Prvi put se spominje oko 1170. kada biskup Prodan daruje zemljište oko Rasinje templarima. Opoj-grad se spominje još 1236. kada je utvrda vjerojatno nastala, a rimokatolička župa se biljezi od 1334. godine. Rasinja se spominje još u 20-im godinama 16. stoljeća kada Ferdinand u Slavoniji vodi rat protiv „zapoljevaca“. Tada se ruše utvrde te knez Krsto Frankopan pali gradove i kaštele Ludovika Pekryja (Ferdinandove pristalice) među kojima je uz Pakrac, Sveti Duh i Gušćerovac bila i Rasinja. Od ukupnog broja konjanika (526) i pješaka (515) u slavonskim graničnim utvrdama prema popisu iz 1554 u Rasinji se nalazilo 65 konjanika. Konjaništvom u utvrdi je zapovijedao Pavao Ratkaj. Rasinja se spominje i 1576. kada je spadala pod Varaždinsku kapetaniju uz Ludbreg, Toplice i Remetinec. U njima su popisana 2 duga topa (Singerin) od kojih jedan je oštećen, 5 većih (Falkonen), 5 srednjeg kalibra (falkoneta), 2 manjeg kalibra, 4 mala željezna topa, 122 puške kukače, 114 centi baruta te 760 kopalja. Opoj-grad ili Castrum Apaywar porušen je 1532. od osmanskih strana, a u 18. st. se spominje kao ruševina čiji tragovi su bili donekle vidljivi početkom 20. stoljeća. Rasinja je u kratkom periodu stradavala od strane osmanske sile još 1574., 1576., 1579. I 1603. Godine kada je spaljena i župna crkva. Slična je situacija i sa srednjovjekovnim gradom Rasinja (Kerestur) koji nastaje vjerojatno u sličnom razdoblju kao i Opoj-grad, a ruši se tridesetih godina 20. stoljeća. Barun Mirko III. Inkey prodaje Stari grad 1930. Đuri Takaču koji ruši zgradu i od materijala gradi obiteljsku kuću. Opoj i Rasinja mijenjali su vlasnike pa tako u 16. Stoljeću kao vlasnici se spominju Bočkaji, Ljudevit Pekri i ban Toma Erdody. Udajom su neko vrijeme vlasnici postali grofovi Auespergeri te na isti način i grofovi Geiszruk. Od njih su Rasinju kupili Inkeyji i držali do 1945. godine. Stari grad bio je u tlocrtu nepravilna građevina s 2 ili 3 manje obrambene kule i s jednom većom, kvadratičnom. Gospodarske zgrade Staroga grada nalazile su se sjevernije, na mjestu današnjeg dvorca u Rasinji. župna crkva sv. Križa u blizini dvorca, barokizirana je gotička građevina iz 1790. te je nekoliko puta dograđivana. Uz nju se nalazi groblje na kojem su pokopani članovi obitelji Inkey.

Samo imanje mijenjao je gospodare među kojima je obitelj Inkey bila najdugovječniji vlasnik. Na početku 16. stoljeća, Opoj i Rasinju posjeduju plemići Bočkaj. Ljudevit Pekri spominje se kao vlasni 1527., a nakon njega hrvatski ban Toma II. Erdody. Nasljeđuje ga njegova kći Elizabeta udana za grofa Herberta Auersperga. Rasinju dalje nasljeđuje njihova kćer, grofica Marija Suzana Attems, a potom njezina kći Kristina udana za grofa Josipa Karla Geiszruka. Od grofovske obitelji Rasinju kupuje Baltazar Inkey. Ovo se događa oko 1746. godine, a prema nekim drugim izvorima Ivan Jakob Geiszruk zalaze posjed 1778. na trideset godina za nešto više od 100000 forinti. Prema nekim izvorima, navodi se kako je Baltazarov sin Mirko I. postao vlasnik Rasinje 1808. kada je isplatio preostali dug od 20000 forinti. U vlasništvu obitelji Inkey Rasinja ostaje do 1945. godine.

Najveći procvat vlastelinstva događa se u drugoj polovici 19. stoljeća za vrijeme Ferdinanda Inkeyja kada je ona najveće vlastelinstvo Križevačke odnosno Varaždinske županije. Tamo je 1860. otvorena ciglana, a nedaleko i tvornica Zeste u Kuzmincu (jedan od majura). Na prijelazu 19. i 20. stoljeća vlastelinstvo zauzima preko 4000 hektara i obuhvaća 13 majura, no početkom 20. stoljeća Mirko III. Inkey majure počinje prodavati i zemljišta naseljavati seljacima. Kao što je to bio općenito slučaj, posjed je nakon Prvog svjetskog rata smanjen u sklopu agrarne reforme. Novi dvorac u Rasinji izgrađen za obitelj Inkey stajao je na mjestu stare kurije i gospodarskih zgrada Staroga grada Rasinje, koji je bio sjedište vlastelinstva do izgradnje novog dvorca. Dogradnja, odnosno izgradnja, odvijala se od 1883. do 1885. za vrijeme Ferdinanda Inkeyja koji je za izgradnju djelomično koristio građevini materijal ruševina Opoj grada. Nastankom dvorca Stari grad postupno prestaje postojati te se ruši.