravednosti, te da se ono \u0161to je od spomenute sume za to odre\u0111eno i dobiveno upotrijebi za nadolaze\u0107e vojne potrebe. Za zadovoljenje vojske, Njegovo Carsko Veli\u010danstvo treba narediti da se isplati doznaka koja je odobrena za Hrvatsku, ali jo\u0161 nije ispla\u0107ena, kao i ono \u0161to su Va\u0161a Kne\u017eevska Presvjetlost i va\u0161i kranjski stale\u017ei odobrili onamo dostaviti, a jo\u0161 nije ispla\u0107eno. K tome, potrebno je napraviti procjenu koliko \u0107e se na to potro\u0161iti ili koliko se s time mo\u017ee u\u010diniti. Osobito, pak, treba paziti koliko \u0107e u\u0161teda donijeti ukidanje nepopunjenih mjesta ili nekolicine nemarnih me\u0111u njima. (52r) Nakon \u0161to se ovu vojsku isplati, potrebno ju je svu otpustiti i tada odmah iznova primiti one najspremnije te ih poja\u010dati, kao \u0161to su poslanici u Be\u010du pri dono\u0161enju vojnog prora\u010duna ve\u0107 iscrpno poru\u010dili preko svojih dobro promi\u0161ljenih savjeta.\n\nDrugo, po\u0161to je pitanje provijanta najpre\u010de \u2013 bilo za spre\u010davanje napada zakletog neprijatelja te stoga nu\u017enu insurekciju, bilo za okupljanje vojske, a tako\u0111er i zato da bi se stvorila i ukazala povoljna prilika da se zakletom neprijatelju ne\u0161to oduzme i protiv njega stvarno poduzme \u2013 prijeka i velika potreba tjera nas da se odmah i neodgodivo odlu\u010dimo o znatnoj zalihi za potrebe skladi\u0161ta provijanta (Prouiant-heu\u00dfer). Time \u0107e u slu\u010daju nu\u017ede, ne samo tri ili \u010detiri tisu\u0107e nego ve\u0107i broj vojnika, ne samo na nekoliko dana nego na dulje vrijeme, mo\u0107i biti postojano usredoto\u010den na neprijatelja, odnosno na na\u0161e okupljanje i namjere. Od tog se provijanta dio mo\u017ee uzeti ili upotrijebiti u slu\u010daju nu\u017ede (52v) ili za poja\u010danje najpotrebitijih utvrda, ve\u0107 prema okolnostima pohoda i potrebi. Budu\u0107i da za pripremu zaliha provijanta treba vi\u0161e novca nego \u0161to ovaj vrijedi, u vremenu nu\u017ede i promjena ratnih operacija treba paziti \u0161to se od njega upu\u0107uje u utvrde ili drugoj redovnoj vojsci te da ga se u pla\u0107ama obra\u010duna umjesto gotova novca. Kad se kre\u0107e u zemaljski pohod ili naoru\u017eavanje, to mo\u017ee rezultirati prili\u010dnim vi\u0161kom gotova novca, koji se odmah mo\u017ee ponovno upotrijebiti za pripremu provijanta. Odmah se postavlja pitanje od kuda ishoditi novac koji bi se utro\u0161ilo na stvaranje zalihe provijanta \u2013 jer su Njegova Kne\u017eevska Presvjetlost i Zemlje iscrpljeni \u2013 a bez istoga se ne mo\u017ee zapo\u010deti ni\u0161ta korisno. Odgovor na ovo bio bi u sljede\u0107em. Prvo, neka Njegova Presvjetlost dopusti pa\u017eljivo izvidjeti i obra\u010dunati koliko je provijanta potro\u0161eno u jednu, dvije ili vi\u0161e godina i kako je bio razdijeljen me\u0111u vojskom jer je i u prija\u0161njoj glavnoj isplati vojsci od njega tako\u0111er pone\u0161to oduzeto, da bi se isto ponovno upotrijebilo za nabavu zaliha. K tome, ne treba propustiti prikupiti stare obra\u010dune provijanta (53r), koji se dijelom nalaze kod stanovitih upu\u0107enih osoba, te u njima prona\u0107i poznate vi\u0161kove koje treba sakupiti. Ne treba ih, kao do sada, zanemariti, na najve\u0107u propast i \u0161tetu svih poslova, jer se time budu\u0107im glavnim opskrbnicima i podre\u0111enim im slu\u017ebenicima daje povoda za nesavjestan i koristoljubiv rad. Naprotiv, ove je potrebno ozbiljno, prema prilici, prisiliti na pla\u0107anje privo\u0111enjem osoba i zapljenom dobara. Budu\u0107i da za zbrinjavanje ovoga nema dovoljnog razloga jer je pri izvr\u0161enju, posebno u ovome, bilo puno prepreka \u2013 a ne\u0107e ih ni nedostajati \u2013 moglo bi se govoriti o tome mo\u017ee li se upotrijebiti s Carstvom i Carskim Veli\u010danstvom usugla\u0161en i ve\u0107 dijelom dospio iznos. Ako to ne bi bilo mogu\u0107e, treba ustrajavati na pregovorima sa Zemljama, da od kontribucije ili tjednog pfeniga (Wochenpfennig) posude od \u0161esnaest do dvadeset tisu\u0107a guldena, koje \u0107e im se vratiti unutar dvije godine, ili da dozvole kori\u0161tenje odobrenog novca (Bewilligung), \u0161to \u0107e im se odmah nadoknaditi iz vi\u0161kova \u010dim se pokrenu opskrbni poslovi. (53v) Ovaj provijant moglo bi se dijelom odmah kupiti i prikupiti u celjskom kraju, a kupnja mora biti uvjetovana time da ga oni koji ga prodaju uskladi\u0161te u Ratschachu. Od tuda bi ga se, nakon dodatnih savjetovanja, moglo otpremiti i uskladi\u0161titi u Gurgfeldu i drugim skladi\u0161nim mjestima blizu Hrastovice. Tako je oko Gurgfelda, Raina, Landtsrassa i Pletriacha, kada je prema njima bio upu\u0107en glavni opskrbnik s gotovinom, kao i prema Ratschachu, skupljeno dosta provijanta, kojeg se u potonji dovezlo i dopremilo iz svih mjesta, bez posebnih tro\u0161kova, da bi ga se moglo odvesti u Hrastovicu i druga skladi\u0161na mjesta, nakon uvida u tok rijeke Save. Na isti na\u010din mo\u017ee se kupiti provijant u metli\u010dkom kraju, u Metlici, Grazu i \u010crnomlju, a utvrdu i mjesto Ogulin pretvoriti u pogodno skladi\u0161no mjesto pripremom \u0161krinja i nekoliko pe\u0107i. Iz tog se mjesta mo\u017ee to pogodnije opskrbljivati Biha\u0107, Slunj, Modru\u0161, Jesenice, Dabar, Mutnik i Tr\u017eac te podr\u017eavati pohode iz Austrije i Krasa, kao i one iz Kranjske. Iz toga mjesta mo\u0107i \u0107e se tri, \u010detiri i vi\u0161e dana opskrbljivati pje\u0161ake i konje te \u0107e ih se prema potrebi mo\u0107i upotrijebiti u Hrvatskoj \u2013 tome treba dodati marljive i povjerljive ljude. Spomenuto mjesto trebalo bi preuzeti od Hrvata i predati u ruke Va\u0161e Kne\u017eevske Presvjetlosti, odnosno kranjskih stale\u017ea, te odrediti povjerljivu, sposobnu osobu za opskrbu i kraji\u0161ke poslove. Prije svega, potrebno je glavnu utvrdu Hrastovicu dobro posjesti jednom ratu vi\u010dnom i razumnom osobom, te ova ne\u0107e u me\u0111uvremenu pasti u neprijateljske ruke po najve\u0107u opasnost za Slavonsku i Hrvatsku krajinu. Tako\u0111er, u ovim utvrdama i mjestima treba pripremiti i pobolj\u0161ati \u0161krinje za provijant te izgraditi nekoliko pe\u0107i da bi se mogao skupiti znatniji provijant, ne samo za potrebe posada ovih mjesta, ve\u0107 i drugih, kao Gvozdansko, Zrin, Blinja, Gradac \u2013 uz jo\u0161 neke druge. Posebno \u2013 kad bi se ne\u0161to \u017eeljelo poduzeti s izgradnjom nekoliko Bloch-hauser ( izvidnica na kat, u obliku kule, predvi\u0111ena za 20-ak vojnika. Wachthaus \u2013 prizemna izvidnica, stra\u017earnica za 10 do 18 ljudi) na glavnim prolazima uz Unu, s ponovnom uporabom dvaju mostova kod Kostajnice i Novigrada koja je uni\u0161tio neprijatelj te, tako\u0111er, stvaranjem zasjeka (Verhackung – nasje\u010deno drve\u0107e i grmlje postavljeno kao prepreka na putu. Mo\u017ee zna\u010diti i prosjeku kroz \u0161umu ili gusti\u0161) u okolici (54v) \u2013 tome ne bi smjela biti prepreka nedostatak provijanta, nego bi istog trebalo po potrebi nadopunjavati i dovoziti gdje treba. Po\u0161to provijant nije pri ruci, nego je katkad bio prili\u010dno udaljen i upotrebljavan ovisno o raspolo\u017eivosti, treba dobro razmisliti da se isti, prema potrebi i pravovremeno dopremi ili uop\u0107e ne\u0107e mo\u0107i biti dopremljen u logor, \u0161to bi, pored razdoblja kad neprijatelj upada te uz pljuskove i poplave, moglo dovesti do posebno puno problema u Hrvatskoj. Kao potpora svemu ovome, provijant se, koliko god to bilo mogu\u0107e, ne bi smio prodavati u bescjenje, nego kupovati za uzdr\u017eavanje redovne vojske u tim utvrdama, te tada rijekom Savom dopremati iz drugih utvrda \u0161to je bli\u017ee mogu\u0107e i tamo skladi\u0161titi. K tome, trebalo bi postaviti oru\u017eara (Zeug-verwalter) u Hrastovicu te pravovremeno naru\u010diti prili\u010dnu zalihu svakojakih krampova, motika, lopata te nekoliko komada topova (Feldgesch\u00fcz) sa svom pripadaju\u0107om opremom i municijom, sve u svrhu opskrbe i za\u0161tite ovih mjesta tako da se ovi komadi odmah pripreme i prema okolnostima mogu upotrijebiti (55r). Tako\u0111er, topove u Biha\u0107u na pri\u010dvr\u0161\u0107enim kota\u010dima, kao i sve ostale potrebne stvari, potrebno je odmah popraviti i dovesti u stanje pripravnosti. Povrh toga, kad do\u0111e do okupljanja, mo\u017ee se uzeti dva ili tri komada za Ostro\u017eac i Cazin te upotrijebiti prema potrebi \u2013 ni\u0161ta se ne mo\u017ee osvojiti iz sedla, praznih ruku. Oni ratovanju vi\u010dni trebali bi razmisliti \u0161to bi se moglo isprije\u010diti takvim pripremama ili tome da se ti poslovi iz Ljubljane ili drugih mjesta prvo dobro pripreme. Da se ne bi desilo da neprijatelj sazna za na\u0161e namjere, smjesta se preprije\u010div\u0161i, i da nas ne bi sprije\u010dio svojom silom, treba odmah, \u010dim se pojavi prilika, na\u0107i razlog da mu se \u0161to ranije sru\u0161e mostovi na Krupi te da se pomo\u0107u pje\u0161aka prema ovamo prosje\u010de prolaze kroz \u0161umu ne bi li se topove iz Biha\u0107a \u0161to je lak\u0161e mogu\u0107e dopremilo do Ostro\u017eca, koji le\u017ei niti dvije milje daleko. Najve\u0107a nu\u017eda zahtijeva da se pripravi svakojako oru\u0111e za izgradnju nekoliko upotrebljivih brodova, posebice za osposobljavanje pontonskog mosta (Sch\u00fcffPrugg) (55v), koje bi se u svako doba, prema potrebi, moglo upotrijebiti na rijeci Savi. Kad god neprijatelj okupi svoju silu, bilo na Slavonskoj ili Hrvatskoj krajini \u2013 tako\u0111er, kad se proglasi zemaljska insurekcija ili Njegova Kne\u017eevska Presvjetlost bude osobno morala krenuti u spa\u0161avanje i za\u0161titu od silovitih napada te Njegova Kne\u017eevska Presvjetlost po\u017eeli do Zagreba, s donje ili gornje strane, a oni iz Kranjske i Koru\u0161ke u Hrvatsku ispod Save \u2013 jedan dio mo\u017ee odmah do\u0107i u pomo\u0107 drugome te neprijatelja prikladno napasti. To stvara i priliku da se otpremanjem jednog dijela vojske ova upotrijebi za neo\u010dekivane upade protiv neprijatelja i njegovih namjera, s jednog ili drugog mjesta. Naime, kad neprijatelj stoji pod opsadom, mo\u017ee se biti poduzetniji s dovo\u017eenjem provijanta i okupljanjem vojske. Spomenuto brodovlje Va\u0161a Kne\u017eevska Presvjetlost mogla bi opremiti u Gurkfeldu te ga u istom mjestu dr\u017eati na sigurnom. Drvo namijenjeno za to potrebno je tamo dovesti iz Francuske (Fr\u00e4nz) \u2013 preko Ljubljane, pa Savom iz Oberburga, uz male tro\u0161kove. Jedino, odmah tamo treba naru\u010diti brodograditelje (56r) da mogu izrezati i pripremiti daske i drugo drvo te donekle pregledati tok rijeke, s naputkom da se \u010dini kao da se sprema za pohod, ili za prijevoz provijanta, iz celjske \u010detvrti. Potrebno je odmah pripremiti nekoliko kola za pontonske mostove tako da ih se mo\u017ee dijelom upotrijebiti i na drugim vodotokovima u Hrvatskoj u slu\u010daju nu\u017ede. Ne bi li se donekle krenulo s takvim pripremama, oja\u010dala i providjela Hrastovica te, kako se za nadati, zapovjedno mjesto glavnog zapovjednika popunilo ratu vi\u010dnom i hrabrom osobom, odmah bi, s pravovremenim savjetom, trebalo poduzeti probijanje (remperirung) toka Une na sljede\u0107i na\u010din. Prvo, mora se iznenada sru\u0161iti i zapaliti mostove kod Kostajnice i Novigrada, odmah se prihvatiti izrade zasjeka i podizanja dvije Bloch-heusser s ove strane te time neprijatelju uskratiti mogu\u0107nost upada u zemlju iz ovog kraja. To bi se tako\u0111er moglo izvr\u0161iti sa zemaljskom insurekcijom, pored utvrdne vojske (56v), osobito kad se Njegova Kne\u017eevska Presvjetlost osobno uputi u Zagreb, kao da tobo\u017ee \u017eeli odr\u017eati spravi\u0161\u0107e slavonskih i hrvatskih stale\u017ea zbog sakupljanja ne\u0161to provijanta i odobrenja tlake, a da tada, prema prilici i neprijateljskom okupljanju, po\u0161alje vojsku i pokrene pothvat. Ovi iz Kranjske i Koru\u0161ke \u017eele postaviti zemaljsko oru\u017eje i mobilizirane trupe (Pers\u00f6hnlich[en] zuezug) Njegove Kne\u017eevske Presvjetlosti na Mre\u017enicu, a ovi iz \u0160tajerske \u017eele ih, pak, ostaviti uz Njegovu Kne\u017eevsku Presvjetlost kod Zagreba \u2013 tako da se pontonske mostove mo\u017ee u bilo kojem trenutku dopremiti Savom te da se dnevno ili iz sata u sat jedna postrojba mo\u017ee pridru\u017eiti drugoj. Po\u0161to se neprijatelj upravo okuplja i ulogoruje u krajevima koje posjeduje s ove strane Une, na\u0161i su utvrdu Hrastovica providjeli provijantom. A ostale utvrde i prolaze prema spomenutom kraju, gdje to nije bilo mogu\u0107e u\u010diniti, ipak se, zbog \u0161tete i rugla, ne bi trebalo napustiti, unato\u010d manjku provijanta i ostalim razlozima. Budu\u0107i da su, kao \u0161to smo se nadali, ova dva mosta sru\u0161ena, a prolazi na Uni (57r) zbog dubine vode i planina nisu mogli biti ja\u010de prosje\u010deni, trebalo bi zbog ve\u0107e sigurnosti odmah ne\u0161to poduzeti oko Krupe i tamo\u0161njih utvrda, kao \u0161to su Cazin i Ostro\u017eac. Ako se uvidi da postoji mogu\u0107nost, trebalo bi iz biha\u0107ke utvrde uzeti oko \u010detiri ili vi\u0161e topova (stuckh), a ako ne, neka to ostane za neka bolja vremena jer se ove topove ionako mora iznova podesiti i pripremiti, po\u0161to se utvrdu bez oru\u017eja i dobre opskrbe mo\u017ee osvojiti u nekoliko sati. Neprijatelju se ovdje, na jednom ili drugom mjestu, mora uskratiti upad i prolaz te ga se potisnuti, ina\u010de \u0107e nam se privu\u0107i s le\u0111a te provijant i na\u0161e krajeve odsje\u0107i svojom silom. Da to ne bismo do\u017eivjeli, mostove kod Biha\u0107a u me\u0111uvremenu se mora popraviti tako da ne propadnu kad topovi jednom dospiju na njih. Kad se sve to pokrene uz pomo\u0107 i dopu\u0161tenje Svevi\u0161njeg, Hrvatska \u0107e krajina, uz odr\u017eavanje reda, postati prili\u010dno sigurna, narod \u0107e se ponovno naseliti na mnoga mjesta te \u0107e ono napravljeno, ali i sve drugo biti dovedeno u stanje pripravnosti ne bi li se u svako doba kad se uka\u017ee (57v) potreba i prilika sa znatnim brojem vojnika moglo bez opasnosti i \u0161tete do\u0107i u pomo\u0107 na Slavonsku krajinu ili oni ovamo, ili, kako se to ka\u017ee, pru\u017eiti ruku jedni drugima. Kada se to, uz Bo\u017eju pomo\u0107, pokrene, Va\u0161a Kne\u017eevska Presvjetlost i njegovi vjerni stale\u017ei ubrzo \u0107e osjetiti svu korist i blagostanje, time \u0161to \u0107e se te va\u017ene rudnike srebra kod Gvozdanskog donekle podi\u0107i, te izgraditi vi\u0161kovima i bogatim prihodima. Da bi se tamo, na vanjskoj granici, mogla dr\u017eati, te \u010detiri puta godi\u0161nje (Quatembers zeit) pla\u0107ati, redovna vojska (Khriegs-volckh) zajedno sa zapovjednicima, bez sumnje je u kratkom vremenu zemlju potrebno napu\u010diti vojskom i plodnu zemlju donekle obraditi, tako da se lako, i za malo novaca, mo\u017ee nabaviti provijant i sve ostalo potrebno za uzdr\u017eavanje vojske. Vojnike (Dienst-volckh) koji slu\u017ebuju na dodijeljenim im mjestima zbrinut \u0107e se preko gradova i izgradnje i to \u0107e lak\u0161e o\u010dekivati isplate i drugu opskrbu. Budu\u0107i da ovdje nije predlo\u017eeno ni\u0161ta nemogu\u0107e ili neizvedivo, Va\u0161a Kne\u017eevska Presvjetlost trebala bi, prema pravovremenom savjetu ratu i granici vi\u010dnih, milostivo razmotriti i barem donekle, ako ne u potpunosti, u djelo provesti ove skromne (a ipak iskrene) zamisli. Sve sam ovo, s onima koji se u to bolje razumiju, op\u0161irno i potrebe radi, \u017eelio predo\u010diti da bi se o tome razmislilo.\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Kratka razmi\u0161ljanja kako, Bo\u017ejom milo\u0161\u0107u, ne samo nadalje dobro o\u010duvati Hrvatsku krajinu, nego je i bolje i ja\u010de osigurati<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\tU svakom slu\u010daju trebalo bi vratiti Unu i neprijatelja protjerati preko pri \u010demu ne treba \u017ealiti tro\u0161kova, truda i rada. No, bojimo se da se to ne mo\u017ee uskoro ostvariti jer u me\u0111uvremenu neprijatelj namjerava provaliti dalje te \u010dak dose\u0107i prostor Kranjske i \u0160tajerske \u2013 neka milostivi gospodin Bog to sprije\u010di. Prema tome, dr\u017eimo da glavnu granicu treba uspostaviti na rijeci Glini, umjesto na Uni, te se tamo svim snagama utvrditi pred neprijateljem. Posljednja je nada, kad se to dogodi i isto potom naredi i poduzme, da se neprijatelja nakon toga opet odbaci preko Une, pri \u010demu \u0107e zauzete utvrde nu\u017eno morati biti napu\u0161tene. Pri tome molimo Boga da se Njegova Kne\u017eevska Presvjetlost i svaka od njegovih vjernih zemalja sa svoje strane, iz krajnje nu\u017ede bez daljnjeg otezanja i mektiranja, odlu\u010de za to. Na tome se sve temeljilo i jo\u0161 se temelji. (82v) A sada, da kratko prije\u0111emo na stvari. Glinu, kao \u0161to je re\u010deno, svakako treba zauzeti. Naime, ako neprijatelj krene, a posebno ako zakora\u010di na donju stranu, gdje se ova ulijeva u Kupu, i zauzme samo jednu utvrdu ili je sam izgradi, pri tome ne\u0107e nai\u0107i na puno pote\u0161ko\u0107a te je neporeciva \u010dinjenica da \u0107e Sisak i Hrastovicu ostaviti iza sebe i time ubrzo osvojiti ove dvije utvrde. Tako\u0111er \u0107e navaliti dalje te u \u010dasu poharati i opusto\u0161iti cijeli kraj izme\u0111u Kupe i Save te dalje, prema \u0160tajerskoj i Kranjskoj, i promoliti svoju glavu u ove zemlje na njihovu krajnju, ne\u017eeljenu propast. Prema tome, mora mu se, nu\u017eno, neodgodivo suprotstaviti ili uskoro o\u010dekivati spomenutu op\u0107u propast. Gore pak, uz vrelo Gline, potrebno je najbolje mogu\u0107e obraniti i o\u010duvati Slunj, kao sjedi\u0161te ovog jadnog kraja, jer ako ga zauzmu neprijatelji, iza sebe ostavljaju Jesenice, Dabar, Oto\u010dac, Brinje i ostala mjesta, koja su, neporecivo, \u0161tit i predzi\u0111e Vinodola, cijelog Krasa i Brucka. (83r) Dakle, ne\u0107e osvojiti samo ove utvrde, nego odmah i Ogulin, Slunj, Tr\u017eac i druge te u \u010dasu poharati Vinodol, Karst i Bruck te tvr\u0111avu u Brucku istom tako posjesti s martolozima, da \u0107e ovi odmah opusto\u0161iti sve do Igga i Ljubljane, a osobito zaprije\u010diti i ugroziti (verunsichern) putove od Ljubljane do Rijeke, \u010dak Trsta. Time bi se, pak, Va\u0161a Kne\u017eevska Presvjetlost i Va\u0161e zemlje, pa i cijelo kr\u0161\u0107anstvo, nedvojbeno morali suo\u010diti s nepovratnim \u0161tetama i opasno\u0161\u0107u. Stoga neka se otvore o\u010di i predvidi ova opasnost, dok je to jo\u0161 mogu\u0107e u\u010diniti. I sad se postavlja pitanje, kako ovo ne samo napisati ili re\u0107i, nego i napraviti? Odgovor je u sljede\u0107em: prionuti i u Slunj postaviti redovnih 150 konja i isto toliko pje\u0161aka te urediti i izgraditi utvrdu tako da se u njoj mo\u017ee \u017eivjeti. Nadalje, 50 pje\u0161aka (Knecht) u Kremen na Korani, koji se nalazi neposredno pored Slunja, jer neprijatelj zbog niskog vodostaja ovdje \u010desto prelazi i \u010dini velike \u0161tete (83v). U Cetin vi\u0161e, 100 pje\u0161aka i 50 konja, zbog toga \u0161to je brdovito mjesto. U Kladu\u0161u 100 pje\u0161aka. U Hresno 200 konja i 100 pje\u0161aka, tu se nalazi zajedni\u010dki slu\u017ebeni prijelaz zbog \u010dega o njemu puno ovisi. U Preseku 50 konja i 50 pje\u0161aka. U Gredu 50 pje\u0161aka, u Steni\u010dnjak (Stanganaz) 50 pje\u0161aka, u Klimnu Goru 50 pje\u0161aka, u Mazin 50 pje\u0161aka. Sve u svemu to \u010dini 700 konja i 950 pje\u0161aka. Postavi li se sve ove konje i pje\u0161ake u spomenute utvrde i tamo ih se uzdr\u017eava kako se pristoji, mo\u017ee se biti uvjeren i siguran \u2013 ako svoje du\u017enosti budu obavljali uredno i, napose, vrijedno dr\u017eali stra\u017ee u \u0161umama \u2013 da \u0107e se mo\u0107i u potpunosti odbijati neprijateljske prodore, napade i pusto\u0161enja te, kako je gore izjavljeno, odlu\u010dno dr\u017eati i osigurati kr\u0161\u0107anske zemlje duboko u pozadini. Naime, na svaki pucanj ispaljen od tamo, s tih strana ili s utvrda, u vrlo kratkom \u0107e se vremenu, bez opasnosti, skupiti 500 konja i isto toliko pje\u0161aka (84r), a neprijatelju \u0107e se \u2013 zbog mnogostrukih prednosti koje \u0107e svaki vojnik na\u0107i sa svoje strane \u2013 mo\u0107i pru\u017eiti takav otpor da \u0107e si ovaj nakon toga dobro promisliti prije nego \u0161to opet do\u0111e. To \u0107e biti puno izvjesnije i plodonosnije kad glavni zapovjednik (Obristen Leutenandt) bude trajno rezidirao u Steni\u010dnjaku, i, na svaki neprijateljski upad, ovima \u2013 ali i svima onima, kojima to bude koristilo \u2013 bude mogao pomo\u0107i i prisko\u010diti s ljudima koji \u0107e uvijek biti uz njega da bi u kratkom roku mogao dospjeti na svako mjesto u vidokrugu. Zbog ovih razloga treba jadnoj, bijednoj vojsci dati … svakom pje\u0161aku \u010detiri, a konjaniku pet guldena mjese\u010dno, ina\u010de je nemogu\u0107e dr\u017eati ih na krajini na njihovom mjestima. Iz toga je dosad uslijedilo najvi\u0161e \u0161teta, ma koliko se mo\u017eda mislilo da \u0107e se time puno u\u0161tedjeti. Mora im se tako\u0111er u\u010diniti milost i obradovati ih time da svakom ostane ono \u0161to je uzeo od neprijatelja (osim od uglednih zapovjednika kao \u0161to su age, begovi i sli\u010dni), a ne da mu se uzme. Povrh toga, mora ih se platiti za \u0161est mjeseci, od \u010detiri ili, pak, od \u0161est (guldena, n.p.). (84v) K tome svemu, nalo\u017eeno je banu da trajno dr\u017ei sto konja u Bovi\u0107u, a ostalu vojsku pod svojim zamjenikom u Berki\u0161evini. Tako\u0111er, da napravi most preko Kupe, tako da se onima u Topuskom i Hresnom u svakoj nu\u017edi mo\u017ee do\u0107i u pomo\u0107 s ovima iz Bovi\u0107a, i to za najdulje jedan sat. Tako\u0111er treba dobro brinuti za Letovani\u0107 te u slu\u010daju nu\u017ede, do \u010dega vrlo lako mo\u017ee do\u0107i, posjesti Hrgovi\u0107 i Brest. Pored toga, prijeko je potrebno polovicu pla\u0107enih uskoka iz Petrovine i Begine postaviti u Tounjsku Pe\u0107, ne bi li \u0161to vi\u0161e zadr\u017eavali neprijatelja. Drugu polovicu, pak, izme\u0111u Jesenica, Dabra i Oto\u010dca, za osiguranje prolaza izme\u0111u ovih mjesta sve do Senjske granice. K tome svemu, bilo bi vrlo po\u017eeljno da se od stanovnika Slavonije i Hrvatske, kojega god stale\u017ea ili statusa bili, povoljno otkupi dvadeseti, trideseti ili samo \u010detrdeseti dio njihova po\u017enjevenog \u017eita, \u0161to je lako posti\u0107i ako se s njima uspostavi po\u0161tenu trgovinu. Za skladi\u0161tenje ovog provijanta bila bi prikladna utvrda Pokupsko. (85r) Osobito treba paziti na to da se dobro \u010duva Hrastovicu radi ugleda i dobrobiti zemlje. Sada, pak, treba utvrditi Brest i podi\u0107i jedan bastion (Bollwerck) da se vi\u0161e ne treba razmi\u0161ljati \u0161to s tim mjestom. Usporedo, svakako treba zadr\u017eati Ripa\u010d te umjesto Biha\u0107a, ali na najpovoljnijem mjestu na otoku, izgraditi jedan bastion ili \u010dvrstu kulu za pedeset vojnika. Ne manje, treba dobro braniti Tr\u017eac da bi se u me\u0111uvremenu moglo realizirati upravo spomenutu kulu na biha\u010dkom otoku. Sva druga mjesta i utvrde izme\u0111u Une i Gline postupno se ru\u0161i do temelja, izuzev Vranogra\u010da jer le\u017ei vrlo blizu Topuskog i ovome mo\u017ee znatno pripomo\u0107i. Potrebno je (sru\u0161iti, op.prev.) i ostale, jer se ina\u010de na\u0161e snage rasipaju od jedne do druge i slabe, pa \u0107e, ako do\u0111u u neprijateljske ruke, do\u0107i do propasti. I da se nakon svega ovog vratim opet na Oto\u010dac, ovu utvrdu treba se marom i odlu\u010dno \u010duvati zbog gorespomenutih razloga ili \u0107e u suprotnom slu\u010daju odmah biti izgubljeni Vinodol, Bruck, Kras i pola Kranjske. (85v) Tako\u0111er, ako se malo popravi Plovac i u njega postavi ve\u0107a posada \u2013 nadalje, ako se, povrh toga, u tim krajevima zbog predstoje\u0107e potrebe dr\u017ee \u010detiri brodi\u0107a (Schifflein), te se ovaj dio, \u0161to je nu\u017eno, zaprije\u010di lancem \u2013 nema sumnje da se ne\u0107e trebati brinuti za Senj, dokle god se ovo mjesto uredno dr\u017ei. \u0160tovi\u0161e, onim iz Obrovca mo\u0107i \u0107e se svaki puta odlu\u010dno oduprijeti. Naposljetku, \u017eelim dati jedan naputak. Time \u0107e se, uz vrlo niske tro\u0161kove, svi prelazi (furdt) na Glini, unutar jednog dana, mo\u0107i tako zaprije\u010diti i zatvoriti, da ubudu\u0107e nijedan konj ne\u0107e mo\u0107i prije\u0107i preko, a neprijatelj ovakve zabrane i zapreke nikad ne\u0107e mo\u0107i spaliti, sasje\u0107i, uni\u0161titi ili ve\u0107 \u0161to drugo.\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Reports of the Royal Commission on the situation in the Military Frontier from 1577. Translated into Croatian.<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":1993,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"default","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"default","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[38,42],"tags":[],"class_list":["post-936","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-dodaci","category-izvori"],"acf":{"facebook_opis":"","opisfacebook":"opisfacebook"},"yoast_head":"\nDva izvje\u0161\u0107a o stanju na Krajini iz 1577. godine - Bulwark of Europe<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_GB\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dva izvje\u0161\u0107a o stanju na Krajini iz 1577. godine - Bulwark of Europe\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Izvje\u0161\u0107a kraljevskog povjerenstva o stanju na Vojnoj krajini iz 1577. godine. Prevedeno na hrvatski.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Bulwark of Europe\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2019-07-05T17:17:21+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2020-06-15T16:58:34+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/stanj-min.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"833\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"887\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Filip \u0160imunjak\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Filip \u0160imunjak\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Estimated reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"24 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/\",\"url\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/\",\"name\":\"Dva izvje\u0161\u0107a o stanju na Krajini iz 1577. godine - Bulwark of Europe\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/stanj-min.jpg\",\"datePublished\":\"2019-07-05T17:17:21+00:00\",\"dateModified\":\"2020-06-15T16:58:34+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#\/schema\/person\/d770e8a0cd2c1993dfb7b6a957edd0d9\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-GB\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/stanj-min.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/stanj-min.jpg\",\"width\":833,\"height\":887},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Dva izvje\u0161\u0107a o stanju na Krajini iz 1577. godine\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#website\",\"url\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/\",\"name\":\"Bulwark of Europe - Vojna krajina u 16. stolje\u0107u\",\"description\":\"Digitizing Habsburg-Ottoman Border\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-GB\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#\/schema\/person\/d770e8a0cd2c1993dfb7b6a957edd0d9\",\"name\":\"Filip \u0160imunjak\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-GB\",\"@id\":\"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/38ed982ac585081c2e1d4870eb4d446cb755f4560af058f13fb26a60ed8ee736?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/38ed982ac585081c2e1d4870eb4d446cb755f4560af058f13fb26a60ed8ee736?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Filip \u0160imunjak\"},\"description\":\"Filip \u0160imunjak ro\u0111en je 10. sije\u010dnja 1998. u Zagrebu gdje i \u017eivi. Student je prve godine jednopredmetnog diplomskog studija povijesti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (smjer istra\u017eiva\u010dki, modul ranonovovjekovna povijest). Objavio je nekoliko \u010dlanaka i prikaza na teme iz srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti. Prou\u010dava Vojnu krajinu i bavi se izradom povijesnih karata i rekonstrukcija utvrda. \u010clan je uredni\u0161tva studentskog \u010dasopisa ProTempore.\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dva izvje\u0161\u0107a o stanju na Krajini iz 1577. godine - Bulwark of Europe","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/","og_locale":"en_GB","og_type":"article","og_title":"Dva izvje\u0161\u0107a o stanju na Krajini iz 1577. godine - Bulwark of Europe","og_description":"Izvje\u0161\u0107a kraljevskog povjerenstva o stanju na Vojnoj krajini iz 1577. godine. Prevedeno na hrvatski.","og_url":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/","og_site_name":"Bulwark of Europe","article_published_time":"2019-07-05T17:17:21+00:00","article_modified_time":"2020-06-15T16:58:34+00:00","og_image":[{"width":833,"height":887,"url":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/stanj-min.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Filip \u0160imunjak","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"Filip \u0160imunjak","Estimated reading time":"24 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/","url":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/","name":"Dva izvje\u0161\u0107a o stanju na Krajini iz 1577. godine - Bulwark of Europe","isPartOf":{"@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/stanj-min.jpg","datePublished":"2019-07-05T17:17:21+00:00","dateModified":"2020-06-15T16:58:34+00:00","author":{"@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#\/schema\/person\/d770e8a0cd2c1993dfb7b6a957edd0d9"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-GB","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/#primaryimage","url":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/stanj-min.jpg","contentUrl":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/stanj-min.jpg","width":833,"height":887},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/dva-izvjesca-o-stanju-na-krajini-iz-1577-godine\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Dva izvje\u0161\u0107a o stanju na Krajini iz 1577. godine"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#website","url":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/","name":"Bulwark of Europe - Vojna krajina u 16. stolje\u0107u","description":"Digitizing Habsburg-Ottoman Border","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-GB"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#\/schema\/person\/d770e8a0cd2c1993dfb7b6a957edd0d9","name":"Filip \u0160imunjak","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-GB","@id":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/38ed982ac585081c2e1d4870eb4d446cb755f4560af058f13fb26a60ed8ee736?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/38ed982ac585081c2e1d4870eb4d446cb755f4560af058f13fb26a60ed8ee736?s=96&d=mm&r=g","caption":"Filip \u0160imunjak"},"description":"Filip \u0160imunjak ro\u0111en je 10. sije\u010dnja 1998. u Zagrebu gdje i \u017eivi. Student je prve godine jednopredmetnog diplomskog studija povijesti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (smjer istra\u017eiva\u010dki, modul ranonovovjekovna povijest). Objavio je nekoliko \u010dlanaka i prikaza na teme iz srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti. Prou\u010dava Vojnu krajinu i bavi se izradom povijesnih karata i rekonstrukcija utvrda. \u010clan je uredni\u0161tva studentskog \u010dasopisa ProTempore."}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/936","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=936"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/936\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2403,"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/936\/revisions\/2403"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1993"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/vojnakrajina.ffzg.unizg.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}