Kronološki pregled napredovanja Turaka od 1527. do 1595, odnosno do Žitvanskog mira 1606. Već u vrijeme građanskoga rata i usporedno s njim Turci su postupno osvajali hrvatski teritorij napredujući s juga, jugoistoka, istoka i sjeveroistoka prema Zagrebu. S juga su već 1527. i 1528, osvojivši Obrovac na Zrmanji i Krbavu, stigli gotovo do Bihaća. Godine 1537. pada Klis, a 1538. N adin. Na jugoistoku su 1528. pali Jajce, Zveč aj i Banjaluka. Godine 1530. pada Kobaš (jugozapadno od Broda). odakle su provaljivali u Posavinu sve do Nove Gradiške i na sjeveru u Požešku kotlinu. God. 1536. pali su Brod, Požega i Nova Gradiška, 1538. pala je Dubica na Uni, a 1540. Jasenovac i Novska. S istoka su napredovali osvojivši 1537. Gorjan, 1541. Našice, 1543. Voćin, Orahovicu, Valpovo, Pakrac, 1544. Kraljevu Veliku na Ilovi sjeverozapadno od Jasenovca, 1545. Moslavinu s Garićem i Garićkim brdima, 1552. čazmu i Ustilonju. Sultan Sulejman je 1541. prigodom četvrte vojne u Mađarsku proglasio svu zemlju između Blatnog jezera i Tise, pa od Budima do Save, tj. današnju istočnu Slavoniju sa Srijemom, turskim pašalukom. Godine 154 7. sklopljeno je s Turcima petogodišnje primirje, koje je bilo osnova svim kasnijim primirjima. Njime je Ferdinand spasio ostatke Ugarske i Hrvatske od potpune propasti. Zbogerdeljskih zapletaja (1551) došlo je opet do omanjih sukoba s Turcima, paje stoga 1552. pala Virovitica i čazma. Linija Virovitica· Čazma· Moslavina granica je do koje su Turci dospjeli najdalje na zapad u prostoru između Save i Drave. Na tom su području bili zaustavljeni zahvaljujući dobro organiziranoj obrani na slovenskoj granici. Međutim, granica s južne i jugoistočne strane, tj. u Hrvatskoj, bila je slabije organizirana, pa je tu put Turcima bio slobodniji. Tako 1556. pada Kostajnica sa zapadne strane Une, a 1558. neka mjesta s istočne strane Une, 1560. Novigrad na Uni, 1565. Krupa. S područja Une između Krupe i Jasenovca Turci su u dva navrata pokušali osvojiti “ostatke ostataka”, i to 1576-1578. i 1591-1594. Između 1567. i 1572. Turci nisu uspjeli osvojiti ništa. Od 1575. do 1593. (1596) stalno napreduju s juga i jugoistoka iz smjera Krupe, Bihaća i Mrsinja do Siska, odnosno do linije Sisak – Skrad. U to doba (1578) poslije poraza Kevenhilllera pomaknuta je i granica s Une na Kupu. Sa sjeveroistočne strane bilaj e Slavonija ugrožena padom Sigeta (1566), koji se nalazi 11 Modarskoj sjeveroistočno od Virovitice. Godine 1562. opet primirje. Nakon smrti Ferdinandove (1564) došlo je do spora iznwđu njegova nasljednika Maksimilijana i Ivanažigmunda Zapoljskog, što je opet Turke izazvalo da podu na Ugarsku i na Beč. Uoči tog velikog rata i prije Sigeta provalili su Turci 1565. u Hrvatsku i osvojili Krupu na Uni. Od sigetske bitke 1566. počinje pomalo slabiti turska moć.

Godine 1568. sklopljeno je s Turcima primirje u Drinopolju na osam godina. Od 1567. do 1572. za banovanja Jurja Draškovića i Franje FrankopanaSlunjskoggranicc Kraljevine sačuvane su netaknute. Turci nisu uspjeli osvojiti ništa. Godine 1573. seljačka je buna navela Turke da sve žešće provaljuju u Hrvatsku, a osobito je to činio banjalučki Ferhat-paša, koji je 1574. napao Bihać. Godine 1575. potučen je i pao general Herbart Auersperg kod Budačkog nedaleko sastavka Radonje i Korane. Godine 1576. za vladanja slabog kralja Rudolfa turska su napredovanja sve više smanjivala teritorij Hrvatske i Slavonije, pa je on baš u vrijeme Rudolfovo (1576-1608) bio najmanji. Godine 1578. uređena je Vojna krajina da bi se zaustavilo tursko napredovanje, i to kao poseban upravni, vojnički i politički teritorij. Inače je ona sa svojim kapetanijama postojala već i prije. Sredinom 16.st. postojale su već dvije krajine: Slavonska i Hrvatska. Slavonska je imala kapetanije Koprivničku, Križevačku i Ivanićku. Iste je godine Ferhat-paša porazio zemaljskoga kapetana Jurja Kevenhullera i bana Krstu Ungnada u času kada su nakon organiziranja Krajine htjeli u rat protivTuraka u Bosni. Zbog spomenutoga poraza granica je tada trajno pomaknuta s Une na Kupu. U svrhu borbe protiv Turaka započinje 1579. gradnja Karlovca kao glavne tvrđave u Hrvatskoj krajini i sjedište generala. Godine 1580. Turci provaljuju u Turopolje, a iste godine kaniški kapetan Juraj Zrinski provaljuje u tursku Slavoniju i u bitki kod Grabrovnika (Gorbonoka) pobjeđuje vojsku požeškog sandžaka Skender-bega. Godine 1581. suzbijene su četiri provale Turaka u Hrvatsku i Slavoniju; I5B4. u bitki u dolini Močila kod Slunja Turke su na povratku iz Kranjske porazili ban Toma Erdody i krajiški general josip Thurn; 1586. kraj Ivanića Turci su pobijeđeni od bana Tome Erdtidyja, koji 1591. uspijeva povratiti natrag svoj djedovski grad Moslavinu. Iste godine za osvetu Turci su p opalili sav kraj oko Božjakovine i Vrbovca te zauzeli Ripač na Uni nedaleko Bihaća.

Godine 1592. Hrvatski sabor donosi odluku (5.1.) o sveopćem zemaljskom ustanku radi obrane domovine i o dovozu hrane vojsci. U proljeće iste godine Turci su sagradili Petrinju kao bazu za svoje dalje pothvate u Hrvatskoj, a u ljetu pada u njihove ruke Bihać. Hasan-paša je po drugi put pod Siskom pretrpio velike gubitke, koji su ga prisilili na povratak (prva je opsada bila u kolovozu 1591). U ljeto (lipanj) 1593. došao je Hasanpaša s jakom vojskom pod Sisak sa željom da poslije pada toga grada udari na Zagreb i tako konačno osvoji preostatke Slavonije. Iste godine 22. lipnja Turci su hametice potučeni kod Siska. Pod zidinama toga grada dosegnuli su svoju najistaknutiju granicu u smjeru sjeverozapada prema Italiji. Tom pobjedom prestaje pomalo doba hrvatske stoljetne defenzive (od 1493) i počinje malo-pomalo ofenziva. Taj poraz izazvao je Turke, koji su kralju Rudolfu navijestili rat. Rat je trajao četrnaest godina (1593-1606). Vodio se većinom u Mađarskoj, Hrvatska je bila pokrajna bojište. Međutim, i tu je bilo krupnih događaja, od kojih je bio najvažniji pobjeda kod Petrinje (22.1X.1595). Time je sav kraj sjeverno od Kupe zauvijek osloboden od Turaka. Medutim, Turci su krajem kolovoza osvojili Sisak, a još prije se kršćanska vojska povukla i razišla. Od kolovoza 1593. do kolovoza 1594. bila je Hrvatska teritorijalno najmanja (16 800 m²). Godine 1594. Turci su morali napustiti Sisak, a 1595. Petrinju. Otada Hrvati ne gube više ništa. Oni počinju dobivati i stvarati novu Hrvatsku.