Prije svega je potrebno da se Vaša Kneževska Presvjetlost pravovremenim, dobro promišljenim savjetom odluči, ne bi li se (zato što su utvrde kao Bužin, Cazin i Ostrožac koje leže oko Une prije nekog vremena pale u neprijateljske ruke) trebalo pomaknuti s cijelog toka Une i povući granicu ovamo, na Glinu, te na utvrde koje se nalaze uz nju. Ili, ako to ne bi bilo presmiono, trebalo bi pažljivo promisliti, ne bi li se tijekom trenutnog primirja – ili nekim drugim sredstvima, a da se ne djeluje protivno miru – mogao iznaći razlog i način da neprijatelj ove tri utvrde opet ne osvoji za svoju korist i pustošenje ono malo preostalih dijelova Hrvatske, odnosno da ih napusti. Sve ovo, pojedinačno i ukupno, trebalo bi marljivo razmotriti. Pri tom treba dobro procijeniti (50v) treba li napustiti i druge utvrde, kao Ripač, Sokol, Bihać, Izačić i Brekovicu uz rudnike Gvozdanski, Zrin, Kolinu (Colina) i slična mjesta, ili pak neke među njima, kao i Bihaćku kapetaniju s njezinim rudnikom te pripadajućim utvrdama, treba održati, mada teško, uz velike troškove, brigu i opasnost. U slučaju da se povuče s Une na Glinu, odnosno da se, pored najznačajnijih rudnika, za kojima neprijatelj jako teži, mora napustiti najplodniju dolinu u Hrvatskoj s ove strane Une i predati mu cijeli kraj, odmah treba uslijediti uništenje spomenutih utvrda. No, nema sumnje da će neprijatelj zbog plodnosti, zbog okolice, a i zbog prikladnosti kraja, prema potrebi zaposjesti, ograditi ili na neki drugi način obnoviti pogodne utvrde na prolazima i najprikladnija mjesta. Vječni će neprijatelj na taj način potpuno osigurati ovaj kraj ponad Une s tako zaposjednutom njezinom granicom, obnoviti rudnike i upotrijebiti ga za svoju korist. (51r) Glede toga, neka Vaša Kneževska Presvjetlost i njegove vjerne zemlje ili trenutno okupljen Odbor izvole primiti savjet i dobronamjerna mišljenja te potom, uz znanje Carskog Veličanstva, ako se pri tome ostaje, donijeti daljnje odluke. Moje je čvrsto uvjerenje, unatoč pridošlim suprotnim mišljenjima, koja odmah bijahu odbijena, da Vaša Kneževska Presvjetlost treba sve svoje misli, brigu i trud usredotočiti i usmjeriti na to kako ponovno osvojiti ona mjesta, koja je vječni neprijatelj nedavno osvojio, ili će mu se dati dovoljan razlog da zadrži željene i Bogom dane krajeve s ove strane toka Une, duboko do gorja i gradova. Naime, mi, kao slabiji, ubuduće možemo kroz ovaj kraj snažno napadati vječnog neprijatelja i jahati protiv njegove sile te s neznatnim brojem raditi svakojake prepade i zapreke, tako da ove kršćanske zemlje Vaše Kneževske Presvjetlosti barem ne budu iz sata u sat napadane i pustošene. (51v) Ostaje pitanje kako to najpogodnije izvesti, a da se ne djeluje protivno predloženom uvjetu o poštovanju mira u već prihvaćenom članku te da se ne očekuje nemoguće od ovih Zemalja i njihova odobrenja, kao ni od pomoći iz Carstva (Reichshilfe). Moje je skromno mišljenje da prije svega, za poboljšanje vojne komunikacije treba odmah i bez ikakvog sustezanja primijeniti sljedeće mjere uz pravovremenu pripremu. Prvo, da se vojsci namiri dugovanja, sukladno obvezi i pravednosti, te da se ono što je od spomenute sume za to određeno i dobiveno upotrijebi za nadolazeće vojne potrebe. Za zadovoljenje vojske, Njegovo Carsko Veličanstvo treba narediti da se isplati doznaka koja je odobrena za Hrvatsku, ali još nije isplaćena, kao i ono što su Vaša Kneževska Presvjetlost i vaši kranjski staleži odobrili onamo dostaviti, a još nije isplaćeno. K tome, potrebno je napraviti procjenu koliko će se na to potrošiti ili koliko se s time može učiniti. Osobito, pak, treba paziti koliko će ušteda donijeti ukidanje nepopunjenih mjesta ili nekolicine nemarnih među njima. (52r) Nakon što se ovu vojsku isplati, potrebno ju je svu otpustiti i tada odmah iznova primiti one najspremnije te ih pojačati, kao što su poslanici u Beču pri donošenju vojnog proračuna već iscrpno poručili preko svojih dobro promišljenih savjeta. Drugo, pošto je pitanje provijanta najpreče – bilo za sprečavanje napada zakletog neprijatelja te stoga nužnu insurekciju, bilo za okupljanje vojske, a također i zato da bi se stvorila i ukazala povoljna prilika da se zakletom neprijatelju nešto oduzme i protiv njega stvarno poduzme – prijeka i velika potreba tjera nas da se odmah i neodgodivo odlučimo o znatnoj zalihi za potrebe skladišta provijanta (Prouiant-heußer). Time će u slučaju nužde, ne samo tri ili četiri tisuće nego veći broj vojnika, ne samo na nekoliko dana nego na dulje vrijeme, moći biti postojano usredotočen na neprijatelja, odnosno na naše okupljanje i namjere. Od tog se provijanta dio može uzeti ili upotrijebiti u slučaju nužde (52v) ili za pojačanje najpotrebitijih utvrda, već prema okolnostima pohoda i potrebi. Budući da za pripremu zaliha provijanta treba više novca nego što ovaj vrijedi, u vremenu nužde i promjena ratnih operacija treba paziti što se od njega upućuje u utvrde ili drugoj redovnoj vojsci te da ga se u plaćama obračuna umjesto gotova novca. Kad se kreće u zemaljski pohod ili naoružavanje, to može rezultirati priličnim viškom gotova novca, koji se odmah može ponovno upotrijebiti za pripremu provijanta. Odmah se postavlja pitanje od kuda ishoditi novac koji bi se utrošilo na stvaranje zalihe provijanta – jer su Njegova Kneževska Presvjetlost i Zemlje iscrpljeni – a bez istoga se ne može započeti ništa korisno. Odgovor na ovo bio bi u sljedećem. Prvo, neka Njegova Presvjetlost dopusti pažljivo izvidjeti i obračunati koliko je provijanta potrošeno u jednu, dvije ili više godina i kako je bio razdijeljen među vojskom jer je i u prijašnjoj glavnoj isplati vojsci od njega također ponešto oduzeto, da bi se isto ponovno upotrijebilo za nabavu zaliha. K tome, ne treba propustiti prikupiti stare obračune provijanta (53r), koji se dijelom nalaze kod stanovitih upućenih osoba, te u njima pronaći poznate viškove koje treba sakupiti. Ne treba ih, kao do sada, zanemariti, na najveću propast i štetu svih poslova, jer se time budućim glavnim opskrbnicima i podređenim im službenicima daje povoda za nesavjestan i koristoljubiv rad. Naprotiv, ove je potrebno ozbiljno, prema prilici, prisiliti na plaćanje privođenjem osoba i zapljenom dobara. Budući da za zbrinjavanje ovoga nema dovoljnog razloga jer je pri izvršenju, posebno u ovome, bilo puno prepreka – a neće ih ni nedostajati – moglo bi se govoriti o tome može li se upotrijebiti s Carstvom i Carskim Veličanstvom usuglašen i već dijelom dospio iznos. Ako to ne bi bilo moguće, treba ustrajavati na pregovorima sa Zemljama, da od kontribucije ili tjednog pfeniga (Wochenpfennig) posude od šesnaest do dvadeset tisuća guldena, koje će im se vratiti unutar dvije godine, ili da dozvole korištenje odobrenog novca (Bewilligung), što će im se odmah nadoknaditi iz viškova čim se pokrenu opskrbni poslovi. (53v) Ovaj provijant moglo bi se dijelom odmah kupiti i prikupiti u celjskom kraju, a kupnja mora biti uvjetovana time da ga oni koji ga prodaju uskladište u Ratschachu. Od tuda bi ga se, nakon dodatnih savjetovanja, moglo otpremiti i uskladištiti u Gurgfeldu i drugim skladišnim mjestima blizu Hrastovice. Tako je oko Gurgfelda, Raina, Landtsrassa i Pletriacha, kada je prema njima bio upućen glavni opskrbnik s gotovinom, kao i prema Ratschachu, skupljeno dosta provijanta, kojeg se u potonji dovezlo i dopremilo iz svih mjesta, bez posebnih troškova, da bi ga se moglo odvesti u Hrastovicu i druga skladišna mjesta, nakon uvida u tok rijeke Save. Na isti način može se kupiti provijant u metličkom kraju, u Metlici, Grazu i Črnomlju, a utvrdu i mjesto Ogulin pretvoriti u pogodno skladišno mjesto pripremom škrinja i nekoliko peći. Iz tog se mjesta može to pogodnije opskrbljivati Bihać, Slunj, Modruš, Jesenice, Dabar, Mutnik i Tržac te podržavati pohode iz Austrije i Krasa, kao i one iz Kranjske. Iz toga mjesta moći će se tri, četiri i više dana opskrbljivati pješake i konje te će ih se prema potrebi moći upotrijebiti u Hrvatskoj – tome treba dodati marljive i povjerljive ljude. Spomenuto mjesto trebalo bi preuzeti od Hrvata i predati u ruke Vaše Kneževske Presvjetlosti, odnosno kranjskih staleža, te odrediti povjerljivu, sposobnu osobu za opskrbu i krajiške poslove. Prije svega, potrebno je glavnu utvrdu Hrastovicu dobro posjesti jednom ratu vičnom i razumnom osobom, te ova neće u međuvremenu pasti u neprijateljske ruke po najveću opasnost za Slavonsku i Hrvatsku krajinu. Također, u ovim utvrdama i mjestima treba pripremiti i poboljšati škrinje za provijant te izgraditi nekoliko peći da bi se mogao skupiti znatniji provijant, ne samo za potrebe posada ovih mjesta, već i drugih, kao Gvozdansko, Zrin, Blinja, Gradac – uz još neke druge. Posebno – kad bi se nešto željelo poduzeti s izgradnjom nekoliko Bloch-hauser ( izvidnica na kat, u obliku kule, predviđena za 20-ak vojnika. Wachthaus – prizemna izvidnica, stražarnica za 10 do 18 ljudi) na glavnim prolazima uz Unu, s ponovnom uporabom dvaju mostova kod Kostajnice i Novigrada koja je uništio neprijatelj te, također, stvaranjem zasjeka (Verhackung – nasječeno drveće i grmlje postavljeno kao prepreka na putu. Može značiti i prosjeku kroz šumu ili gustiš) u okolici (54v) – tome ne bi smjela biti prepreka nedostatak provijanta, nego bi istog trebalo po potrebi nadopunjavati i dovoziti gdje treba. Pošto provijant nije pri ruci, nego je katkad bio prilično udaljen i upotrebljavan ovisno o raspoloživosti, treba dobro razmisliti da se isti, prema potrebi i pravovremeno dopremi ili uopće neće moći biti dopremljen u logor, što bi, pored razdoblja kad neprijatelj upada te uz pljuskove i poplave, moglo dovesti do posebno puno problema u Hrvatskoj. Kao potpora svemu ovome, provijant se, koliko god to bilo moguće, ne bi smio prodavati u bescjenje, nego kupovati za uzdržavanje redovne vojske u tim utvrdama, te tada rijekom Savom dopremati iz drugih utvrda što je bliže moguće i tamo skladištiti. K tome, trebalo bi postaviti oružara (Zeug-verwalter) u Hrastovicu te pravovremeno naručiti priličnu zalihu svakojakih krampova, motika, lopata te nekoliko komada topova (Feldgeschüz) sa svom pripadajućom opremom i municijom, sve u svrhu opskrbe i zaštite ovih mjesta tako da se ovi komadi odmah pripreme i prema okolnostima mogu upotrijebiti (55r). Također, topove u Bihaću na pričvršćenim kotačima, kao i sve ostale potrebne stvari, potrebno je odmah popraviti i dovesti u stanje pripravnosti. Povrh toga, kad dođe do okupljanja, može se uzeti dva ili tri komada za Ostrožac i Cazin te upotrijebiti prema potrebi – ništa se ne može osvojiti iz sedla, praznih ruku. Oni ratovanju vični trebali bi razmisliti što bi se moglo ispriječiti takvim pripremama ili tome da se ti poslovi iz Ljubljane ili drugih mjesta prvo dobro pripreme. Da se ne bi desilo da neprijatelj sazna za naše namjere, smjesta se prepriječivši, i da nas ne bi spriječio svojom silom, treba odmah, čim se pojavi prilika, naći razlog da mu se što ranije sruše mostovi na Krupi te da se pomoću pješaka prema ovamo prosječe prolaze kroz šumu ne bi li se topove iz Bihaća što je lakše moguće dopremilo do Ostrožca, koji leži niti dvije milje daleko. Najveća nužda zahtijeva da se pripravi svakojako oruđe za izgradnju nekoliko upotrebljivih brodova, posebice za osposobljavanje pontonskog mosta (SchüffPrugg) (55v), koje bi se u svako doba, prema potrebi, moglo upotrijebiti na rijeci Savi. Kad god neprijatelj okupi svoju silu, bilo na Slavonskoj ili Hrvatskoj krajini – također, kad se proglasi zemaljska insurekcija ili Njegova Kneževska Presvjetlost bude osobno morala krenuti u spašavanje i zaštitu od silovitih napada te Njegova Kneževska Presvjetlost poželi do Zagreba, s donje ili gornje strane, a oni iz Kranjske i Koruške u Hrvatsku ispod Save – jedan dio može odmah doći u pomoć drugome te neprijatelja prikladno napasti. To stvara i priliku da se otpremanjem jednog dijela vojske ova upotrijebi za neočekivane upade protiv neprijatelja i njegovih namjera, s jednog ili drugog mjesta. Naime, kad neprijatelj stoji pod opsadom, može se biti poduzetniji s dovoženjem provijanta i okupljanjem vojske. Spomenuto brodovlje Vaša Kneževska Presvjetlost mogla bi opremiti u Gurkfeldu te ga u istom mjestu držati na sigurnom. Drvo namijenjeno za to potrebno je tamo dovesti iz Francuske (Fränz) – preko Ljubljane, pa Savom iz Oberburga, uz male troškove. Jedino, odmah tamo treba naručiti brodograditelje (56r) da mogu izrezati i pripremiti daske i drugo drvo te donekle pregledati tok rijeke, s naputkom da se čini kao da se sprema za pohod, ili za prijevoz provijanta, iz celjske četvrti. Potrebno je odmah pripremiti nekoliko kola za pontonske mostove tako da ih se može dijelom upotrijebiti i na drugim vodotokovima u Hrvatskoj u slučaju nužde. Ne bi li se donekle krenulo s takvim pripremama, ojačala i providjela Hrastovica te, kako se za nadati, zapovjedno mjesto glavnog zapovjednika popunilo ratu vičnom i hrabrom osobom, odmah bi, s pravovremenim savjetom, trebalo poduzeti probijanje (remperirung) toka Une na sljedeći način. Prvo, mora se iznenada srušiti i zapaliti mostove kod Kostajnice i Novigrada, odmah se prihvatiti izrade zasjeka i podizanja dvije Bloch-heusser s ove strane te time neprijatelju uskratiti mogućnost upada u zemlju iz ovog kraja. To bi se također moglo izvršiti sa zemaljskom insurekcijom, pored utvrdne vojske (56v), osobito kad se Njegova Kneževska Presvjetlost osobno uputi u Zagreb, kao da tobože želi održati spravišće slavonskih i hrvatskih staleža zbog sakupljanja nešto provijanta i odobrenja tlake, a da tada, prema prilici i neprijateljskom okupljanju, pošalje vojsku i pokrene pothvat. Ovi iz Kranjske i Koruške žele postaviti zemaljsko oružje i mobilizirane trupe (Persöhnlich[en] zuezug) Njegove Kneževske Presvjetlosti na Mrežnicu, a ovi iz Štajerske žele ih, pak, ostaviti uz Njegovu Kneževsku Presvjetlost kod Zagreba – tako da se pontonske mostove može u bilo kojem trenutku dopremiti Savom te da se dnevno ili iz sata u sat jedna postrojba može pridružiti drugoj. Pošto se neprijatelj upravo okuplja i ulogoruje u krajevima koje posjeduje s ove strane Une, naši su utvrdu Hrastovica providjeli provijantom. A ostale utvrde i prolaze prema spomenutom kraju, gdje to nije bilo moguće učiniti, ipak se, zbog štete i rugla, ne bi trebalo napustiti, unatoč manjku provijanta i ostalim razlozima. Budući da su, kao što smo se nadali, ova dva mosta srušena, a prolazi na Uni (57r) zbog dubine vode i planina nisu mogli biti jače prosječeni, trebalo bi zbog veće sigurnosti odmah nešto poduzeti oko Krupe i tamošnjih utvrda, kao što su Cazin i Ostrožac. Ako se uvidi da postoji mogućnost, trebalo bi iz bihaćke utvrde uzeti oko četiri ili više topova (stuckh), a ako ne, neka to ostane za neka bolja vremena jer se ove topove ionako mora iznova podesiti i pripremiti, pošto se utvrdu bez oružja i dobre opskrbe može osvojiti u nekoliko sati. Neprijatelju se ovdje, na jednom ili drugom mjestu, mora uskratiti upad i prolaz te ga se potisnuti, inače će nam se privući s leđa te provijant i naše krajeve odsjeći svojom silom. Da to ne bismo doživjeli, mostove kod Bihaća u međuvremenu se mora popraviti tako da ne propadnu kad topovi jednom dospiju na njih. Kad se sve to pokrene uz pomoć i dopuštenje Svevišnjeg, Hrvatska će krajina, uz održavanje reda, postati prilično sigurna, narod će se ponovno naseliti na mnoga mjesta te će ono napravljeno, ali i sve drugo biti dovedeno u stanje pripravnosti ne bi li se u svako doba kad se ukaže (57v) potreba i prilika sa znatnim brojem vojnika moglo bez opasnosti i štete doći u pomoć na Slavonsku krajinu ili oni ovamo, ili, kako se to kaže, pružiti ruku jedni drugima. Kada se to, uz Božju pomoć, pokrene, Vaša Kneževska Presvjetlost i njegovi vjerni staleži ubrzo će osjetiti svu korist i blagostanje, time što će se te važne rudnike srebra kod Gvozdanskog donekle podići, te izgraditi viškovima i bogatim prihodima. Da bi se tamo, na vanjskoj granici, mogla držati, te četiri puta godišnje (Quatembers zeit) plaćati, redovna vojska (Khriegs-volckh) zajedno sa zapovjednicima, bez sumnje je u kratkom vremenu zemlju potrebno napučiti vojskom i plodnu zemlju donekle obraditi, tako da se lako, i za malo novaca, može nabaviti provijant i sve ostalo potrebno za uzdržavanje vojske. Vojnike (Dienst-volckh) koji službuju na dodijeljenim im mjestima zbrinut će se preko gradova i izgradnje i to će lakše očekivati isplate i drugu opskrbu. Budući da ovdje nije predloženo ništa nemoguće ili neizvedivo, Vaša Kneževska Presvjetlost trebala bi, prema pravovremenom savjetu ratu i granici vičnih, milostivo razmotriti i barem donekle, ako ne u potpunosti, u djelo provesti ove skromne (a ipak iskrene) zamisli. Sve sam ovo, s onima koji se u to bolje razumiju, opširno i potrebe radi, želio predočiti da bi se o tome razmislilo.