U gorici je 1573. sastalo se plemstvo s banom na vijećanje o odredbama kojima bi se predvidjelo  tko će i kako čuvati prijelaze na Kupi. Ista se spominje i na zasjedanju 25. 2. 1579. gdje je nabrojana među utvrdama i stražama na Kupi od Siska do Karlovca uz Sisak, Brest, Prčevo, Hergović, Letovanić, Berkiševinu, Šišinec, Mišljenović, Degoj, Auguštanovac, Sredičko, Luku, Rečicu i Gazu pred Karlovcem. Gorica se gradi potkraj 16. stoljeća kada Keglevići napuštaju Kostel-grad i grade dvorac u dolini kao svoju zimsku rezidenciju. Tlocrt je bio zatvoren s unutrašnjim dvorištem, a danas su očuvana dva krila i cilindrična kula na uglu. Kasnije dvorac kupuju Patačići, a Keglevići ga opet posjeduju do 1883. kada je prodan obitelji Kaučić koji je do danas u njihovom vlasništvu. Danas je povremeni stambeni objekt s pripadnošću drugoj spomeničkoj kategoriji. Svojim arhitektonskim podrijetlom dvorac spada u kasnorenesansni kaštel iz 16. stoljeća. Zamišljen je kao pravokutna utvrda s okruglim kulama na uglovima i velikom dvokatnom stambenom zgradom u sredini unutrašnjeg dvorišta. Utvrda u takvome obliku nikad nije dovršena, a prema katastarskome nacrtu iz 1861. dvorac je sagrađen u pravokutnik na čijem su istočnom i zapadnom uglu bile okrugle obrambene kule. Stambeni dio nalazio se na SI i SZ dijelu dok je ostale dijelove zatvarao visoki zid. Od dvorca su danas sačuvana dva krila, južna okrugla obrambena kula s tri strijelnice u gornjim dijelovima i ukrasni ulazni portal s djelomično očuvanim grbom Keglevića iznad njih kao i SZ i JI vanjski nekad obrambeni zid kaštela.